Wikipedija

Postdaytonska Bosna i Hercegovina: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Bosna i Hercegovina nakon 1995. premješteno na Povijest neovisne Bosne i Hercegovine
Jolo, ne petljajse u nešto što ne razumiješ
Redak 1:
{{Predložak:Povijest Bosne i Hercegovine}}
U listopadu [[1991]]. godine Bosna i Hercegovina izglasava suverenost, da bi potom uslijedio i [[referendum]] za neovisnost u veljači [[1992]]. godine. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotiralo referendum. Odmah po proglašavanju neovisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u travnju 1992. godine, izbija agresija [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], a nedugo nakon toga u lipnju 1992. godine i agresija [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Republika Bosna i Hercegovina je u Ujedinjene narode primljena [[22]]. [[svibanj|svibnja]] [[1992]]. godine, ali bez obzira na to nastavljena je bespoštedna agresija. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]], sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]], poznatim sastankom u Karađorđevu. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogobrojna dokumentacija, među kojom su najznačajniji [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|stenogrami Franje Tuđmana]], ali i svjedočenja predsjednika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ i mnogih drugih svjedoka vremena.
 
{{mergetalk}}
Rat traje do [[1995]]. godine, u kojem najviše stradaju Bošnjaci, nad kojima je počinjen genocid i etničko čišćenje, međutim i Srbi i Hrvati su pretrpjeli gubitke. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa. Tako da je za mnoge Srbe "otadžbinski" i za mnoge Hrvate "domovinski" rat, mada je istina da je rat poveden zarad ciljeva velikodržavnih projekata susjednih zemalja. Početkom 1992. vraća se i povijesno ime Bošnjak kao ime naroda, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Uspješnim otporom građana Republike Bosne i Hercegovine agresiji i zalaganjem Vlade Republike Bosne i Hercegovine za multietničku i demokratsku državu ravnopravnih naroda, BiH je očuvala svoj državnopravni i povijesni kontinuitet.
 
U američkom gradu [[Dayton]]u [[21. studenog|21. studenog]] [[1995]]. sve zaraćene strane u agresiji na BiH potpisuju mirovni [[Daytonski sporazum|sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u u [[Pariz]]u [[14. prosinca|14. prosinca]] 1995. Daytonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u europskoj obitelji država. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.
 
Ustav je donesen na temeljima [[Daytonski mirovni sporazum|Datonskog mirovnog sporazuma]]. Po tom ustavu Bosna i Hercegovina je priznata kao nezavisna, suverena država sa punim pravnim subjektivitetom temeljena na vrijednostima mira i pomirenja spremna za evroatlantske integracije. Sve navedeno u Ustavu je pisani dokument, ali još niti jedna vrijednost nije došla do izražaja iz tog razloga što se Bosna i Hercegovina nalazi pod svojevrsnim međunarodnim protektoratom, gdje vlast drži kancelarija OHR-a (tzv. Ured Visokog predstavnika).
[[Slika:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|left|200px|Nova zastava BiH od 1998. godine]]
Najveći problem današnje Bosne i Hercegovine je taj što ima administrativnu regionalnu podjelu, koja se uopšte ne temelji na historijskim, ekonomskim ili prirodnim činjenicama. Tako je BiH upravno ustrojena od tri dijela: dva entiteta: (bošnjačko-hrvatska) [[Federacija Bosne i Hercegovine]] (51% teritorije) i [[Republika Srpska]] (49% teritorije), te [[Brčko distrikt]], koji kao upravna jedinica ne pripada ni jednom od entiteta. Brčko Distrikt je čvorište dva navedena entiteta i spaja jedan od kantona Federacije sa ostatkom tog entiteta, odnosno istočni sa zapadnim dijelom Republike Srpske. Iako su [[1996]]. godine entiteti bili potpuno etnički segregacijski, jer su štitili interese samo pojedinih naroda (FBiH je štitila interese [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Bosanski Hrvati|Hrvata]], ali ne i Srba, a RS je štitila interese [[Srbi|Srba]], ali ne i Bošnjaka i Hrvata), danas ta dva entiteta pokušavaju da se kompenzuju koliko toliko sa državnim ustavom, tako da su sva tri naroda službeno konstutivna u oba entiteta i Brčko Distriktu. [[1998]].godine Visoki predstavnik je izabrao novu zastavu i grb Bosne i Hercegovine, te himnu (koja još nema teksta).
 
Najveći koraci u de facto ujedinjenju države su napravljeni na monetarnoj politici, gdje je uvedena [[Konvertibilna marka]] kao platežno sredstvo u cijeloj državi, u vladinom sektoru gdje se stvara sve više državnih ministarstava a vremenom se gase entitetska. Osnovana je Uprava za indirektno oporezivanje na nivou BiH i to je za posljedicu imalo jedinstvene poreske zakone u cijeloj BiH. Oformljena je jedinstvena vojska na nivou BiH pod nazivom OSBiH (Oružane snage Bosne i Hercegovine), a ukinute su entitetske vojske itd.
 
Trenutno Republika Srpska usporava reformu entitetskih MUP-ova, kao i reformu policije u državnu policiju ustrojenu po regionalnim sektorima, koji neće pratiti entitetske granice. Ovakva država nema budućnosti u euroatlantskim integracijama, što je i zaključak [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] na jednoj od sjednica održanih u junu [[2006]]. godine, gdje je donesen zaključak da BiH mora donijeti potpuno novi ustav do [[2010]]. godine, ako želi postati i političko-ekonomski dio [[Evropa|Evrope]]. Također, veliki problem ove države je taj što politika i političari rade najmanje u interesu države i svojih birača, što ima za posljedicu nisku privrednu razvijenost, [[korupcija|korupciju]], [[nezaposlenost]] i [[siromaštvo]].
 
[[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Postdaytonska_Bosna_i_Hercegovina"