Eugen Matić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
| Ime = Narcis Jenko
| boja = #77DD77
| slika = Narcis-jenko.jpg
| veličina =
| opis slike =
Redak 24:
| fusnote =
}}
'''Narcis Jenko''' (pravim imenom '''fra Eugen (Petar) Matić'''; [[Livno]], [[2. siječnja]] [[1889.]] – [[samostan Gorica]] pokraj Livna, [[26. srpnja]] [[1918.]]), bosanski je [[franjevac]] i [[hrvatska književnost u BiH|književnik]] katoličkog nadahnuća [[Hrvati u BiH|hrvatskog]] podrijetla. Pisao je [[priča|priče]], [[pripovijetka|pripovijetke]], [[roman]]e, [[novela|novele]], [[noveleta|novelete]], [[esej]]e i [[feljton]]e te [[prevoditelj|prevodio]].<ref name="Burilović">[http://www.nadbiskupija-split.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=1491:obitelj-vojvode-hrvoja&Itemid=10 Silvana Burilović: Obitelj vojvode Hrvoja], [[Splitsko-makarska nadbiskupija]], 18. listopada 2012.</ref>
 
<br />
<br />
== Životopis ==
Rodio se u Livnu 1889. godine. U [[franjevci|franjevački red]] stupio je 1906. godine i uzeo ime Eugen. Studij teologije započeo je u Livnu, a završio u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1911. godine. Iste godine zaređen je za svećenika [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena |franjevačke provincije Bosne Srebrene]]. Kratko vrijeme boravio je u [[Visoko]]m kao profesor i odgajatelj na [[franjevačka gimnazija u Visokom|franjevačkoj gimnaziji]] gdje preuzima i uredničko mjesto u listu „GlasnikGlasnik sv. Ante“Ante, koji uređuje do 1916. godine. Zbog [[sušica|tuberkuloze]] prekida nastavničku službu i odlazi na liječenje, najprije u Sarajevo, a potom u [[Dubrovnik]]. Iz Dubrovnika se vraća u Livno gdje u [[samostan Gorica|samostanu Gorici]], predosjećajući da neće još dugo živjeti, grozničavo piše svoje [[roman]]e, [[novela|novele]], [[pripovijetka|pripovijetke]] i [[feljton]]e. Svoja djela je objavljivao u časopisima ''[[Hrvatska prosvjeta]]'', ''[[Luč (časopis)|Luč]]'', ''Novine'', ''[[Glasnik sv. Ante]]''. Hrvatski je [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|preporodni]] pisac.<br />
 
Neka od njegovi najvažnijih dijela objavljena su nakon njegove smrti. Teme njegovog literarnog stvaralaštva vezane su uz Bosnu i bosanske ljude u prošlosti i sadašnjosti, ljude iz svog okruženja, junacima iz davne prošlosti.<ref name="Burilović"/> Stilskom preciznošću i psihološkim uvidima Jenko u svojim djelima oslikava dušu ljudi iz Bosne. Smatra ga se jednim od najboljih hrvatskih pripovjedača u vremenu Prvog svjetskog rata i najvećim talentom među bosanskim franjevcima. Zbog svoje je vrsnosti i široka raspona prozvan bosanskim [[August Šenoa|Šenoom]] u hrvatskoj književnosti.<ref name="Burilović"/> Unatoč svojim kvalitetama i iznimnom značaju u hrvatskoj književnosti tog doba, jugoslavenski [[jugokomunizamkomunizam|jugokomunističkikomunistički]] sustav ga je sustav sustavno potiskivao i zanemarivao.<ref name="Burilović"/><br />
 
U [[roman]]u ''[[Obitelj vojvode Hrvoja]]'', pod književnim pseudonimom Narcis Jenko, fra [[Eugen Matić]], redovnik i književnik katoličkoga nadahnuća s nadimkom ''bosanski [[August Šenoa|Šenoa]]'' u hrvatskoj književnosti vrlo realno je oslikao povijesna događanja, kao izvanredan poznavatelj bosanske srednjovjekovne povijesti i društveno-političkih prilika toga doba. Čitatelju su, uz osnovni povijesni sloj priče smještene u [[15. stoljeće]], ponuđene brojne epizode ispunjene ljubavnim intrigama i političkim spletkama. Njegov antiratni stav i tu je nedvojbeno iskazan kroz njegove junake, a cijeli je roman sklopljen i dosljedno usklađen po dijakronijskoj metodi vremenskog protjecanja i raznovrsnih sukoba i ratovanja.<ref name="obitelj">[http://verbum.hr/knjige/obitelj-vojvode-hrvoja-5021/ Verbum] Obitelj vojvode Hrvoja, preuzeto 21. listopada 2012.</ref>
 
U [[roman]]u ''[[Obitelj vojvode Hrvoja]]'', pod književnim pseudonimom Narcis Jenko, fra [[Eugen Matić]], redovnik i književnik katoličkoga nadahnuća s nadimkom ''bosanski [[August Šenoa|Šenoa]]'' u hrvatskoj književnosti vrlo realno je oslikao povijesna događanja, kao izvanredan poznavatelj bosanske srednjovjekovne povijesti i društveno-političkih prilika toga doba. Čitatelju su, uz osnovni povijesni sloj priče smještene u [[15. stoljeće]], ponuđene brojne epizode ispunjene ljubavnim intrigama i političkim spletkama. Njegov antiratni stav i tu je nedvojbeno iskazan kroz njegove junake, a cijeli je roman sklopljen i dosljedno usklađen po dijakronijskoj metodi vremenskog protjecanja i raznovrsnih sukoba i ratovanja.<ref name="obitelj">[http://verbum.hr/knjige/obitelj-vojvode-hrvoja-5021/ Verbum] Obitelj vojvode Hrvoja, preuzeto 21. listopada 2012.</ref>
<br/>
Danas jedna od ulica u gradu Livnu nosi ime fra Eugena Matića, a čitaonica, koja je otvorena u Livnu 1992. godine, nazvana je njegovim književničkim pseudonimom – Narcis Jenko.<br />
 
<br />
== Djela ==
{{Refbegin|2}}
* ''Razlomci'', Narodna prosvjeta, (Zagreb, 1922.<br />)
* ''Spiritus procellarum'', Prva hrvatska dionička tiskara, (Osijek, 1922.<br />)
* ''Bosančice: pripovijetke iz hrvatskog pučkog života'', Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, (Zagreb, 1923,<br />.)
* ''Obitelj vojvode Hrvoja'', Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, (Zagreb, 1934.<br />)
<br />
{{Refend}}
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vidi ==
*[[Hrvatski pisci iz BiH, J]]
== Literatura ==
* Matko Srećko Džaja, "Matić, P. Eugen", u: [http://hw.oeaw.ac.at/oebl Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950]<br />
* Miro Vrgoč, "Više od svega volio sunce", ''Livanjski vidici'' br. 19, 1993.
* [[Vladimir Lončarević]]: [http://gkonline.info/test/feljton_2011_18-20.pdf Narcis Jenko - »bosanski Šenoa«], Glas Koncila, Uskrs 2011., str. 31
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Matić, Eugen}}
Redak 58:
[[Kategorija:Hrvatski esejisti iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji iz Bosne i Hercegovine]]
 
== Izvori ==