Inačica od 7. svibnja 2022. u 19:23 uredi Vrtleska225 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 15.064 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 7. svibnja 2022. u 19:26 uredi ukloni ovu izmjenu Vrtleska225 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 15.064 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 24: \| fusnote = }} '''Narcis Jenko''' (pravim imenom '''fra Eugen (Petar) Matić'''; ([[Livno]], [[2. siječnja]] [[1889.]] – [[samostan Gorica]] ~~kod~~pokraj Livna, [[26. srpnja]] [[1918.]]), bosanski je [[franjevac]] i [[hrvatska književnost u BiH\|književnik]] katoličkog nadahnuća [[Hrvati u BiH\|hrvatskog]] podrijetla. Pisao je [[priča\|priče]], [[pripovijetka\|pripovijetke]], [[roman]]e, [[novela\|novele]], [[noveleta\|novelete]], [[esej]]e i [[feljton]]e te [[prevoditelj\|prevodio]].<ref name="Burilović">[http://www.nadbiskupija-split.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=1491:obitelj-vojvode-hrvoja&Itemid=10 Silvana Burilović: Obitelj vojvode Hrvoja], [[Splitsko-makarska nadbiskupija]], 18. listopada 2012.</ref> <br /> <br /> == Životopis == Rodio se u Livnu 1889. godine. U [[franjevci\|franjevački red]] stupio je 1906. godine i uzeo ime Eugen. Studij teologije započeo je u Livnu, a završio u [[Sarajevo\|Sarajevu]] 1911. godine. Iste godine zaređen je za svećenika [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena \|franjevačke provincije Bosne Srebrene]]. Kratko vrijeme boravio je u [[Visoko]]m kao profesor i odgajatelj na [[franjevačka gimnazija u Visokom\|franjevačkoj gimnaziji]] gdje preuzima i uredničko mjesto u listu „Glasnik sv. Ante“, koji uređuje do 1916. godine. Zbog [[sušica\|tuberkuloze]] prekida nastavničku službu i odlazi na liječenje, najprije u Sarajevo, a potom u [[Dubrovnik]]. Iz Dubrovnika se vraća u Livno gdje u [[samostan Gorica\|samostanu Gorici]], predosjećajući da neće još dugo živjeti, grozničavo piše svoje [[roman]]e, [[novela\|novele]], [[pripovijetka\|pripovijetke]] i [[feljton]]e. Svoja djela je objavljivao u časopisima ''[[Hrvatska prosvjeta]]'', ''[[Luč (časopis)\|Luč]]'', ''Novine'', ''[[Glasnik sv. Ante]]''. Hrvatski je [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini\|preporodni]] pisac.<br /> ~~<br />~~ Neka od njegovi najvažnijih dijela objavljena su nakon njegove smrti. Teme njegovog literarnog stvaralaštva vezane su uz Bosnu i bosanske ljude u prošlosti i sadašnjosti, ljude iz svog okruženja, junacima iz davne prošlosti.<ref name="Burilović"/> Stilskom preciznošću i psihološkim uvidima Jenko u svojim djelima oslikava dušu ljudi iz Bosne. Smatra ga se jednim od najboljih hrvatskih pripovjedača u vremenu Prvog svjetskog rata i najvećim talentom među bosanskim franjevcima. Zbog svoje je vrsnosti i široka raspona prozvan bosanskim [[August Šenoa\|Šenoom]] u hrvatskoj književnosti.<ref name="Burilović"/> Unatoč svojim kvalitetama i iznimnom značaju u hrvatskoj književnosti tog doba, [[jugokomunizam\|jugokomunistički]] ga je sustav sustavno potiskivao i zanemarivao.<ref name="Burilović"/><br /> ~~<br />~~ ~~Matić je bio [[pacifizam\|protiv ratova]].<ref name="Burilović"/><br/>~~ ~~<br/>~~ U [[roman]]u ''[[Obitelj vojvode Hrvoja]]'', pod književnim pseudonimom Narcis Jenko, fra [[Eugen Matić]], redovnik i književnik katoličkoga nadahnuća s nadimkom ''bosanski [[August Šenoa\|Šenoa]]'' u hrvatskoj književnosti vrlo realno je oslikao povijesna događanja, kao izvanredan poznavatelj bosanske srednjovjekovne povijesti i društveno-političkih prilika toga doba. Čitatelju su, uz osnovni povijesni sloj priče smještene u [[15. stoljeće]], ponuđene brojne epizode ispunjene ljubavnim intrigama i političkim spletkama. Njegov antiratni stav i tu je nedvojbeno iskazan kroz njegove junake, a cijeli je roman sklopljen i dosljedno usklađen po dijakronijskoj metodi vremenskog protjecanja i raznovrsnih sukoba i ratovanja.<ref name="obitelj">[http://verbum.hr/knjige/obitelj-vojvode-hrvoja-5021/ Verbum] Obitelj vojvode Hrvoja, preuzeto 21. listopada 2012.</ref> <br/>

Eugen Matić: razlika između inačica