Bazilika Svetog Apolinarija u Classi: razlika između inačica

Bazilika je sagrađena otprilike u isto vrijeme kada i [[Bazilika svetog Vitalea]] u Raveni. Građevinu od [[opeka|opeke]] je podigao [[biskup]] [[Ursin (biskup Ravene)|Ursin]] (''Ursicino''), zahvaljujući novcu grčkog bankara Julijana Argentarija (''Iulianus Argentarius''<ref>na starorimskom latinskom žargonu, "Argentarius" znači "bankar", kreditar, a ne "[[srebrnar]]", što je kasnije značenje</ref>). Vjerojatno se nalazila u blizini kršćanskog groblja, a vrlo moguće i ranijeg poganskog, s obzirom na to da su neke nadgrobne ploče rabljene u njezinoj izgradnji. Na njoj je po prvi put [[narteks]] vanjskom stranom uklopljen sa središnjim tijelom bazilike čineći zajedničko pročelje uokvireno s dva pilastra (polu[[stup]]a). Iznutra je klasična [[brod (arhitektura)|trobrodna]] bazilika čiji brodovi završavaju polukružnom apsidom. Središnja i najveća [[apsida]] je bogato ukrašena [[mozaik|mozaicima]] i to motivima inspiriranima tadašnjom borbom protiv [[arijanizam|arijanizma]] jer ističe i božansku i ljudsku prirodu [[Krist]]a (ovu drugu su negirali arijanci): u sredini se nalazi križ s licem Krista okružen diskom nebeskih zvijezda čiju granicu tvore dijamanti, s obje strane se nalaze proroci, [[Ilija prorok|Ilija]] i [[Mojsije]]. Ispod je krajolik s drvećem i nizom ovaca (dvanaest kao simboli [[apostol]]a) u čijem središtu se nalazi sv. Apolinarije raširenih ruku u molitvi.