Bannock: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Slika:Bannock.jpg|thumb|Indijanci Bannock, Idaho.]] '''Bannock'''. -Pleme američkih Indijanaca nekada rasprostranjeno preko velikog područja sjevernih Velikih prerija (Great Plains) do podnožja Stjenjaka ([[Rocky Mountains]]). Bannocki su bili koncentrirani u današnjem južnom [[Idaho|Idahu]] gdje im se danas nalazi rezervat Fort Hall. Nestanak bizona sa prerija i gubitak lovišta, navelo je ovo pleme da podigne ustanak [[1878]]. Danas žive sa Sjevernim Šošonima ([[Shoshone, Northern|Northern Shoshones]]) na rezervatu [[Fort Hall]] a svih skupa ima oko 3,500.
Bannockima je centar bio osobito duž rijeke Snake. Oni su osvajanjem prerije postali polunomadi. Sezonski bi ljeti išli prema Shsoshone Fallsu zbog ribolova (losos), lova na sitniju divljač i sakupljanja bobičastog voća (kupine, jagode, maline), ujesen bi Indijanci išli prema sjeveroistoku u lov na bizone, u područje Yellowstonea u Wyoming i Montanu. U svom jesenskom zanimanju obično bi se udruživali sa Sjevernim Šošonima, svojim prijateljima s kojima su često živjeli i dijelili zajedničke neprijatelje, osobito, ratoborne Indijance Crna Stopa (Blackfeet) koji su kontrolirali lov na bizone na području Montane. Crne Stope su branili ovo lovno područje jer su i sami živjeli od bizona kojega je bilo sve manje. Bez ovih životinja i jednima i drugima prijetila je glad. To se i dogodilo, mnogi Piegan Indijanci iz saveza Blackfeet pomrli su od gladi, a Indijance Bannock natjeralo je na ustanak.
Bannocki nisu nikada bili brojni, najviše 2,000. ipak 1878 oni podižu 'Bannok War' koji je završio pokoljem 140 banočkih žena i djece, u Charle's Fordu u Wyomingu. 1900. preostalo je 500 Bannocka, mnogi su se poženili sa Sjevernim Šošonima što je dovelo do gubitka plemenskog identiteta. Oni nisu nestali ima ih i danas na rezervatu Fort Hall, mnogi su mješanci sa Šošonima ali se više ne popisuju pod imenom Bannock.
| |||