Inačica od 14. listopada 2007. u 17:06 uredi Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits početak članka		Inačica od 14. listopada 2007. u 17:28 uredi ukloni ovu izmjenu Suradnik13 (razgovor \| doprinosi) 15.452 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Josip Jović''' ([[Aržano]] kod [[Imotski\|Imotskog]], [[21. studenog]] [[1969.]] - [[Plitvice]], [[31. ožujka]] [[1991.]]), [[bojnik]] [[HV\|~~hrvatske~~Hrvatske vojske]], ~~bio je~~(posmrtno), prva hrvatska žrtva u [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]]. Rođen je u siromašnoj obitelji, a pored njega pokojni otac Filip i majka Marija skrbili su o sinu Tomislavu, te kćerima Franki, Mirni i Aniti. ~~Dragovoljno je postao djelatnik aktivnog sastava [[Ministarstvo unutarnjih poslova\|Ministarstva unutarnjih poslova]] 5. kolovoza [[1990.]] godine.~~ Školu je završio u rodnom mjestu, a [[5. kolovoza]] [[1990.]] godine dragovoljno odlazi u [[Zagreb]], gdje je postao djelatnik aktivnog sastava [[Ministarstvo unutarnjih poslova\|Ministarstva unutarnjih poslova]]. Osim brojnih poslova osiguranja, prije pogibije odlazi i na terene u [[Pakrac]] i [[Petrinja\|Petrinju]]. == Krvavi Uskrs na Plitvicama == Na područje [[Mukinje\|Mukinja]] 28. ožujka 1991. g. stigla je skupina milicajaca [[Milan Martić\|Milana Martića]] iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na [[Korana\|koranskom]] mostu bile su istaknuta zastave [[SAO Krajina\|SAO krajine]] i [[Jugoslavija\|Jugoslavije]], a odbor srpske demokratske stranke u [[Titova Korenica\|Titovoj Korenici]] 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u [[Nacionalni park Plitvička jezera\|Nacionalnom parku Plitvice]] i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz [[Knin]]a. Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastankom u [[Drežnik Grad]]u zaključili su da [[Vlada Republike Hrvatske\|hrvatska Vlada]] ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća "Plitvice" i tražena je akcija legitimnih organa Republike Hrvatske. Line 12 ⟶ 13: Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenešen do vozila hitne pomoći, ali je izdahnuo na putu do [[helikopter]]a. Pokopan je uz sve [[vojne počasti]], na mjesnom [[Groblje\|groblju]] u Aržanu ~~13. travnja 1991. godine~~. == Odlikovanja == Na petnaestu obljetnicu smrti održana je komemoracija na kojoj su uz Josipovu majku Mariju, rodbinu, prijatelje i suborce bili i najviši civilni i vojni dužnosnici. Ministar obrane [[Berislav Rončević]] je tom prilikom kazao: "''Mogu samo biti ponosan što naša djeca danas znaju tko je Josip Jović, znaju što je vrijednost žrtve hrvatskih branitelja. Obveza prenošenja sjećanja na njihovu žrtvu na nove, mlade naraštaje koji će doći, ostaje naša najveća zadaća''".▼ Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je slijedećim odlikovanjima: * [[Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana\|Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana sa pozlaćenim pleterom]], * [[Spomenica domovinskog rata\|Spomenicom Domovinskog rata]], * Spomen značkom [[Prva gardijska brigada\|I. gardijske brigade "Tigrovi"]]; * Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu. ▲<!--Na petnaestu obljetnicu smrti održana je komemoracija na kojoj su uz Josipovu majku Mariju, rodbinu, prijatelje i suborce bili i najviši civilni i vojni dužnosnici. Ministar obrane [[Berislav Rončević]] je tom prilikom kazao: "''Mogu samo biti ponosan što naša djeca danas znaju tko je Josip Jović, znaju što je vrijednost žrtve hrvatskih branitelja. Obveza prenošenja sjećanja na njihovu žrtvu na nove, mlade naraštaje koji će doći, ostaje naša najveća zadaća''".-->

Josip Jović (redarstvenik): razlika između inačica