Frizija: razlika između inačica

'''Frizija''' (zapadnofrizijski: '''''Fryslân''''' ; sjevernofrizijski: '''''Fraschlönj'''''; saterlandski frizijski (istočnofrizijski): '''''Fräislound'''''; istočnofrizijski dolnjosaski: '''''Freesland'''''; njemački i nizozemski (holandski): '''''Friesland'''''; danski: '''''Frisland''''') je obalna pokrajina duž jugoistočnog kuta [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] ([[Njemački zaljev]]). Frizija je tradicionalna domovina [[Frizi]]ma (Frizijcima), germanskom narodu koji govori [[frizijski jezik|frizijskim jezikom]], jezikom srodnom [[engleski jezik|engleskom]]. Frizija se prostire od sjeverozapadne [[Nizozemska|Nizozemske]] duž sjeverozapadne [[Njemačka|Njemačke]] sve do u jugozapadnu [[Danska|Dansku]]. Obično ju se dijeli na tri dijela:

Frizi su u doba [[Stari Rim|Starog Rima]] živili na <u>terps</u> u području bez pitke vode. Pitku vodu se dobavljalo iz rupa kada bi kišilo. Ovo je bio jedinstveni frizijski izum. Frizija je bila malim područjem u to doba. Obuhvaćala je sadašnje pokrajine [[Friesland]] i [[Sjeverni Holland]]. Polovica stanovništva današnje Nizozemske je živila u sadanjem Frieslandu, zbog onamošnjih plodnih tala. Stare FrizijceFrize su istrijebile poplave u 3. i 4. stoljeću. Druga teorija je da su se preselili u unutarnjosti i kasnije se vratili.

FrizijciFrizi su stvarali [[polder]]e u [[Zapadni Friesland (povijesna pokrajina)|Zapadnom Frieslandu]], koji se micao sve dalje i dalje od [[Friesland]]a zbog poplava. Zapadni dijel Frizije je postao okrug [[Holland]] 1101. nakon par stoljeća različite povijesti od ostalih krajeva. Frizija se počela identificirati kao zemlja sa slobodnim narodom u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. [[Utrechtska biskupija]] nije pripadala više Friziji. Bilo je mnogo poplava u 11. i 12. stoljeću, koje su odnijele brojne ljudske živote. Posljedica tih poplava je i [[Zuiderzee]] ("Južno more"). Najveća poplava je bila 1322..