Novi Golubovec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Zamjena stub u mrva |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{wikipedizirati}}
{{Općina |
Line 20 ⟶ 19:
Naselja u sastavu Općine :
* Velika Veternička
* Gora Veternička
* Veternica
* Očura
* Novi Golubovec
== Stanovništvo ==
Line 33 ⟶ 32:
'''Članovi općinskog vijeća Općine Novi Golubovec:'''
'''Upravni odjel'''
'''Načelnik''': Boris Tušek
'''Pročelnik''': Petar Culjak
'''Financijski referent''': Ljiljana Delija
== Povijest ==
Područjem današnje Općine Novi Golubovec još je u [[antika|antičkom]] razdoblju prolazila [[rimska cesta
U crkvenoj organizaciji , ovaj teritorij pripadao je župi Sv. Petra u [[Petrova gora|Petrovoj gori]], odnosno župi u
Raspored crkvenih župa nesumnjivo je indikator gustoće stanovništva, tako da se može govoriti o relativno maloj naseljenosti područja Općine Golubovec u srednjem vijeku.
Dio područja pripadao je Loborgradskom vlastelinstvu (
Veternički posjed darovala je [[pavlini]]ma godine [[1515]]. Beatrica Frankopanska udovica Ivaniša Korvina . Godine [[1612]]. ondje je podignuta nova zgrada, koju su Pavlini dograđivali . Na lokaciji današnje kurije Kaptol u Veternici i ranije je stajala kurija.
Tu je Pavlinski vikar [[Martin Borković]] kasniji zagrebački biskup [[1641]].g. podigao prostrane zgrade s podrumima i stanovima, kamo su Pavlini dolazili na promjenu zraka i odmor.
Lepoglavski patri Pavlini su 1641. godine na svom veterničkom posjedu podigli kapelu Blažene djevice Marije.
Kapela je bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji i njezinim sedam žalosti i Svim Svetima. Nad sjevernim glavnim ulazom bio je natpis: Bogu najboljemu i najvećemu i Blaženoj djevici Mariji posvećeno 1641.
Posjed je kralj [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo I.]] god. [[1808]]. darovao čazmantskom kaptolu, a dio nekadašnjeg Pavlinskog imanja je rasprodan.
Kapelu Blažene djevice Marije posljednji put je temeljito dao obnoviti Čazmantski kaptol [[1890]]. godine.
Svećenici Čazmantskog kaptola su ondje boravili do [[1946]]. godine, kada su se zbog ratnih neprilika odselili, a zemlja je agrarnom reformom podijeljena seljacima. Danas se kurija s kapelicom obnavlja , plijeni ljepotom i arhitektonskim skladom, i položajem otkud se pruža prekrasan pogled prema Mihovljanskoj dolini.
Današnji graditeljski sklop čine kurija L tlocrta, kapela i jedna gospodarska zgrada. Prema grafici Hilariona Gasparotija iz 18. st. Graditeljski sklop je zatvarao pačetvorinasti tlocrt, sa sjeverne, zapadne i istočne strane definiran volumenima građevina, a južna je strana bila zatvorena zidom i kulom.
Na vrhu Veternice pokraj javne ceste nalazio se kip Ranjenog Isusa kojeg su postavili Pavlini u 17. stoljeću.
Na tom mjestu vjernici su sagradili kapelicu Ranjenog Isusa, narod ju najčešće naziva «Otac Bog» , vjerojatno zbog toga što je sagrađena na najvišem brijegu u župi.Na blagdan [[Velika Gospa|Velike Gospe]] god. [[1847]]. kapelu je blagoslovio dekan Pavao Šiprak, župnik iz Konjščine. Tom zgodom je do nje išla velika procesija od Veterničkog dvorca.
