Prvo zasjedanje AVNOJ-a

Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije održano je u Bihaću od 26. do 27. studenog 1942. godine. Na ovom zasjedanju je ujedno i bilo osnovano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije.

Prizor sa Prvog zasjedanja AVNOJ-a.

Zgrada u Bihaću u kojoj je održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a

Na Prvom zasjedanju skupština delegata KPJ, kojoj je od 78 delegiranih predstavnika prisustvovalo samo 54 delegata zbog teških ratnih prilika, izglasala je „Rezoluciju o osnivanju AVNOJ-a“ i „Rezoluciju o organizaciji AVNOJ-a“. Novoosnovano tijelo je označeno kao općenacionalno i općepartijsko političko predstavništvo Narodnooslobodilačke borbe u Jugoslaviji, koja se oslanja na narodnooslobodilačke odbore i masovne antifašističke organizacije, partijske i izvanpartijske. Ono nije bilo konstituirano kao vrhovni organ državne vlasti, ali su njegova organizacija i djelatnost pokazivali da ono ima odlike predstavničkog organa sa oznakama najvišeg organa vlasti.

Kao glavno tijelo AVNOJ-a utemeljen je Izvršni odbor, u koji su bili izabrani: za predsjednika dr. Ivan Ribar, za potpredsjednike dr. Pavle Savić, Nurija Pozderac i Edvard Kardelj, a naknadno je kooptiran i Edvard Kocbek, a za članove Mile Peruničić, Ivan Milutinović, dr. Sima Milošević, pop Vlada Zečević, Mladen Iveković i Veselin Masleša. Izvršni odbor AVNOJ-a imao je predsjednika, četiri potpredsjednika i šest članova.

Izvršni odbor AVNOJ-a (koji je imao odsjek za gospodarsko – financijske, prosvjetne, unutrašnje poslove, zdravstveni, socijalni, propagandni i vjerski odsjek) koordinirao je rad Narodnooslobodilačkih odbora (NOO), razgraničavao rad vojnopozadinskih i civilnih organa vlasti, brinuo se o snabdijevanju vojske NOP-a i stanovništva, radio na obnovi i oživljavanju gospodarstva, osnivao škole i narodna sveučilišta, borio se protiv nepismenosti, regulirao pitanje napuštene zemlje, rješavao pitanja zdravlja i socijalnog zbrinjavanja, raspisivao zajam, itd.

AVNOJ je dao inicijativu za stvaranje zemaljskih antifašističkih vijeća i oblasnih Narodnooslobodilačkih odbora, čime je dao značajan doprinos povezivanju Narodnooslobodilačkih odbora u jedinstven sustav vlasti.

Unutarnje poveznice

• Drugo zasjedanje AVNOJ-a
• Treće zasjedanje AVNOJ-a
• Dodatak:Sudionici prvog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije

Literatura

• Petranović, Branko. 1976. AVNOJ - revolucionarna smena vlasti 1942-1945. Nolit. Beograd. CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Petranović, Branko; Simović, Vojislav. 1979. Istorija narodne vlasti u Jugoslaviji (1941-1945). Savremena administracija. Beograd. CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Petranović, Branko. 1980. Istorija Jugoslavije 1918-1978. Nolit. Beograd. CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Petranović, Branko. 1983. Revolucija i kontrarevolucija u Jugoslaviji (1941-1945). 1. Rad. Beograd. CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Petranović, Branko. 1983. Revolucija i kontrarevolucija u Jugoslaviji (1941-1945). 2. Rad. Beograd. CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Nešović, Slobodan; Petranović, Branko. 1983. AVNOJ i revolucija: Tematska zbirka dokumenata 1941-1945. Narodna knjiga. Beograd. CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Petranović, Branko. 1988. Istorija Jugoslavije 1918-1988. 2. Nolit. Beograd. CS1 održavanje: ref=harv (link)
• Enciklopedija Jugoslavije (knjiga prva). „Jugoslavenski leksikografski zavod“, Zagreb 1980. godina.