Vukomeričke gorice: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Vukometičke gorice ili Vrhovlje (Vrhovje), nastale su u neogenu (mlađi tercijar). U vremenu dok je postojalo Panonsko more pritisnute morskom strujom toka rijeke Save sa sjevera i m...
 
{{wp+}}, {{mrva-zemlj}} Kategorija:Zemljopis Hrvatske
Redak 1:
{{wp+}}
Vukometičke gorice ili Vrhovlje (Vrhovje), nastale su u neogenu (mlađi tercijar).
 
U vremenu dok je postojalo Panonsko more pritisnute morskom strujom toka rijeke Save sa sjevera i morskom strujom rijeke Kupe sa juga, taložili su se sedimenti i pjesci i stvarali niz otočića u smjeru zapad-istok u dužini oko 100 km. od naselja Kupinečki Kraljevec na zapadu do Letovanskog (Letovanički) vrha na istoku. Najširi opseg im je u središnjem djelu, oko 25 km. od naselja Šiljakovina i Velika Buna do naselja Cvetnić Brdo.
 
Uzdizanjem Panonske ploče i povlačenjem Panonskog mora Vukomeričke Gorice ostale su blago uzdignuto nisko gorje (najviši vrh Režidovka 255 metara nadmorske visine) obraslo gustim šumama Bukve, Hrasta, Graba i ponegdje Crnogorice.
 
Kraj je vrlo rano naseljen i kultiviran zbog okolnih negostoljubivih močvarnih krajeva.
Od poljodjelskih kultura najzastupljeniji i najznačajniji su vinogradi i vočnjaci, zatim sljedi stočarstvo i svinjogojstvo te ponešto povrtlarstvo i ratarstvo.
 
Danas su Vukomeričke gorice zbog sačuvane prirode izrazito privlačan turistički kraj na pogodnoj nadmorskoj visini i u blizini večih gradskih središta (Zagreb, Velika Gorica, Karlovac, Sisak).
 
{{mrva-zemlj}}
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]