Nin: razlika između inačica

Doseljavanjem Slavena i [[Hrvati|Hrvata]] na ove prostore Krajem [[6. stoljeće|6. st]] i početkom [[7. stoljeće|7. st]] Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. [[7. lipnja]] [[879.]] godine knez [[Branimir]] od [[Papa|pape]] Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države [[hrvatska|Hrvatske]]. [[1069.]] godine [[Petar Krešimir IV.]] u Ninu prvi naziva [[Jadransko more]] ''našim morem'' u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok [[Maun]]. [[1080.]] godine za vrijeme kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] papinski legat održava crkveni sabor.<br/>

Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju [[Andrija II.]] [[1205.]] godine i [[Bela IV.]] [[1244.]] godine. [[Ludovik I. Anžuvinac]] [[1371.]] godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske i [[Dalmacija|Dalmacije]] i naziva Nin ''naš glavni i kraljevski grad dalmatinski''.<br/>

[[1828.]] godine konačno je ukinuta [[Dodatak:Popis ninskih biskupa|Ninska biskupija]], a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od [[1903.]] do [[1909.]] godine vrši se asanacija rječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća, a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu.<br/>

[[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevina Jugoslavija]] nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali.<br/>