Wikipedija

Krpelji: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklanjanje izmjene 6423202 suradnika Fmartinkovic (razgovor)
Oznake: uklanjanje uklonjeno uređivanje
m uklonjena promjena suradnika Fmartinkovic (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 19:
[[Nuttalliellidae]]
}}
'''Krpelji''' (red: Ixodida) su [[nametnik|nametnici]] koji parazitiraju na domaćinu i prenose veći broj uzročnika bolesti. Domaćin<ref>[https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/krpelji-kako-se-zastititi/ Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Krpelji – kako se zaštititi] pristupljeno 3. srpnja 2022</ref> može biti [[čovjek]] ili bilo koji [[viši sisavci|viši sisavac]], npr. [[pas]], [[mačka]], [[govedo]], kaono isto tako i [[ptice|ostali kralježnjaci poput ptica]] i [[gmazovi|gmazova]].
 
== PodjelaSistematika krpelja ==
 
Krpelji spadaju u koljeno Arthropoda ([[člankonošci|člankonožaca]]), podkoljeno Chelicerata, razred Arachnida (paučnjaka), nadred Parasitiformes i red Ixodida (Metastigmata)<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ruggiero|first=Michael A.|last2=Gordon|first2=Dennis P.|last3=Orrell|first3=Thomas M.|last4=Bailly|first4=Nicolas|last5=Bourgoin|first5=Thierry|last6=Brusca|first6=Richard C.|last7=Cavalier-Smith|first7=Thomas|last8=Guiry|first8=Michael D.|last9=Kirk|first9=Paul M.|date=29. tra 2015.|title=A Higher Level Classification of All Living Organisms|url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0119248|journal=PLOS ONE|language=en|volume=10|issue=4|pages=e0119248|doi=10.1371/journal.pone.0119248|issn=1932-6203|pmc=PMC4418965|pmid=25923521}}</ref>.
[[Latinski jezik|Latinsko]] ime za krpelje je "ixodides". Krpelji spadaju u skupinu [[člankonošci|člankonožaca]] iz reda [[Acarina]] (acari).
 
Radi se o srodnicimagrinjama [[pauk]]akoje spadaju u istu skupinu kao s paucima i škorpionima (imaju osam nogu), dugačkimdugački su do dva centimetra, žute ili smeđe boje. Ima ih okoviše 300od 707 <ref>{{Citiranje knjige|url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-94-007-7497-1|title=The Hard Ticks of the World|language=en|doi=10.1007/978-94-007-7497-1}}</ref>vrsta.
 
KrpeljiKrpelje sesačinjavaju dijele se u 3tri porodice:
 
* [[Tvrdi krpelji]] - krpeljiKrpelji šikare - ([[Ixodidae]])
* [[Meki krpelji]] - krpeljiKrpelji nastambe - ([[Argasidae]])
* [[Nuttalliellidae]] - sa samo jednom vrstom - [[Nuttalliella namaqua|''Nuttalliella namaqua'']]
 
== Razvojni ciklus krpelja<ref>{{Citiranje weba|title=Medical and Veterinary Entomology - 3rd Edition|url=https://www.elsevier.com/books/medical-and-veterinary-entomology/mullen/978-0-12-814043-7|access-date=2022-07-03|website=www.elsevier.com}}</ref> ==
Pridjev "tvrd" odlično odgovara opisu (ixodidae). Krpelja koji se nije preobrazio pijući [[krv]] domaćina je izuzetno teško mehanički uništiti.
Nakon dostizanja spolne zrelosti ženka krpelja se pričvrsti na psadomaćina ite kadatraži adekvatno mjesto za sisanje krvi. Kada nađe dobro mjesto i počne se hraniti, mirisomferomonima doziva mužjaka (to vrijedi samo za neke vrste krpelja).▼
 
Mužjak je malen i crn krpelj koji se priljubi uz ženku koja se hrani i oplodi ju (npr., ''Ixodes ricinus''). Neko vrijeme nakon [[oplodnja|oplodnje]], mužjak krpelja se otpusti i kreće kroz pseće krzno u potragu za sljedećom partnericom. Ponekad se dogodi da mužjak krpelja ostaje dugo visiti na ženki.▼
== Životni ciklus psećeg krpelja ==
▲Nakon dostizanja spolne zrelosti ženka krpelja se pričvrsti na psa i kada nađe dobro mjesto i počne se hraniti, mirisom doziva mužjaka.
 
OplođenaŽenka ženka pušta [[hormon]]e rasta i počne se naglo povećavati. Tijekomtijekom hranjenja iz krvi uzima samo hranjive sastojke, a ostatak ne izbacuje probavom već ga povraća natrag u domaćina. To izaziva [[upala|upalne reakcije]], pa je na tom mjestu prokrvljenje još veće, što opet pogoduje ženki krpelja koja se hrani krvlju.▼
▲Mužjak je malen i crn krpelj koji se priljubi uz ženku koja se hrani i oplodi ju. Neko vrijeme nakon [[oplodnja|oplodnje]], mužjak krpelja se otpusti i kreće kroz pseće krzno u potragu za sljedećom partnericom. Ponekad se dogodi da mužjak krpelja ostaje dugo visiti na ženki.
 
