Inačica od 5. veljače 2022. u 12:24 uredi Vinka Dubovečak (razgovor \| doprinosi) 1 edit Ažuriranje prema najnovijim informacijama Komsije za speleologiju HPS-a Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 12. veljače 2022. u 17:28 uredi ukloni ovu izmjenu Ponor (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 12.226 edits m uklonjena promjena suradnika Vinka Dubovečak — prepisano sa stranice zaštićene autorskim pravima www.hps.hr/speleologija/ Oznake: brzo uklanjanje dodana poveznica na razdvojbu Novija izmjena →
Redak 1: '''Komisija za speleologiju je stručno tijelo Hrvatskog planinarskog saveza''' (HPS), a osnovana je [[1956.]] HPS je jedna od krovnih udruga koje okupljaju [[planinarstvo\|planinarske]] i [[speleologija\|speleološke]] udruge koje se bave speleološkom djelatnošću u Hrvatskoj. Hrvatska je članica [[Međunarodna speleološka unija\|Međunarodne speleološke unije]] (UIS), a time i svi speleolozi koji djeluju u Hrvatskoj. Komisija za speleologiju organizira, usklađuje i provodi speleološka istraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu, usklađuje i unaprjeđuje speleološko školovanje te predstavlja hrvatsku speleologiju u domaćim i međunarodnim strukovnim udruženjima. Komisija aktivno skrbi o prikupljanju i sistematiziranju svih vrsta podataka koji se prikupljaju u speleološkim istraživanjima te se ističe svestranim doprinosom zaštiti krškog podzemlja. Danas Komisija ima dvadesetak članica koje djeluju na području cijele Hrvatske, a do danas su istražile više tisuća [[špilja]] i [[jama]]. Posebno su značajna istraživanja na speleološkim ekspedicijama i speleološkim logorima u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] i svijetu. Rezultati istraživanja velikih jama i špilja, koji uključuju istraživanja tri najdublje jame u Hrvatskoj, zapaženi su u svjetskim okvirima, te objavljeni u stručnoj i znanstvenoj literaturi. Glavna zadaća Komisije za speleologiju HPS-a je koordiniranje rada speleoloških odsjeka i udruga članica te usmjeravanje njihova rada. Najvažnije aktivnosti su '''speleološko školovanje''' (organiziranje i provođenje speleoloških škola, seminar i ispita), ishođenje dozvola za speleološka istraživanja i potpora kod organiziranja kompleksnih speleoloških istraživanja i ekspedicija, posredovanje kod posjeta stranih speleologa (ispunjavanje uvjeta za speleološka istraživanja i posjećivanje špilja i jama u Republici Hrvatskoj). Komisija aktivno surađuje s državnim i javnim ustanovama, provodi '''stručna i znanstvena istraživanja''' u kršu i speleološkim objektima, bavi se '''zaštitom speleoloških objekata''', razmjenjuje i objavljivanje podatake o speleološkim istraživanjima u raznovrsnim speleološkim i drugim izdanjima te u '''Katastru speleoloških objekata Republike Hrvatske'''. Jedan od osnovnih zadataka Komisije je školovanje speleologa koje se danas odvija kroz speleološke škole, seminare, ispite za naziv speleolog i instruktorske seminare. Prvi speleološki tečaj organiziran je [[1957.]] godine u [[Ogulin]]u, zatim u Donjoj [[Cerovačke pećine\|Cerovačkoj pećini]] 1958. te u Tounju 1960. godine. Organizacija speleoloških škola po programu Komisije započinje 1966., a od osnutka Zagrebačke speleološke škole 1971. godine one se organiziraju svake godine u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Karlovac\|Karlovcu]], [[Šibenik]]u i drugim gradovima. Redovito se organiziraju seminari radi unaprjeđenja znanja iz pojedinih područja speleologije, a članovi Komisije