Sveta Martina
Sveta Martina, poznata i kao sv. Martina Rimska, ranokršćanska svetica, djevica i mučenica, zaštitnica Rima,i njegovatelja i dojilja. Mučeništvo je podnijela 228. za prijestolovanja Aleksandra Severa. Prema Rimskom martirologiju, štuje se 30. siječnja.[1]
| Sveta Martina Rimska | |
|---|---|
 Mučeništvo svete Martine, Pietro da Cortona, 17. st.
| |
| Preminula | 228. Rim, Rimsko Carstvo |
| Slavi se u | Katoličkoj Crkvi |
| Spomendan | 30. siječnja |
| Simboli | palma, otvorena knjiga |
| Zaštitnica gradova, krajeva i država | Rima |
| Zaštitnica zanimanja | njegovateljica, dojilja |
| Svetišta | Crkva sv. Luke i svete Martine u Rimu |
 Portal o kršćanstvu
| |
Bila je kći gradskog prefekta, uglednog Rimljanina. U djevojaštvu, ostavši bez roditelja, razdjeljuje svoj imetak siromasima i odlazi u đakonice, posvetivši se dvorbi bolesnika i pomaganju siromašnima.[2] Odbivši prosidbu cara Aleksandra Severa, a time i carsko prijestolje, car ju dade zatvoriti i izvede pred sud, koji joj ponudi slobodu pod uvjetom prinosa žrtve u Apolonovu hramu. Martina odbija prinijeti žrtvu te se, nakon što se u hramu prekrižila, prema predaji hram urušio. Pretrpjela je i bičevanje, a u amfiteatru joj lav, suprotno očekivanjima, mirno legnu pred noge. Potom je stavljena na lomaču, no pljusak ugasi vatru. Naposljetku joj je odrubljena glava. Prema predaji, nakon smaknuća iz njezina tijela poteklo je mlijeko, zbog čega je proglašena zaštitnicom dojilja.[3]
U VII. st. na mjestu njezina groba podignuta je Crkva sv. Luke i sv. Martine. Slikar Pietro da Cortona otkrio je 25. listopada 1634. u kripti crkve njezine relikvija, potaknut čime ondašnji papa Urbana VIII. obnavlja crkvu i spjeva himan »Non Illam Crucians« svetici u čast[4] te dva psalma koji su uvršteni u časoslov.[5]
U njemačkim zemljama postoji vjerovanje među seljacima i vinogradarima kako dobar urod pšenica i vinograda osigurava sunčan dan na spomendan svete Martine.[6]
Izvori uredi
- ↑ Martyrologium Romanum, Libreria Editrice Vaticana, Vatikan, 2001., str. 117.
- ↑ Sveta Martina, djevica i mučenica KTA BK BiH, 30. siječnja 2008. (pristupljeno 10. travnja 2021.)
- ↑ Sveta Martina – Znate li zašto se smatra zaštitnicom dojilja? narod.hr. Objavljeno 30. siječnja 2024.
- ↑ Antolović, josip, Sveta Martina Bitno.net, 30. siječnja 2021. (pristupljeno 10. travnja 2021.)
- ↑ Bačić, Marija. Sveta Martina Hrvatska katolička mreža, 30. siječnja 2019. (pristupljeno 10. travnja 2021.)
- ↑ Sveta Martina Rimska Laudato (pristupljeno 10. travnja 2021.)
Vanjske poveznice uredi
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sveta Martina |