Nakon što završi s hranjenjem, mješinatrbuh ženke krpelja je punapun hranjivih tvari iz krvi. Ženka se tada otpusti, proizvede par stotina do tisuća "otrovnih" jajašaca koje niti [[mravi]] ne jedu i ugiba.▼
▲Oplođena ženka pušta [[hormon]]e rasta i počne se naglo povećavati. Tijekom hranjenja iz krvi uzima samo hranjive sastojke, a ostatak ne izbacuje probavom već ga povraća natrag u domaćina. To izaziva [[upala|upalne reakcije]], pa je na tom mjestu prokrvljenje još veće, što opet pogoduje ženki krpelja koja se hrani krvlju.
 
▲Nakon što završi s hranjenjem, mješina ženke krpelja je puna hranjivih tvari iz krvi. Ženka se tada otpusti, proizvede par stotina otrovnih jajašaca koje niti [[mravi]] ne jedu i ugiba.
 
== Pronalaženje krpelja ==
Line 48 ⟶ 46:
Kod ljudi, krpelji se načešće zadržavaju na područjima gdje je [[koža]] vlažnija i mekša, kao što je na primjer: [[koža]] trbuha, prepona, pazuha i iza uha.
 
Kod [[Psi|pasa]] krpelje se može pronaći na prednjem dijelu tijela, poglavitonpr., vratu i glavi.
 
== Odstranjivanje krpelja ==
 
Krpeljima se mogu zarazitiinfestirati svi ljudikralježnjaci koji se kreću u prirodi, teljudi, životinje kao što su psi, mačke, goveda, divlje životinje i sl.
 
Nakon što pronađete nametnikaparazita na svojoj koži ili u krznu vašega ljubimca, lagano razmaknite krzno oko nametnikanjega. Potom jednim brzim pokretomga obuhvatite krvopiju s dva prsta, lagano zaokrećite (su glavninombilo pritiskakoju kod glavestranu) i povucite gaizvlačite van.
 
Za skidanje krpelja sa psa postoje i specijalna [[kliješta]]-pinceta. Njih se može nabaviti u trgovini kućnim ljubimcima. [[Pinceta]] u obliku kemijske olovke je svinuta tako da zaobiđe tijelo krpelja i uhvati ga odmah uz kožu za glavu. Lagano uvrtanje lijevo-desno je dovoljno da se krpelj otpusti, nakon čega ga lagano povučete van.
 
Ako prilikom vađenja u koži ostane "glava krpelja" (helicere i hipostom predstavljaju tzv. "glavu" tj. usne organe koji jedini mogu ostati u ubodnoj rani. Sam izraz "glava" je netočan naziv), lako ju je kasnije izvaditi steriliziranom iglom. Ili jednostavno ostaviti u ubodnoj rani i pričekati da organizam izbaci sam. Do prijenosa uzročnika bolesti neće doći.
Krpelji se ne "zakopavaju" spiralno, već imaju rilce kao harpun. Vaditi ih kružnim pokretima nije praktično.
 
Ako prilikom vađenja u koži ostane glava krpelja, lako ju je kasnije izvaditi steriliziranom iglom.
 
Krpelje nikako ne valja gušiti uljemrazno-raznim uljima (bez zraka mogu dosta dugo opstati), trovatilakovima insekticidima,za omamljivatinokte, benzinom i alkoholom, pržiti cigaretnim žarom i sl. Mažući ga alkoholom ili nekim drugim hlapljivimtakvim sredstvomtvarima se postiže da se krpelj uguši, otpusti i da ga se bez problema može odstraniti, no popuštajućipovraća zahvatsadržaj zaprobavnog kožusustava krpelju seubodnu cijeliranu opustidomaćinu, a jers jetime napeti (ponaša se kao balon) - povraća utrobu uuzročnike domaćinabolesti.
 
== BolestiUzročnike bolesti koje krpelj prenosi ==
 
Najopasnije uzročnike bolesti koje krpelj može prenijeti na čovjeka su rikecije i virusi (npr., uzročnik lajmske [[lyme borelioza|borelioze]] i [[krpeljni meningoencefalitis|krpeljnog meningoencefalitisa]]. Za pse je najopasnijanajopasniji [[babesija]]uzročnik babezioze (piroplazmoze), tj., ''Babesia canis'' koju prenosi krpelj ''Dermacentor reticulatus.''
 
Zaštita od krpelja mogućai/ili jeod nauzročnika dva načinabolesti:
 
* uporaba repelenata prije odlaska u prirodu
Line 74 ⟶ 70:
** krpeljni meningoencefalitis - cijepljenje se provodi po shemi:
**# doza zimi (siječanj - veljača)
**# doza 3tri mjeseca po prvoj dozi
**# doza godinu dana po prvoj dozi
**# obnova cjepiva svake 3tri godine
 
== Izvori ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Krpelji"