Inačica od 6. lipnja 2007. u 13:28 uredi Argo Navis (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 229.473 edits m Uklonjena promjena suradnika Sluka21, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Tycho Brahe ← Starija izmjena		Inačica od 21. srpnja 2007. u 19:02 uredi ukloni ovu izmjenu Zoran Vranjican (razgovor \| doprinosi) 253 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Đuro Pilar''' ([[Slavonski Brod]], [[22. travnja]] [[1846]]. - [[Zagreb]], [[19. svibnja]] [[1893]].), hrvatski [[geologija\|geolog]], ''sveučilišni profesor, prvi profesor [[astronomija\|astronomije]] na [[Sveučilište u Zagrebu\|zagrebačkom sveučilištu]], rektor Sveučilišta, putopisac'' [[Slika:Đuro_Pilar.jpg\|thumb\|180px\|right]] Uz ime Đure Pilara obično se nalaze pobliže oznake: [[geologija\|geolog]], univerzitetski profesor u Zagrebu; bavio se geologijom, [[paleontologija\|paleontologijom]] i [[tektonika\|tektonikom]]. Bio je znanstvenik koji je svojim geološkim istraživanjima osjetno pridonio poznavanju promjena na [[Zemljina kora\|Zemljinoj kori]] i donio sasvim novu teoriju o djelovanju unutrašnjih sila [[Zemlja (planet)\|Zemlje]]. No, uz sve ovo on je itekako zadužio i hrvatsku astronomiju 19. stoljeća. Rodio se 22. travnja 1846. godine u Slavonskom Brodu, u vrijeme kada je diljem Europe vjera u vrijednost i potrebu proučavanja prirodnih znanosti počela polako utirati čovječanstvu novi put. Otac mu je bio kovač u Brodu, po narodnosti Čeh. Đuro Pilar je pučku školu završio u rodnom gradu, a gimnaziju u [[Osijek]]]u i Zagrebu, da bi s 20 godina bio mladi erudit sa znanjem [[njemački\|njemačkog]], [[francuski\|francuskog]], [[engleski\|engleskog]], [[talijanski\|talijanskog]], [[ruski\|ruskog]] i [[češki\|češkog]] jezika. Ujesen 1866. godine nalazimo ga u [[Bruxelles]]u na sveučilištu gdje ubrzano studira [[filozofija\|filozofiju]], da bi dvije godine kasnije, u dobi od 22 godine, doktorirao, uz obvezu da još cijele školske godine 1868/69. nastavi rad u fizikalnom i kemijskom laboratoriju. Dana [[28. lipnja]] [[1869]]. godine polučuje docenturu i proglašen je "članom sveučilišta". Iste godine tiskana je u Bruxellesu njegova radnja o revoluciji zemaljske kore, a dokaz njezine vrijednosti i zanimljivosti je prijevod tiskan u [[Washington, DC\|Washingtonu]] 1877. godine. Iako je radnja iz predmeta opće geologije i njome je već zacrtan put budućega hrvatskog znamenitog geologa, nije zanemariva činjenica da već tada nalazimo kod Pilara ne samo zavidno astronomsko znanje, već i očitu sklonost prema astronomiji. Kako o ovoj knjizi piše [[Mijo Kišpatić\|Kišpatić]], Pilar je predočio faze u razvoju Zemlje u skladu s tada poznatim astronomskim činjenicama. Počinje s atrakcijom, govori o [[plin]]ovitom stanju [[nebesko tijelo\|nebeskih tjelesa]] i izvodi razvoj tih nebeskih tjelesa i njihovih trabanata (pratilac, [[satelit]]) te razmatra razvoj [[Sunčev sustav\|Sunčevog sustava]] i same Zemlje. Pilar je iz Bruxellesa otišao u [[Pariz]], u kojem je boravio devet mjeseci školske godine 1869/70. i stekao znanja iz [[~~minerologija~~mineralogija\|~~minerologije~~mineralogije]], radio u kemijskom laboratoriju i pohađao paleontološka i geološka predavanja. O Uskrsu godine 1870. otišao je s članovima pariškoga geološkog društva u sjevernu [[Francuska\|Francusku]] i sudjelovao pri geološkom istraživanju sjeveroistočnog dijela Francuske do [[Namur]]a u [[Belgija\|Belgiji]]. Za vrijeme njegova školovanja, u Zagrebu se dosta radilo na razvijanju [[prirodne znanosti\|prirodnih znanosti]]. Tako godine 1866. Narodni muzej postaje Zemaljskim zavodom. Godine 1867. [[Spiridion Brusina]] preuzima kao pristav upravu prirodoslovnoga dijela Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu. Zagrebački prijatelji nagovorili su Đuru Pilara, mladog i sposobnog znanstvenika da se poglavito posveti geologiji kako bi mogao pomoći razvoju moderne hrvatske geologije. On je ovaj zadatak prihvatio i cijeli život posvetio tom cilju. Vratio se u Zagreb, u dobi od 24 godine i 29. srpnja [[1870]]. imenovan je upraviteljem [[Mineral]]oško - geološkog odjela '''Narodnog muzeja u Zagrebu''', a [[1875]]. i profesorom za mineralogiju i geologiju na Zagrebačkom sveučilištu. Još od vremena studija u Bruxellesu, omiljena Pilarova tema bila je [[ekscentričnost]] zemaljske osi. Ovu Zemljinu posebnost on, naravno, nije koristio samo u užem astronomskom smislu, nego je raspravljao o utjecaju te ekscentričnosti na različitu razdiobu topline na jednoj i drugoj polukugli i nagomilavanju većeg [[led]]a oko jednog pola nego oko drugoga. Napisao je više radova o uzrocima [[oleđivanje\|oleđivanja]]. Ženio se dva puta. Prva žena, Klementina Crnadak, rodila mu je sina Ivu, koji je radio kao odvjetnik u Tuzli; druga žena, Filipina Reiss, rodila mu je tri kćeri. Pilar je u Brodu 1881. i 1884. biran za narodnog zastupnika. == Astronomska predavanja na zagrebačkom sveučilištu ==

Đuro Pilar: razlika između inačica