Nad oltararićem postavljen je iz kamena isklesani kip Ranjenog Isusa s trnovom krunom na glavi i trstikom u ruci. Taj kip je od starine . Kapelica stoji na neravnom kamenitom tlu. Upravo na tom mjestu biju najjači [[vjetar|vjetrovi]], a dogodi se da zapusi snijega u zimi, premda je oko nje zid od kamena, zapušu cijelu kapelu. Župljani s velikim pijetetom pohađaju tu kapelu. ▼
Obnovljena je [[1925]]. godine i prigrađeno joj je malo predvorje. Te je godine nabavljeno i malo zvono teško 40 kg i postavljeno u tornjić, a cijela kapela je limom pokrivena. Sve je obnovljeno prinosima siromašnih župljana. Tako obnovljenu blagoslovio ju je župnik Silvestar Turzan u ljeto 1925. godine. Kapela «Ranjenog Isusa» ponovno je obnavljana 1999.godine prinosima privrednika s područja Općine , same općine i vjernika. Prekrivena je crijepom. Blagoslovio ju je župnik Stjepan Vuglovečki u ljeto [[1999]]. godine.▼
▲Upravo na tom mjestu biju najjači vjetrovi, a dogodi se da zapusi snijega u zimi, premda je oko nje zid od kamena, zapušu cijelu kapelu. Župljani s velikim pijetetom pohađaju tu kapelu.
▲Tako obnovljenu blagoslovio ju je župnik Silvestar Turzan u ljeto 1925. godine. Kapela «Ranjenog Isusa» ponovno je obnavljana 1999.godine prinosima privrednika s područja Općine , same općine i vjernika. Prekrivena je crijepom. Blagoslovio ju je župnik Stjepan Vuglovečki u ljeto [[1999]]. godine.
U šumi, u centru današnjeg Novog Golubovca stajala je samo lugarska kuća, po okolnim brežuljcima
Kad se saznalo za Golubovečki bazen i kvalitetu [[ugljen]]a, došla je invazija istraživača, agenata, trgovaca i [[industrija]]laca. U to vrijeme počela je i nova povijest Golubovca ispunjena čestim borbama i krvavim sukobima golubovečkih rudara s vlasnicima rudnika. Borba je trajala desetljećima. Golubovec je izazivao poslovne sporove, donosio profite i bankrote. Izbijali su [[štrajk]]ovi, nemilosrdno gušeni policijskim kundacima. Golubovečka kotlina postala je poznat rudarski bazen i značajan rezervoar pogonske energije. Razvoj Novog Golubovca započeo je eksploatacijom ugljena [[1875]]. godine. Dva mala sela u Zagorju kojih nema na zemljovidima Europe postali su sjecište poslovnog svijeta.
Dolinom ispod Ivančice prodefilirala je plejada vlasnika rudnika: smjenjivali su se grofovi i baruni, ugljenokopna društva i "ortaštva", akcionari i dioničari. Među prvim vlasnicima rudnika u Novom Golubovcu bio je grof Jakšić. Prvi zakoniti vlasnik rudnika bilo je Štajersko-hrvatsko rudarsko društvo uslijed odluke Kr. sudbenoga stola u
Siromašni seljaci iz obližnjih sela ostavili su plug i motiku i s
1. kolovoza 1890. stigao je do Lepoglave prvi [[vlak]] iz [[Varaždin]]a. Dva mjeseca poslije toga, [[5. listopada]] [[1890]]. željeznička kompozicija s [[parna lokomotiva|parnom lokomotivom]] stigla je i u Golubovec, poseban krak kolosjeka odvajao se prema Sv. Jakobu. Kad su iscrpljene prve rezerve tamošnjeg rudnika, taj dio pruge je porušen. Ubrzo nakon toga podiže se i uskotlačna pruga između Starog i Novog Golubovca(danas ne postoji). Vlasnici Golubovečkih rudnika postali su [[Mađari]], [[Francuzi]], [[Belgijanci]], [[Nijemci]], [[Englezi]]. Rudari su najbolje nadnice dobivali dvije krune, a radilo se čitav dan. Od malih površinskih i neplaniranih kopova, kakvi su bili na početku, izgrađen je moderan rudnik s potrebnom mehanizacijom i radnom snagom.
Ugljenosna zona je bila izvrnuta velikim tektonskim poremećajima, što je imalo za posljedicu jaku rastrganost ugljenih naslaga, s nizom većih i manjih prijeloma, stiskova i isklinjenja
Događale su se [[eksplozije]] i nesreće.
16. rujna [[1946]]. godine Golubovečki rudari uzeli su upravu rudnika u svoje ruke i osnovali "Golubovečke ugljenokope".▼
Iskopani ugljen prevozio se željeznicom i konjskim zapregama po tadašnjim kolskim putevima , kasnije kamionima po cestama do Zlatara ili do Lepoglave i Ivanca za lokalne potrebe tadašnjih stanovnika. ▼
▲[[16. rujna]] [[1946]]. godine Golubovečki rudari uzeli su upravu rudnika u svoje ruke i osnovali "Golubovečke ugljenokope".
