Češko-moravski protektorat

	Protektorat Češka i Moravska ; Protektorat Böhmen und Mähren; Protektorát Čechy a Morava
	Djelomično anektirano područje Trećeg Reicha
Zastava	Grb
	Himna; Kde domov můj
	Položaj Češko-moravskog protektorata u Trećem Reichu, 1942.
Glavni grad	Prag
Jezik/ci	češki, njemački
Politička struktura	Djelomično anektirano područje Trećeg Reicha
Povijest	Drugi svjetski rat
- Njemačka okupacija Čehoslovačke	1939.
- Oslobođenje Praga	1945.
	Površina
- 1939.	49.363 km²
	Stanovništvo
- 1939.	7.380.000
Gustoća	149,5 st/km²
Valuta	Kruna češko-moravskog protektorata
Danas dio	Češka

Protektorat Češka i Moravska (češ. Protektorát Čechy a Morava, njem. Protektorat Böhmen und Mähren), prema nekim izvorima Češko-moravski protektorat,^[2] naziv za državni protektorat u sastavu Trećeg Reicha, koji je postojao od 1939. do 1945. godine na području današnje Češke Republike.

Uspostavljen je nakon podijele Čehoslovačke, čiji su istočni dijelovi (Zakarpatje) podijeljeni između Slovačke Republike i Kraljevine Mađarske.^[3] Za razliku od Slovačke Republike kojoj je priznata samostalnost, češke su zemlje anektirane od strane Trećeg Reicha i administrativno podijeljene. Sudeti (njem. Sudetenland), periferni dijelovi Češke naseljeni Nijemcima, pripojeni su Njemačkoj, dok su Češka i Moravska, središnji dijelovi Češke naseljeni Česima, pretvoreni u državni protektorat.

Nakon poraza Sila Osovine u Drugom svjetskom rat, protektorat prestaje postojati i njegova područja vraćena su u sastav novoobnovljene Čehoslovačke.

SimboliUredi

Zastava
Grb
Predsjednička zastava
Zastava Reichsprotektora

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

↑ Gruner 2015, str. 104.
↑ Hrvatska enciklopedija. 2021. Moravska. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. Nakon Münchenskoga sporazuma 1938. velik dio Moravske pripao je Njemačkoj, a drugi je dio skupa s Češkom uklopljen u Češko-moravski protektorat.
↑ Mario Werhas. 8. travnja 2020. Državni protektorat Češke i Moravske. vojnapovijest.vecernji.hr. Vojna povijest, Večernji list. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. (...) a istoga dana proglašena je neovisna Slovačka dok su mađarske postrojbe zauzele čitavo područje Zakarpatske Ukrajine.

LiteraturaUredi

Gruner, Wolf. 2015. Protectorate of Bohemia and Moravia. Gruner, Wolf; Osterloh, Jörg (ur.). The Greater German Reich and the Jews: Nazi Persecution Policies in the Annexed Territories 1935–1945. War and Genocide (engleski). Prijevod: Heise, Bernard. Berghahn Books. New York. ISBN 978-1-78238-444-1

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Češko-moravski protektorat

[FOOTNOTEGruner2015104-1] Gruner 2015, str. 104.

[2] Hrvatska enciklopedija. 2021. Moravska. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. Nakon Münchenskoga sporazuma 1938. velik dio Moravske pripao je Njemačkoj, a drugi je dio skupa s Češkom uklopljen u Češko-moravski protektorat.

[3] Mario Werhas. 8. travnja 2020. Državni protektorat Češke i Moravske. vojnapovijest.vecernji.hr. Vojna povijest, Večernji list. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. (...) a istoga dana proglašena je neovisna Slovačka dok su mađarske postrojbe zauzele čitavo područje Zakarpatske Ukrajine.

[1]

[2]

[3]