sudjeluju na skupovima i seminarima u inozemstvu. Uz poticaj Komisije izdano je više stručnih [[publikacija]] i priručnika za potrebe speleološke edukacije. Do danas je pod Komisijom steklo naziv 53 instruktora speleologije, 175 speleologa, a edukacijom na speleološkim školama svake godine se školuje oko 80 speleoloških pripravnika. ~~'''Načela rada Komisije za speleologiju:'''~~ Komisija za speleologiju se od 1979. do 1999. godine brinula o špilji [[Veternica\|Veternici]] kraj Zagreba, o uređenju turističkog dijela špilje te vođenju posjetilaca. Od 1999. godine brigu preuzima [[Park prirode Medvednica]]. ~~# Suradnja između speleologa, bez obzira u kojoj organizaciji djeluju.~~ ~~# Rezultati speleoloških istraživanja su vrijedni bez obzira tko ih je izveo. Promoviranje rezultata speleoloških istraživanja svih udruga i pojedinaca važna je za daljnji razvoj speleologije.~~ # KS HPS-a voljna je za dogovor s Hrvatskim speleološim savezom (HSS), Zagrebačkim speleološkim savezom (ZSS) te Istarskim speleološkim savezom (ISS) o zajedničkom predstavljanju Hrvatske u međunarodnim asocijacijama. ~~# Nije prihvatljivo onemogućavanje bilo kojeg speleologa ili udruge u obavljanju speleološke djelatnosti ili uspostave suradnje, bilo u Hrvatskoj ili izvan nje.~~ # Uvažavajući sve rezultate prethodnih generacija speleologa i ne umanjujući ničiji značaj, smatramo da daljnje djelovanje treba biti usmjereno prema postizanju novih rezultata speleoloških istraživanja, poboljšanju statusa hrvatske speleologije, promociji rezultata istraživanja te unaprjeđenju speleološkog školovanja, a neopterećeno povijesnim razilaženjima i osobnim animozitetima. ~~# S obzirom na zamršenu zakonsku regulativu, važno je da hrvatski speleolozi imaju usklađeno djelovanje prema državnim i javnim ustanovama, neovisno u kojim organizacijama djelovali.~~ ~~# Moguće ujedinjenje hrvatskih speleologa proces je koji se može odvijati u pozitivnoj atmosferi uspješne zajedničke suradnje.~~ == Članice komisije za speleologiju == (''SO – speleološki odsjek'') * DISKF [[Dinaridi]] Važna aktivnost je suradnja sa speleološkim udrugama u inozemstvu i predstavljanje hrvatske speleologije u međunarodnim speleološkim asocijacijama: '''Međunarodnoj speleološkoj uniji (UIS)''', '''Europskoj speleološkoj federaciji (FSE)''' i '''Balkanskoj speleološkoj uniji (BSU)'''. Komisija za speleologiju HPS-a punopravna je članica sve tri međunarodne speleološke asocijacije. * SO [[PD Dubovac]] * [[SD Đula - Medvedica]] * SO [[HPD Imber]] * SO [[HPD Imotski]] * SU [[Kraševski zviri]] * SO "Liburnija" [[HPD Paklenica]] * SO [[HPD Mališćak]] * SO [[HPD Mosor]] * SO [[PD Promina]] * SO [[PD Profunda]] * SO [[HPD Sniježnica]] * SO [[HPK Sveti Mihovil]] * SO [[PDS Velebit]] * SO [[HPD Željezničar]] NEAKTIVNE ČLANICE * SO [[HPD Biokovo]] * SAK [[Ekstrem\|Speleološko-alpinistički klub Ekstrem]] * SD [[Lika]] * SO [[HPD Malačka-Donja Kaštela]] * SO [[HPD Spivnik]] * SO [[PK Split]] TRAJNO NEAKTIVNE ČLANICE * SO [[HPD Dubrovnik]] * SO [[HPD Japetić]] * SO [[HPD Kamenar]] == Speleološka istraživanja == Istraživanja dubokih jama započinju 1957. godine kada je istražena jama [[Čudinka]] duboka 203 m. Godine 1961. je na južnom Velebitu organiziran je speleološki logor gdje je istražena 195 m duboka jama [[Vrtlina]]. Na speleološkoj ekspediciji 1975. godine na jami Puhaljki spušta se do dubine 318 metara. U ponoru Bunovac se 1977. godine dostiže se dubina 534 metara što ga čini prvom jamom dubljom od 500 metara u