▲Iskopani ugljen prevozio se željeznicom i
Koliko je ugljen utjecao na život i razvoj Golubovečkog kraja govori i podatak da je Novi Golubovec imao prvu javnu rasvjetu u Zagorju, svoju rudničku termocentralu.
Čitav kraj živio je od
Rudnik je školovao i stipendirao svoje rudare, da bi riješio problem stručne radne snage i problem nedostatka srednjeg i višeg stručnog kadra. Rudari su bili pokretači osnivanja pučke osnovne škole u Novom Golubovcu. Za potrebe radnika i zbog nesreća bio je organiziran stacionar. Kolika je bila svijest gotovo nepismenih rudara govori i činjenica da je 1952. Radnički savjet Golubovečkih ugljenokopa izdvojio 200.000 [[dinar]]a za izgradnju škole, odnosno gimnazije u [[Zlatar]]u.
17.
Rudari i vatrogasci izgradili su dom kulture za zabave i priredbe, odnosno zaslužni su za društveno i kulturno-prosvjetni život Novog Golubovca. 1972. godine je izgrađena kapelica «Sveta Barbara», zaštitnica rudara.
Line 109 ⟶ 106:
Prestankom rada ugljenokopa u drugoj polovici 20 st. odnosno 1971.godine , veliki broj stanovnika odlazi na rad u [[Njemačka|Njemačku]]. Rezultat takvog stanja je promjena slike prostora, srušene su stare drvene kuće i klijeti, grade se nove, znatno većih volumena i novih oblika . Drvene tradicijske kuće i klijeti očuvane su u vrlo malom broju, a budući da predstavljaju sastavnice prostornog i kulturnog identiteta prostora trebalo bi ih sačuvati i održavati.
[[Hrvatski Sabor]] je [[17. siječnja]] [[1997]]. godine (NN 10/97) proglasio Općinu Novi Golubovec. 13. svibnja 1997. konstiturano je prvo Općinsko vijeće Općine Novi Golubovec. Dan općine obilježava se 4. prosinca na dan [[sveta Barbara|Svete Barbare]] - zaštitnica rudara.
== Gospodarstvo ==
Čitavo područje općine Novi Golubovec zadovoljavajuće je povezano s javnom nepokretnom i pokretnom [[telekomunikacije|telekomunikacijskom]] mrežom.
Naselje, Novi Golubovec, dio Gore Veterničke i Očura ima kvalitetno izgrađenu električnu niskonaponsku kabliranu mrežu s betonskim stupovima i javnom rasvjetom, u izgradnji je Veternica , Gora Veternička i Velika Veternička. ▼
▲Naselje, Novi Golubovec, dio Gore Veterničke i Očura ima kvalitetno izgrađenu električnu niskonaponsku kabliranu mrežu s betonskim stupovima i javnom rasvjetom, u izgradnji je Veternica
Na području općine Novi Golubovec postoje značajnije gospodarske djelatnosti koje su bazirane na mineralnim sirovinama (građevinska, obrtnička, obrada metala), te tranzitne, trgovačka i ugostiteljska djelatnost kao potencijal za procjenu smjernica budućeg razvoja.▼
▲Na području općine Novi Golubovec postoje značajnije gospodarske djelatnosti koje su bazirane na mineralnim sirovinama ([[građevinarstvo|građevinska]], [[obrtništvo|obrtnička]], obrada metala), te tranzitne, [[trgovina|trgovačka]] i [[ugostiteljstvo|ugostiteljska]] djelatnost kao potencijal za procjenu smjernica budućeg razvoja.
Samo općinsko središte ima razvijene gotovo sve upravne i uslužne funkcije, te postoji Općina, osnovna škola, dom zdravlja, pošta i željeznička postaja, te trgovine, ugostiteljski sadržaji i obrtničke radionice.
[[poljoprivreda|Poljoprivredna]] proizvodnja
== Slavni ljudi ==
Line 129 ⟶ 123:
== Obrazovanje ==
== Kultura ==
[[KUD]] "Golubovec" iz Novog Golubovca bilježi svoje postojanje od davne 1950. godine kada je eksploatacija ugljena bila u punom zamahu. Tadašnji mladi rudari i djevojke iz mjesta osnivaju kulturno prosvjetno društvo koje je u tadašnjem domu kulture priređivalo priredbe njegujući tradiciju kraja. Prestankom eksploatacije ugljena [[1970]]. godine prestaje i zatire i rad društva.
