Od 626. godine do turske okupacije 1527. godine ovaj kraj naseljavali su isključivo Hrvati. Nakon oslobođenja od Turaka 1791. godine do [[1941.]] godine, stanovništvo Donjeg Lapca i okolnih sela činili su [[Hrvati]] i Srbi, pri čemu su drugi imali većinu. Tijekom II. svjetskog rata zbog sukoba velikosrpskih ekstremista s Ustaškim vlastima ničim opravdano velikosrpski profašistički, četnici etnički su posve očistilietnički naselja s hrvatskim stanovništvom (v. respektivne članke) [[http://www.likaplus.hr/d_lapac/vremeplov/pobijeni_hrvati_u_boricevcu-video/default.aspx]] ([[Boričevac]], Boričevački Bubanj, Podlisac, Kalati, Mišljenovac, Donji Lapac, Gornji Lapac i Brotnju. Poslije stravičnog četničkog terora nad hrvatskim stanovništvom provedenog od 27. srpnja 1941. godine, ova naselja s preko 3.000 Hrvata katolika, kako bilježe matice rođenih posve su etnički očišćena [[https://narod.hr/kultura/foto-boricevac-otkriven-spomenik-ubijene-clanove-obitelji-ivezic]] u genocidnom pohodu protiv nedužnih hrvatskih civila). Kako je definicija genocida potpuno istrebljenje nekoga naroda s nekog područja tako su neoborivi dokazi genocida nad hrvatskim stanovništvom Donjeg Lapca i okolice svi popisi stanovništva prije i poslije drugog svijetskog rata koji potvrđuju činjenicu istrebljenja, pri čemu se svi popisi provedeni od 1941. godine do 2001. godine smatraju ništetnima ili nevaljalima.
Tek 1995. godine oslobađanjem Donjeg Lapca od velikosrpskih ekstremista ostvareni su mirnodopski uvjeti za provedbu relevantnog zakonitog popisa stanovništva.
