Radovan (hrvatski prijestolonasljednik)

Radovan bio je hrvatski kraljević i prijestolonasljednik, sin Dmitra Zvonimira.

Radovan
Plemićka kuća/obiteljTrpimirovići
OtacDmitar Zvonimir
MajkaJelena Lijepa
Vjerakatoličanstvo

Životopis

uredi

Bio je jedino muško dijete hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira i njegove supruge Jelene Lijepe, kraljevne iz mađarske vladarske dinastije Arpadovića. Imao je sestru Klaudiju.[1]

Pretpostavlja se da je preko oca bio potomak Stjepana, sina Svetoslava Suronje, koji se oženio Hicelom, plemkinjom iz mletačkog roda Orseolo.[2] S majčine strane, ujaci su mu bili ugarski kraljevi Gejza I. (1074. – 1077.) i Ladislav I. (1077. – 1095.), a djed mu je bio ugarski kralj Bela I.[3]

Kako je umro još za očeva života, Zvonimira je nakon smrti naslijedio nećak kralja Petra Krešimira IV., Stjepan, posljednji muški član dinastije Trpimirovića.[4]

Prvi put se spominje na proljeće 1078. godine u pratnji oca i majke, za vrijeme njihovoga susreta s papinskim legatom, kardinalom Petrom. Također, zabilježen je 1083. godine kada je njegov otac Zvonimir darovao nadbiskupu Lovri posjed „Konjuština”.[5]

Na Pagu i danas postoji predaja kako je Radovan došao na taj otok kako bi se izliječio od plućne bolesti.[5]

Počasti

uredi

Izvori

uredi
  1. Zekan 1990, str. 30-31.
  2. LZMK1.
  3. Zekan 1990, str. 9.
  4. Klaić 1982, str. 145.
  5. a b c d Dragić 2011, str. 72.

Literatura

uredi

Članci

uredi
  • Zekan, Mate. 1990. Kralj Zvonimir - dokumenti i spomenici. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split - Arheološki muzej, Zagreb. Zagreb.
  • Klaić, Vjekoslav. 1982. Povijest Hrvata. Knjiga prva. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb.
  • Dragić, Marko. 2011. Zbilja o hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru u poeziji Vladimira Nazora. Časopis Hrvatskih studija. Centar Hrvatskih studija - Sveučilište Macquarie. Sydney. 7 (1): 61–87

Mrežna sjedišta

uredi