Ljudski mozak: razlika između inačica

'''Mozak''' je kod svih sisara najsloženijičovjekov organ. Kod čoveka je izrazito složeniji nego kod drugig sisara i samim tim omogućava čoveku svest o sebi i pojavama uza okruženjumišljenje. Naša subjektivna iskustva se uglavnom odvijaju u mozgu. Tu su pohranjena naša sjećanja i odvijaju se kompleksninaša procesimišljenja, poputideje i emocijastrahovi. [[Čovjek]]ov mozak omogućuje daleko naprednije funkcije u odnosuusporedbi s mozgom bilo koje druge vrste.

[[Anatomija mozga]] je dobro istražena i vrlo je slična među različitim vrstama. Glavne razlike su u relativnoj veličini različitih djelova mozga i u relativnom broju živčanih stanica - [[neuron]]a - koji su povezani u informacijsku mrežu mozga, ali naučnicima širom sveta i dan danas pokušavaju da rasvetle mnoge misterije mozga koje su ostale nedokučive savremenoj nauci.

Tipični neuron se sastoji od staničnog tijela, dendrita i aksona. Stanično tijelo osigurava biološke funkcije, baš kao i kod svake druge žive stanice. Dakle, telotijelo neurona uključuje i jezgrojezgru u komkojoj se nalazi [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i omogućuje ekspresiju gena uz pomoć kojih neuron postiže svoju funkciju: procesovanjeprocesiranje informacija. Denriti i aksoni su produžeci staničnog telatijela, vrlo su tanki u odnosu na veličinu telatijela stanice i funkcija im je prikupljanje (dendrit) i odašiljanje (akson) informacija. Dendriti i aksoni omogućuju neuronima da se povežu u veliku mrežu koju nazivamo mozak, odnosnoili nervnijoš općenitije, živčani sistem.

Do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcionišefunkcionira neuron i kako neuroni izmjenjuju informacije. U tom procesu, važnu ulogu imaju tehnike snimanja električne aktivnosti u unutrašnjostiunutar nervnihživčanih stanica i u međustaničnom prostoru. Isto tako, funkcije pojedinih delovadijelova mozga su dobro istražene i taj proces se u ovom trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć [[funkcionalne magnetske rezonance]]. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja naučnogznanstvenog istraživanja uopšteuopće.

Istraživanje mozga se može okarakterisatiokarakterizirati kao interdisciplinarno. Istraživači mozga nisu samo [[biologija|biolozi]] ili [[medicina|medicinari]] već gotovo jednako važnu ulogu igraju [[psihologija|psiholozi/parapsiholozi]], [[Fizika|fizičari]], [[Računarstvo|informatičari]], [[matematika|matematičari]] i [[Filozofija|filozofi]]. Svaki od njih, sa svojim specifičnim znanjima i vještinama, doprinosi sveukupnom znanju o tome kako funkcionišefunkcionira mozak i kako fiziološki procesi na nivou neurona dovode do ponašanja i subjektivnog doživljavanja na nivou cijelokupnog sistema.

Međutim, uprkosunatoč velikom broju naučnihznanstvenih radova, progresu u tehnikama istraživanja i interdisciplinarnom pristupu, još uvekuvijek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcionišefunkcionira. Ta funkcija ostaje velikim delomdijelom tajna. Najvažnija pitanja o tome kako fizikalno (neuroni) dovodi do psihološkog (ponašanje i doživljavanje) još uvekuvijek nemaju zadovoljavajuće odgovore. Neki naučniciznanstvenici sumnjaju da ta pitanja nikada nećemo odgovoriti. Drugi pak vjeruju da će baš njihovo područje istraživanja dovesti do odgovora. Kako bilo, mozak ostaje najvažniji organ za čovjekovu sposobnost razmišljanja ali i važan objekat razmišljanja onih ljudi koji pokušavaju prodrijeti u njegove tajne.

# Međumozak - najvažniji vegetativni centri.

# [[Produžena moždina]] - centar važnih refleksnih procesa.