Hrizip: razlika između inačica

 

==Fizika==

Hrizip je inzistirao na organskom jedinstvu [[Svemir|svemira]], kao i na korelaciji i međusobnoj ovisnosti svih njegovih dijelova.<ref>[[Ciceron]], ''[[De natura deorum|O prirodi bogova]]'', II, 19.</ref> Rekao je da je svemir "duša i vodič samog sebe".<ref>[[Plutarh]], [https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A2008.01.0389%3Asection%3D41 ''De Stoicorum repugnantiis'', 41.]</ref> Slijedeći Zenona, Hrizip je vatreni dah ili [[Eter (fizika)|eter]] odredio kao temeljnu supstanciju svemira.<ref>{{Harvnb|Hicks|1911|p=944}}</ref> Predmeti se sastoje od inertne bezoblične materije, a obavještena duša, "[[Pneuma (stoicizam)|pneuma]]", daje oblik nediferenciranoj materiji.<ref name="otoole431">{{Harvnb|O'Toole|Jennings|2004|p=431}}</ref> ''Pneuma'' prožima svu supstanciju i održava jedinstvo svemira i čini [[Duša|dušu]] ljudskog bića.<ref name="otoole431"/>

 

 

==Etika==

Hrizip je učio da [[etika]] ovisi o fizici. U svojim ''Fizičkim tezama'' izjavio je: "jer ne postoji drugi ili prikladniji način da se pristupi temi dobra i zla u vezi s vrlinom ili srećom osim na temelju prirode svih stvari i upravljanja svemirom".<ref name="stock13">{{Harvnb|Stock|1908|p=13}}</ref> Cilj je života, rekao je Hrizip, živjeti u skladu s vlastitim iskustvom stvarnog tijeka prirode.<ref>{{Harvnb|Gould|1970|p=163}}</ref> Individualna priroda osobe dio je prirode cijelog svemira<ref name="laertius87">[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 87.</ref> i stoga život treba živjeti u skladu s vlastitom ljudskom prirodom, kao i prirodom svemira.<ref name="laertius88">[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', VII, 88.</ref> Ljudska je priroda etična, a čovječanstvo je slično božanskom, budući da proizlazi iz iskonske vatre ili etera, koji iako je materijalan, predstavlja tjelovljenje razuma; i ljudi bi se trebali ponašati u skladu s tim.<ref name="davidson615">{{Harvnb|Davidson|1908|p=615}}</ref> Ljudi imaju slobodu, a ta se sloboda sastoji u emancipaciji od iracionalnih želja (požude, bogatstva, položaja u životu, dominacije itd.) i u podvrgavanju volje razumu.<ref name="davidson615"/> Hrizip je najveći naglasak stavio na vrijednost i dostojanstvo pojedinca i na snagu volje.<ref name="davidson615"/>