Ginijev koeficijent
statistička mjera prikaza nejednakosti u dohotku
Ginijev koeficijent statistička je mjera koju je razvio talijanski statističar Corrado Gini za prikazivanje dohodovnih nejednakosti.[1][2]
Koeficijent neravnomjerne raspodjele može se rabiti za izračun bilo koje raspodjele. Ginijev koeficijent primjenjuje se primjerice u ekonomiji, ali i geografiji kao mjera prihoda i bogatstva pojedinih zemalja, a time i za klasifikaciju zemalja i njihovog stupnja razvoja.
Temelj za utvrđivanje Ginijevog koeficijenta je površina između pravca jednolike raspodjele i Lorenzove krivulje. Što je koncentacija veće to se Lorenzova krivulja više udaljuje od toga pravca.
Ginijev koeficijent, kod kojeg 0 predstavlja potpunu jednakost, a 1 nejednakost.[3]
Izvori uredi
- ↑ Gini, C. (1912). "Variability and Mutability"', C. Cuppini, Bologna, 156 pages. Reprinted in Memorie di metodologica statistica (Ed. Pizetti E, Salvemini, T). Rome: Libreria Eredi Virgilio Veschi (1955).
- ↑ Gini, C. (1909). "Concentration and dependency ratios" (in Italian). English translation in Rivista di Politica Economica, 87 (1997), 769–789.
- ↑ Marohnić, Bojan Kovačić Renata Opačić Luka. 2012. O Ginijevu koeficijentu koncentracije. Croatian Mathematical Society. OCLC 985158561
Vanjske poveznice uredi
- Polovni.hr, Ginijev koeficijent dohodovne nejednakosti Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. rujna 2016. (Wayback Machine)
- Donjih 25 posto posjeduje samo 10 posto bogatstva
Nedovršeni članak Ginijev koeficijent koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.