Nakon nekoliko godina točnije [[1984]]. godine grupa entuzijasta iz mjesta oživljava te ponovo osniva društvo pod nazivom Kulturno umjetničko društvo "Golubovec" Novi Golubovec
Kao izraz potreba za [[kultura|kulturnim
▲Nakon nekoliko godina točnije [[1984]]. godine grupa entuzijasta iz mjesta oživljava te ponovo osniva društvo pod nazivom Kulturno umjetničko društvo "Golubovec" Novi Golubovec , koji naziv ima i danas.
U ovih dvadeset godina postojanja KUD je sudjelovao gotovo na svim manifestacijama kulturnog sadržaja u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]], kao i u široj regiji. Bilo je nastupa i u inozemstvu u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje su tadašnji članovi priređivali cjelovečernje programe za naše građane koji su radili u inozemstvu.▼
▲Kao izraz potreba za kulturnim , glazbenim, plesnim i društvenim djelovanjem, te čuvanjem tradicija svojih predaka KUD na načelima scenskog amaterizma djeluje na odgojnom i stručnom osposobljavanju školske, studentske te svekolike mladeži i starijim iz Novog Golubovca i okolice.
U nekoliko navrata bilo je i teških situacija kada se nakratko prekidao rad zbog financija te
▲Bilo je nastupa i u inozemstvu u Njemačkoj, gdje su tadašnji članovi priređivali cjelovečernje programe za naše građane koji su radili u inozemstvu.
Današnji saziv društva pokrenule su žene iz mjesta koje su se okupile u društvu, izabrale rukovodstvo između sebe
▲U nekoliko navrata bilo je i teških situacija kada se nakratko prekidao rad zbog financija te drugim razlozima.
* Tamburaška sekcije- voditelj Vedran Malogorski.
▲Današnji saziv društva pokrenule su žene iz mjesta koje su se okupile u društvu, izabrale rukovodstvo između sebe , te [[2004]]. godine društvo djeluje u više sekcija.
== Sport ==
Oživljavanjem industrije te otvaranjem radnih mjesta početkom 1972. godine u Novom Golubovcu tadašnja mladež koja završava
U to doba poneki naši mladići igraju i veliki nogomet u okolnim mjestima u tadašnjim nogometnim klubovima.▼
Grupa zaljubljenika u nogometnu loptu te velike golove i travnati teren osniva inicijativni odbor za osnivanje nogometnog kluba .▼
U inicijativnom odboru su bili: Boris Tušek. Miroslav Gorski, Marijan Oršolić. Slavko Klarić, Alojz Kužir, Slavko Gorski, Milan Malogorski, Stjepan Brozd i Vlado Gradečak.▼
▲U to doba poneki
Osnivačka Skupština održana je 15.02.1979. godine u prostorijama poduzeća "Prvomajska". ▼
▲Grupa zaljubljenika u nogometnu loptu te velike golove i travnati teren osniva inicijativni odbor za osnivanje nogometnog kluba
Za prvog predsjednika izabran je Berislav Tišljar, dopredsjednik je bio Alojz Kužir, Tajnik je bio Milan Malogorski, te rizničar Štefica Benko, te ostali članovi novog Odbora.▼
▲U inicijativnom odboru su bili: Boris Tušek
▲Za prvog predsjednika izabran je Berislav Tišljar, dopredsjednik je bio Alojz Kužir,
NK" Prvomajska" svoje prijateljske i službene utakmice igrala je na igralištu u [[Lepoglava|Lepoglavi]], nekoliko
Tijekom postojanja klub mijenja imena u NK "Golubovec", te u NK "Zagorski bojovnik" 1996. godine kada je predsjednik general [[HV|Hrvatske vojske]] Ivan Korade.
Klub se u periodu 1996-2000 godine takmiči u
NK "Schiedel" klub dobiva ime u sezoni 2005/2006 kada firma "Schiedel" postaje jedan od sponzora.
Klub se takmiči u
2006. klub postaje prvak Županije Krapinsko-zagorske te ne
== Vanjske poveznice ==
|