Probiotici

Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Članci s ovim predloškom za koje se nakon duljeg vremena utvrdi da ne zadovoljavaju osnovne uvjete o sadržaju vjerojatno će biti izbrisani. Predložak mogu ukloniti samo administratori. Zadnja izmjena: Ponor (razgovor | doprinosi) prije 19 mjeseci. (osvježi) Nacrt nije uređivan barem dva mjeseca pa je svrstan u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.

Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se koriste u dovoljnoj količini, imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina. Različiti sojevi probiotičkih mikroorganizama imaju specifične zdravstvene pogodnosti koji su rezultat njihova antimikrobnog djelovanja, antimutagenih učinaka, poboljšanja probave laktoze, antikancerogenog djelovanja, sniženja razine kolesterola u serumu, regulacije dijareje, stimulacije imunološkog sustava, sniženja krvnog tlaka, regulacije upalnih crijevnih bolesti, kontrole infekcija mokraćnog trakta, preventivnog djelovanja kod alergija.

Prvi otkriveni probiotik bio je soj bacila u bugarskom jogurtu zvan Lactobacillus bulgaricus. Do otkrića je 1905. godine došao bugarski liječnik i mikrobiolog Stamen Grigorov. Današnja teorija općenito se pripisuje ruskom nobelovcu Ilji Mečnjikovu koji je oko 1907. postulirao da bugarski seljaci koji konzumiraju jogurt žive dulje.

Vanjske poveznice

• probiotici Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine