Mekteb: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Redak 9:
U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Mektebi se prave u sklopu svake [[Džamija|džamije]] ili mesdžida, bilo kao njen sastavni dio, ili u njenom dvorištu ili pak nedaleko od nje. Mekteb se gradi i u selima (mejtef) i u gradovima, i njega po pravilu posjećuju sva muslimanska djeca i omladina. Dobrotvorni filantropi također su nekada mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa ([[zaklada]]). Muallimi (učitelji) su se birali među ljudima koji su imali [[medresa]]nsko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Mekteb kao institucionalni odgojno-obrazovni temelj dao najveći doprinos očuvanju islamskih temeljnih vrijednosti muslimana.<ref>{{cite web |url=https://ibc-zh.ch/neu/ba/mekteb |title=Mekteb |publisher=ibc-zh.ch|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
 
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 1894. godine sibjan mekteb reformiran u '''mekteb-ibdidaijaibdidaijje'''. Nastao je kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
 
Sličnost mekteb-ibdidaijje sa sibjan-mektebima sastojisastojala se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se od klasičnih mekteba i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref>
 
Mekteb-ibtidaijeibtidaijje karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u sibjan-mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.<ref name="saff"/> Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/>
 
Institucija mekteba i danas postoji i nalazi se pod jurisdikucijom [[Islamska zajednica|Islamske zajednice]]. Svaki [[džemat (islam)|džemat]] na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je [[medresa]].
 
== Izvori ==