Predsjednička lenta

Predsjednička lenta je lenta koju nose predsjednici mnogih država na svijetu kao simbol predsjedničke časti. Lente nose brojni predsjednici u Europi, Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Obično predsjednik nosi lentu pri službenoj inauguraciji ili u posebnim svečanim prilikama. Predsjedničke lente su često u bojama zastave države i sadrže nacionalni grb. U pravilu se nose preko desnog ramena.

Uporaba uredi

U zemljama Južne Amerike predsjednička lenta je relativno česta. U Europi pak lenta je uglavnom spojena s najvišim odlikovanjem koje nosi vršitelj dužnosti predsjednika države, kao državni poglavar i u smislu oznake nositelja suvereniteta. Primjerice, u Njemačkoj, Finskoj, Austriji, Latviji i Portugalu novoizabrani predsjednik stupanjem na dužnost postaje i nositelj najvišeg odlikovanja, što osim danice na prsima obično uključuje i lentu. U europskim monarhijama lentu slično kao oznaku nositelja najvišeg odlikovanja nose i monarsi - kraljevi, kraljice, kneževi, vojvode i sl. Na Islandu pak predsjedničku lentu nosi supruga predsjednika.

U Austriji, slično kao u Njemačkoj, novoizabrani predsjednik postaje nositelj odlikovanja "Großstern des Ehrenzeichens für Verdienste um die Republik Österreich", što osim zvijezde uključuje i lentu u bojama austrijske zastave. Odlikovanje je prijelazno i novom predsjedniku ga prije ustoličenja u parlamentu uručuje dotadašnji predsjednik.[1] Predsjednik lentu i zvijezdu nosi u svečanim prigodama, opernog bala, kao i prilikom diplomatskih primanja.[1] U Njemačkoj predsjednik stupanjem na dužnost preuzima odlikovanje "Sonderstufe des Großkreuzes", što uključuje lentu.[2] Njemački predsjednik nosi lentu samo pri osobito svečanim prigodama na najvišoj razini, primjerice prilikom posjeta norveškom kraljevskom paru u lipnju 2014.[3]

 
Grb na prvoj predsjedničkoj lenti imao je prvo polje bijelo.

Hrvatska uredi

 
Predsjednička lenta Republike Hrvatske

U Hrvatskoj je od 1990. zakonom propisano da predsjednik kao nositelj najviše dužnosti i državni poglavar (suveren) nosi lentu u bojama hrvatske zastave. Na taj se način željela posebno naglasiti hrvatsku državnost i samostalnost. Nakon izbora za predsjednika predsjedništva tadašnje SR Hrvatske, 30. svibnja 1990. dr. Franji Tuđmanu lentu je uručio predsjednik Sabora, Žarko Domljan. Ta se lenta zvala mala lenta i na sebi je imala povijesni grb s prvim bijelim poljem. Veliku lentu koja se prvi puta pojavila na prvoj predsjedničkoj inauguraciji dizajnirala je kostimografkinja Ika Škomrlj. Materijali za izradu lente dobavljeni su iz Francuske a sama lenta vizualno je slična lentama koje nose francuski gradonačelnici. Na njoj se nalazi hrvatski grb sa zlatnim grančicama masline i hrasta prekriženim iza grba.[4] Lenta se nosi položena preko desnog ramena dijagonalno poprsjem do struka gdje se kopčom spaja s drugim krajem lente. Kopča je kvadratnog oblika obrubljena zlatnim pleterom. Na sredini polja kopče je znak isti kao i znak na zastavi predsjednika Republike Hrvatske, ali bez natpisa na vrpci. Zlatnu kopču je izradio IKOM. Zakonom je propisano nošenje predsjedničke lente

  • na Dan državnosti;
  • pri predaji priznanja;
  • kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika;
  • i u drugim svečanim prilikama.[4]

Tijekom svog predsjednikovanja (1990. – 1999.), dr. Tuđman je lentu nosio tijekom inauguracija (1992. i 1997.), kada mu je lentu uručio predsjednik ustavnog suda, prilikom diplomatskih primanja te osobito svečanih prilika. Nakon njegove smrti u prosincu 1999. i izbora novog predsjednika, njegov nasljednik Stjepan Mesić tijekom svoja dva mandata (2000. – 2010.) odbio je nositi lentu kao simboličan način distanciranja od svog prethodnika i njegove politike i stila vladavine. I treći hrvatski predsjednik, dr. Ivo Josipović nastavio je praksu svog prethodnika, navevši kao razlog da se odredba zakona o nošenju lente desetogodišnjom neprimjenom izobičajila te da više ne vrijedi. Svoj izbor podupro je i argumentom kako lenta više nema svrhu koju je nekad imala.[5] Nakon izbora 2015., novoizabrana hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović najavila je povratak nošenja predsjedničke lente, sukladno zakonu.[6]

Galerija uredi

Izvori uredi

  1. a b HANS WERNER SCHEIDL: "Vor dem Opernball: Die Republik der Ordensträger", (Die Presse), 26.02.2011.
  2. Die Schärpe zur Sonderstufe für Staatsoberhäupter ordensmuseum.de
  3. ANNE MERHOLZ: Joachim Gauck royal im königlichen Schloss von Oslo, bild.de, 11.06.2014.
  4. a b ZAKON O GRBU, ZASTAVI I HIMNI REPUBLIKE HRVATSKE TE ZASTAVI I LENTI PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE, VI LENTA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2015. Pristupljeno 9. veljače 2015.
  5. Tihomir Dujmović: Ni lenta ne smije ostati, Večernji list, 5.1.2011
  6. [1]

Vanjske poveznice uredi