Provansalske trave: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5
m →‎Upotreba začina u medicini: pravopis, replaced: spriječav → sprječav (3)
 
Redak 10:
[[Datoteka:Thymus serpyllum1.jpg|mini|desno|300px|[[Majčina dušica]] je uz ostalo i prirodni [[antibiotik]].]]
[[Datoteka:Bee flying next to lavander.jpg|mini|desno|300px|[[Medonosna pčela]] uz [[lavande|lavandu]].]]
Začini osim u kulinarstvu, imaju mnogostruku korist, pa se koriste i u [[Medicina|medicinske]] svrhe (najstarija upotreba), u smislu mogućnosti spriječavanjasprječavanja mnogih bolesti današnjice, kao što visoki [[krvni tlak]], [[Obična prehlada|prehlade]], snižavanje [[Šećerna bolest|šećera]], snižavanje masnoća, poboljšanja probave, čišćenje organizma, umirujuće djelovanje, te ostalih zdravstvenih tegoba današnjeg vremena i načina života.<ref> [http://uppt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1837:zaini-u-slubi-zdravlja-iii-&catid=34:namirnice&Itemid=52] "Začini - korisnost začina", Mirela Vidović, uppt.hr, 2011.</ref>
 
Prema njihovoj nutritivnoj i kemijskoj vrijednosti, unošenjem u naš organizam, začini (biljke) mogu biti:
Redak 17:
* čistači organizma ([[diuretici]]) – koje najčešće koristimo kod detoksikacije organizma i primjene nekih od dijetnih programa prehrane – [[cimet]], kadulja, komorač, kopar, kim, peršin, [[maslačak]], [[metvica]], [[bosiljak]];
* začini potiču [[Metabolizam|metaboličke]] procese, tj. svojim eteričnim uljima i kemijskim sastavima (kao npr. “piperin” i “kapsaicin”), koja im daju ljutinu i snažniji okus, potiču rad jetre, gušterače i bubrega (papričica, [[čili]], češnjak, luk, đumbir, [[timijan]], curry, [[kurkuma]], senf ([[gorušica]]), [[pelin]], cimet, [[mravinac]], [[majčina dušica]]) i na taj način ubrzavaju probavu hrane bogate bjelančevinama.
* začini također djeluju karminativno, tj. sadrže sastojak '''karminativ''', koji pospješuje ispuštanje plinova iz probavnog trakta, tj. potiče izlučivanje želučanih sokova koji spriječavajusprječavaju nadutost, grčeve i težinu u želucu (kopar, komorač, anis, kim, bosiljak, vanilija, cimet, đumbir, kardamon, vanilija).
* začini su također i repelenti, tj. svojim mirisom i kemijskim sastavom odbijaju razne [[Kukci|kukce]] i insekte (npr. [[lovor]], [[kadulja]], timijan, [[lavanda]], bosiljak), pa su ih naše bake često stavljale u blizinu žitarica ili pak brašna. Sam naziv mravinac (origano) potječe iz navike starih Rimljana, koji su ga koristili za tjeranje [[Mravi|mrava]] iz kuće.
* začini su se davno prije, a i danas, koristili kao antiseptici, [[Antibiotik|antibiotici]], [[Analgetik|analgetici]] i protubakterijski, kao najstariji oblik liječenja i zaštite zdravlja, jer su njihova [[eterična ulja]] i svojstva toliko bili jaki da su mogli blokirati osjećaje boli, a isto tako sadržavaju “fitocide” tvari antibiotskog djelovanja. U tu grupa začina spadaju anis, papar, lavanda, kadulja, [[limun]], curry, kim, komorač, klinčić, [[hren]], češnjak, đumbir, [[stolisnik]], [[trputac]], [[timijan]] ([[majčina dušica]]), korijander, mravinac, kurkuma, kadulja, đumbir, crveni luk, čili, češnjak, gorušica.
 
Ljekovito bilje (u koje spadaju i navedeni začini) danas se primjenjuje u medicini za različite oblike liječenja ili spriječavanjasprječavanja određenih bolesti i tegoba, kao spoj tradicije i rezultata moderne medicine, jer su njihove aktivne tvari, izolirane i sintetizirane, osnova su mnogih suvremenih lijekova. Tako se koriste kao oblozi, tinkture, eliksiri, sirupi (npr. islandski lišaj, trputac), uvarci (najčešće tvrdi dijelovi biljaka kao što je npr. kora [[Breza|breze]], [[hrast]]a ili korijen maslačka), tablete (npr. persen protiv nesanice - sadrže valerijanu ili tablete za srčane tegobe koje sadrže melisu ([[matičnjak]]), macerati (biljke koje ispuštaju sluz kao npr. sljez za liječenje kašnja i dišnih problema), te razne vrste ulja ([[kantarion]]ovo ulje npr. protiv opeklina, ožiljaka i za poticanje cirkulacije).
 
== Izvori ==