Hrvatskoj. [[1980-ih]] istražuje se niz dubokih jama na Biokovu. ~~ŠPILJE I JAME U HRVATSKOJ~~ Ekspedicije u [[Lukina jama\|Lukinu jamu]] u [[NP Sjeverni Velebit]] organizirane su od 1993-1995. godine. Lukina jama je nazvana po Ozrenu Lukiću-Luki, speleologu koji je poginuo kao hrvatski vojnik u domovinskom ratu na Velebitu. Jamski sustav Lukina jama-Trojama istražen je do dubine 1392 m što ga je u trenutku istraživanja svrstalo na 9. mjesto na listi najdubljih jama na svijetu, a i danas je najdublja jama u Hrvatskoj. Na dubini 1349 m Zoran Stipetić-Patak i Teo Barišić preronili su 1994. godine 57 m dug i 6 m dubok sifon u tada uronu na najvećoj dubini u jami na svijetu. U Hrvatskoj je danas poznato više od 10.000 špilja i jama. Hrvatski krš je poznat u svijetu po dubokim jamama. U Hrvatskoj je do sada istraženo više desetaka jama dubljih od 250 metara, među kojima i nekoliko dubljih od 1000 metara. Najveći broj dubokih jama nalazi se na Velebitu i na Biokovu. Istraživanja u velikim špiljama i jamama traju godinama te se svake godine povećava broj istraženih objekata, kao i njihove istražene duljine i dubine. U mnogim velikim speleološkim objekatima postoje perspektive za daljnja istraživanja, pa su hrvatski speleolozi, unatoč tisućama do sada istraženih špilja i jama, daleko od nekog konačnog broja istraženih objekata. Najdulji sustav u Hrvatskoj je jamski sustav Crnopac na južnom Velebitu, a najdublji jamski sustav Lukina jama - Trojama. U 1320 metara dubokoj [[Slovačka jama\|Slovačkoj jami]] na Sjevernom Velebitu istraživalo se od 1995. do 2002. godine, a u 788 m dubokoj jami Amfori na Biokovu od 1998. do 2002. godine. Godine 2003. otkrivena je u NP Sjeverni Velebit jama Velebita, danas treća po dubini u Hrvatskoj, koja do 2008. godine istražena do dubine 1026 m, a istraživanja još traju. U Velebiti je pronađena najdulja podzemna vertikala na svijetu, duboka 513 metara. Do danas je u Hrvatskoj istraženo 14 [[jama]] dubljih od 500 metara. Prva ekspedicija u inozemstvo organizirana je 1982. godine u 1160 m duboku jamu Berger u [[Francuska\|Francuskoj]], a slijedile su ekspedicije u [[Maroko]] 1983., u [[Turska\|Tursku]] 1985., Picos de Europa u [[Španjolska\|Španjolskoj]] 1986. i 1995., u [[Kina\|Kinu]] 1989., u [[Austrija\|Austriju]] 1990., u [[Južna Amerika\|Južnu Ameriku]] 1995., u [[Meksiko]] 1997., 1999., 2004., na [[Madagaskar]] 2001., u [[Laos]] 2002., u jamu Jean Bernard u Francuskoj 2002 i 2003., na [[Kuba\|Kubu]] 2004/2005. Tijekom ekspedicije u Lukinu jamu 1994. godine Ana Bakšić je u blizini dna jame otkrila novu životinjsku vrstu, [[endem]]sku [[pijavice\|pijavicu]] nazvanu [[Erpobdella mestrovi]]. Pijavica je kasnije pronađena samo u nekoliko najdubljih jama na Velebitu. == Ugroženi krški fenomeni == Najdulja hrvatska špilja, preko 16 kilometara dug špiljski sustav [[Đulin ponor]]-Medvedica ispod grada [[Ogulin]]a, te treća po duljini, 8,5 kilometara duga Špilja u kamenolomu Tounj danas su među najugroženijim krškim fenomenima u Hrvatskoj. Jedna od djelatnosti Komisije za speleologiju je poticanje zaštite speleoloških objekata i [[krški reljef\|krškog]] podzemlja te edukacija građana o tome. ~~Pregled najdubljih i najduljih speleoloških objekata u Hrvatskoj dostupan je na stranici https://www.hps.hr/speleologija/speleoloski-objekti/~~ [[Kategorija:Speleologija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Planinarstvo u Hrvatskoj]]

Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza: razlika između inačica