Ukapljeni zemni plin: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
WP:OP, sitno
Redak 1:
{{sintaksa}}
{{pravopis}}
'''Ukapljeni zemni plin''' ili '''ukapljeni [[prirodni plin]] ''' ('''UPP''') jest pročišćeni [[zemni plin]] rashlađivanjem pretvoren u [[tekućine|tekuće stanje]] radi lakšeg prijevoza. U međunarodnom [[promet]]u, kratica za ukapljeni zemni plin je '''LNG''', prema [[engleski|engleskom]] nazivu ''liquefied natural gas'' ("ukapljeni prirodni plin").
 
Ukapljeni prirodni plin zauzima oko 1/600 volumena prirodnog plina u plinovitom stanju. BezBezbojan mirisa,je i bez bojemirisa, netoksičan je i nekorodirane korodira. Opasnosti su od smrzavanja, gušenja, tei gorivostzapaljivosti.
'''Ukapljeni zemni plin''' ili '''ukapljeni [[prirodni plin]] ''' ('''UPP''') je pročišćeni [[zemni plin]] rashlađivanjem pretvoren u [[tekućine|tekuće stanje]], radi lakšeg prijevoza.
 
Ukapljivanje se obavlja u [[LNG-terminal]]ima. Proces ukapljivanja uključuje uklanjanje pojedinih komponenti, kao što su prašina, otrovni plinovi, [[helij]], [[voda]] i teški ugljikovodici, štojer bi mogloone mogle izazvati poteškoće u daljnjemdaljnjoj korištenjuupotrebi. Prirodi plin tada je sažet u tekućinu na približno atmosferski tlak (maksimalni tlak pri prijevozu je oko 25 kPa/3.6 psi) tako da je hlađen na oko -162 °C (-260 °F).
Ukapljeni prirodni plin zauzima oko 1/600 volumena prirodnog plina u plinovitom stanju. Bez mirisa, bez boje, netoksičan je i nekorodira. Opasnosti su od smrzavanja, gušenja, te gorivost.
 
'''Ukapljenje''' se obavlja u [[LNG-terminal]]ima.
Proces ukapljivanja uključuje uklanjanje pojedinih komponenti, kao što su prašina, otrovni plinovi, [[helij]], [[voda]] i teški ugljikovodici, što bi moglo izazvati poteškoće u daljnjem korištenju. Prirodi plin tada je sažet u tekućinu na približno atmosferski tlak (maksimalni tlak pri prijevozu je oko 25 kPa/3.6 psi) tako da je hlađen na oko -162 °C (-260 °F).
 
Smanjenje volumena čini ga mnogo ekonomičnijim za prijevoz na duge relacije gdje cjevovodi ne postoje. Gdje prijenos prirodnog plina [[cjevovod]]ima nije moguć ili ekonomičan, može se prevoziti posebno dizajniranim [[LNG brod]]ovima tj. LNG tankerima. Tankeri za prijevoz LNG-a mogu biti dugi i preko 300 metara, a minimalna dubina vode mora biti više od 12 metara kad su potpuno puni. Oni također moraju imati dvostruku oplatu i specijalno su dizajnirani da podnose niske temperature LNG-a.
 
LNG se uglavnom koristi za prijenos prirodnog plina do tržišta, gdje je ponovno prebačen u plinovito stanje i distribuira se cjevovodima prirodnog plina. Može se koristiti u vozilima na [[prirodni plin]], iako je uobičajeno da vozila koriste komprimirani prirodni plin. Njegovi relativno visoki troškovi proizvodnje i potreba da ga se pohrani u skupim kriogenim spremnicima spriječilo je njegovu široku primjenu u komercijalnim aplikacijama. [[Gustoća]] LNG-a je otprilike 0,41 kg /L do 0,5 kg / L, ovisno o temperaturi, tlaku i sastavu, ašto uje odnosugustoće naupola vodu,manja 1,0od kggustoće / Lvode.
 
'''Toplinska vrijednost''' ovisi o izvoru [[plin]]a koji se koristi i o procesu koji se koristi prilikom uplinjavanja plina. Najveća toplinska vrijednost LNG-a procjenjuje se na 24 MJ / L. Najniža toplinska vrijednost LNG-a je 21 MJ / L ili 635 BTU/ft3. Radi usporedbe različitih goriva za grijanje vrijednost je također poznata kao gustoća energije izražavana u MJ / L ili ekvivalent galonu benzina izražene u BTU/ft3. Gustoća energije LNG-a je 2,4 puta veća od CNG-a (komprimirani [[prirodni plin]]) što ga čini ekonomičnim za prijevoz prirodnog plina u obliku LNG-a brodom.
Line 110 ⟶ 107:
|TOTAL|| ||WORLD || 2007||160<ref name="country" /> ||
|}
<ref>{{Citiranje weba|title=U.S. Energy Information Administration (EIA)|url=https://www.eia.gov/oiaf/analysispaper/global/pdf/app_f.pdf|access-date=2022-01-11|website=www.eia.gov}}</ref>
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size: 100%" border="1" ;
 
|}
 
Informacije za tablicu preuzete su od ''US Energy Information Administration''.<ref>{{Citiranje weba|title=U.S. Energy Information Administration (EIA)|url=https://web.archive.org/web/20170221003244/http://www.eia.gov/oiaf/analysispaper/global/pdf/app_f.pdf |access-date=20222017-0102-1121 |website=www.eia.gov}}</ref>
[[Datoteka:LNG import export world.png|mini|500px|Najveći svjetski izvoznici (crvena boja) i uvoznici (plava boja) LNG]]
 
 
== Trgovina ==
[[Datoteka:LNG import export world.png|mini|500pxupright=1.5|Najveći svjetski izvoznici (crvena boja) i uvoznici (plava boja) LNGukapljenog zemnog plina]]
 
Terminali za primanje LNG-a postoje u otprilike 18 zemalja, to uključuje [[Indija|Indiju]], [[Japan]], [[Koreja|Koreju]], [[Tajvan]], [[Kina|Kinu]], [[Belgija|Belgiju]], Španjolsku, Italiju, Francusku, Veliku Britaniju, SAD, Čile i Dominikansku Republiku. Planovi za izgradnju LNG terminala postoje u Argentini, Brazilu, Urugvaju, Kanadi, Grčkoj, Ukrajini.