|
== Povijest ==
Ovo značajno Shahaptiansko pleme koje je živjweloživjelo na obje obale Columbie i uz krajeve uz rijeke Yakima (nekada Tapteal) i [[Wenatchee (rijeka)|Wenatchee]] na Platou, prvi puta susreću [[1806]]. članovi ekspedicije Lewisa i Clarka. Oni ih nazivaju Cutsahnim, možda prema poglavici, i prrocjenjujuprocjenjuju populaciju na oko 1,200. Ne zadugo, već 1855 [[SAD]] sa njima i drugih 13 plemena čine ugovor po kojemu svoje zemlje od planina [[Cascade]] pa do rijeka [[Palouse (rijeka)|Palouse]] i [[Snake (rijeka)|Snake]] i prema jezeru [[Chelan (jezero)|Chelan]], moraju prepustiti u korist bijelaca, a oni otičiotići na rezervat Yakima. Svih 14 plemena pod vrhovnim su vodstvom poglavice [[Kamaiakan]]. Prije nego je ugovor ratificiran planuo je Rat Yakima koji će potrajati do 1858. ali mjestimice i do 1859. a Paloosi i još neka plemena nisu priznale ugovor niti otišle na rezervat. U konačnonkonačnoj bici kod Četiri jezera (Battle of Four Lakes) blizu grada [[Spokane, Washington|Spokane]] Indijanci su poraženi. Kamaiakan je uspio pobjeći u kanadu[[Kanada|Kanadu]] a druga 24 poglavice su ulovljeni i obješeni ili ubijeni metkom. Nakon ovoga 14 plemena smješteno je na rezervat na kojemu i danas žive kao [[Confederated Tribes and Bands of the Yakama Nation]], to su: [[Palouse]], Pisquose (Pisquouse), Yakima (Yakama), [[Wenatchee]] (Wenatshapam), Klinquit, [[Ochechote]] (Oche Chotes, Ochechotes, Oche-chotes; banda Tenino Indijanaca), [[Kowasayee]] (Kow way saye ee, Kow-was-say-ee; banda [[Tenino]] Indijanaca), [[Skinpah]] (Sk'in-pah, Skin-pah; banda Tenino Indijanaca), [[Camiltpaw]] (Kah-miltpah, Kah-milt-pay, Kah-milt-pah; banda [[Wenatchee]] Indijanaca), [[Klickitat]], Wish ham (Wishram), [[Siapkat]] (See ap Cat, Se-ap-cat; banda Wenatchee Indijanaca), [[Liaywas]] (Li ay was, Li-ay-was) i [[Shyiks]].
== Etnografija ==
|
