Otvori glavni izbornik

Željeznička pruga Zagreb – Beograd

Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša Željeznička pruga Zagreb — Beograd blizu Vinkovaca)
Paneuropski željeznički koridor 10, kolodvor Vinkovci, pogled prema zapadu

Željeznička pruga Zagreb – Beograd bila je željeznička pruga od Zagreba GK do Beograda, preko Vinkovaca.

Danas je ovaj pravac dio većeg željezničkog pravca Koridor X. Službeni naziv hrvatskog dijela trase je "Pruga Zagreb – (Vinkovci –) Tovarnik" a srbijanskog dijela "Pruga Beograd – Šid".

ElektrifikacijaUredi

Ovo je bila prva u cijelosti elektrificirana pruga u Hrvatskoj. Elektrificirana je naponom 25kV/50Hz na cijeloj svojoj duljini. Dijelovi su strukturalno izgrađeni za brzine do 200km/h. 200km/h se smatra donjom granicom pruge za promet velikim brzinama.

Iz sigurnosno tehničkih razloga maksimalna dopuštena brzina je 160 km/h. Signalni sustav i razmak predsignala i signala ne dopušta veće brzine.

Pruga je u promet električnom vučom puštena 31. svibnja 1970.

UstrojUredi

Najveći dio pruge je izveden kao dvokolosiječna željeznička pruga. Ova pruga spaja veći istočni dio kontinentalne Hrvatske. Pruga je izrazito ravničarska, sa prilično blagim zavojima velikog radijusa. Svi željezničko-cestovni prijelazi su osigurani minimalno Andrijinim križem, polubranicima ili punom rampom. Željeznički nasipi niveliraju prugu. Zbog toga su nagibi vrlo blagi. Na mnogim mjestima su križanja denivelirana i sagrađeni su vijadukti, kako bi se izbjeglo direktno križanje, gdje god je to bilo fizički moguće.

Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozilaUredi

Ova željeznička pruga drži Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila (električna vuča).

Hrvatski brzinski rekord iznosi nešto malo iznad 181 km/h.

Rekord je postavio prototip električne lokomotive oznake 1 442 001 (danas još uvijek u komercijalnoj uporabi na tom pravcu (kao i druge lokomotive te hrvatske najmodernije serije električnih lokomotiva), kasnije renumeriran na 1 142).

Rekord je postavljen na potezu između gradova Novska i Nova Gradiška.

Današnja trasa u HrvatskojUredi

Karakteristični kolodvoriUredi

  državna granica sa Slovenijom
  odvojak prema Kumrovcu
  Savski Marof
  odvojak prema Zaboku
  Zaprešić
  odvojak prema Karlovcu (koridoru V, kraku b) i Sisku preko Zagrebačkog Prstena
  odvojak prema Karlovcu i Sisku
  Zagreb GK (Glavni grad Republike Hrvatske, Spoj sa krakom Vb, odvojak prema Karlovcu i Sisku)
  odvojak prema Sisku
  odvojak prema Sisku
  Sesvete
  Dugo Selo
  odvojak prema Koprivnici, tj. koridoru V, kraku b
  Ivanić-Grad (naftna inustrija)
  Kutina (industrija gnojiva)
  Banova Jaruga
  odvojak prema Virovitici (promet samo do Daruvara do daljnjega zbog lošeg stanja kolosijeka)
  spoj s prugom iz Siska
  Novska
  Nova Gradiška
  Nova KapelaBatrina
  odvojak prema Pleternici, dalje prema Požegi, te također prema Našicama
  Slavonski Brod (veći brzorastući grad u regiji)
  odvojak prema Slavonskom Šamcu, krakom Vc
  StrizivojnaVrpolje
  spoj sa krakom Vc, odvojak prema gradu Osijek preko grada Đakovo
  odvojak prema Županji
  Vinkovci (nekada najveće željezničko čvorište i centar pretovara roba u Europi)
  odvojak prema Osijeku, lokalnom prugom Vinkovci – Osijek
  odvojak prema Vukovaru
  odvojak prema Otoku te dalje prema Bosni i Hercegovini
  Tovarnik
  državna granica s Republikom Srbijom

Krak bUredi

Kao krak b ove pruge se smatra dio pruge, koji se račva malo prije Sesveta, preko Siska do Novske. Ovaj dio pruge je dulji, ali povezuje južnije krajeve Republike Hrvatske.

Broj kolosijekaUredi

Nekada se dio od koji počinje kod Sesveta, ide preko grada Sisak do grada Novska smatrao drugim krakom iste pruge. Ovo je zaobilazni duži krak. Elektrifikacija je i signalizacija je stradala u Domovinskom ratu, posebno na potezu SisakSunjaNovska.

Bilo je nekoliko studija o isplativosti dogradnje drugog kolosijeka između grada Dugo Selo do grada Novska, ali nije procijenjeno kao isplativo ulaganje, sve dok se promet ne poveća na stanje prije Domovinskog rata, koji je vodio raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Međutim, ideja nije još napuštena.

Dio trase u SrbijiUredi

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Željeznička pruga Zagreb – Beograd


  Nedovršeni članak Željeznička pruga Zagreb – Beograd koji govori o željezničkom prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.