Radziwiłł
Radziwiłł (polj.: Radziwiłłowie, lit.: Radvila, bjelorus.: Радзівіл, Radzivił, njem.: Radziwill, lat.: Radvil), plemićka je loza litavskoga podrijetla[1].
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c7/POL_COA_Radziwi%C5%82%C5%82_Ksi%C4%85%C5%BC%C4%99_Ia.svg/200px-POL_COA_Radziwi%C5%82%C5%82_Ksi%C4%85%C5%BC%C4%99_Ia.svg.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/05/Karal_Stanis%C5%82a%C5%AD_Radzivi%C5%82._%D0%9A%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BB%D1%8C_%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%96%D1%81%D0%BB%D0%B0%D1%9E_%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B7%D1%96%D0%B2%D1%96%D0%BB_%28XVIII%29_%283%29.jpg/200px-Karal_Stanis%C5%82a%C5%AD_Radzivi%C5%82._%D0%9A%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BB%D1%8C_%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%96%D1%81%D0%BB%D0%B0%D1%9E_%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B7%D1%96%D0%B2%D1%96%D0%BB_%28XVIII%29_%283%29.jpg)
Ova plemićka loza potječe od Kristinasa Astikasa, bliskoga suradnika litvanskoga vladara Vitolda. Bili su vrlo ugledni stoljećima, prvo u Velikoj Kneževini Litvi, a kasnije u Poljsko-Litvanskoj Uniji i Kraljevini Pruskoj. Iz ove loze potječu stotine osoba značajnih za litvansku, bjelorusku, poljsku, njemačku (prusku posebno) i opću europsku povijest i kulturu, među kojima su vojvode, kardinali, maršali, senatori, umjetnici i dr.[2] Plemićka loza Radziwiłł dobila je titulu kneževa Svetoga Rimskoga Carstva (lit.: Kunigaikštis, polj.: książę, bjelorus.: князь, kniaź). Krilatica loze je: »Bog nas savjetuje«. Imali su veliki politički utjecaj i veliko bogatstvo od XV. stoljeća do početka Drugoga svjetskoga rata. Sudjelovali su u mnogim bitkama i ratovima, među kojima u Litvanskom građanskom ratu 1697. – 1702.
Niz dvoraca na području Bjelorusije koji su bili u vlasništvu loze između XVI. stoljeća i 1939. godine proglašeno je UNESCO-ovom svjetskom baštinom.[3]
Bjelorusija, Finska, Litva, Poljska, Rusija i Ukrajina zajedno su predložili arhive loze Radziwiłł za upis u UNESCO-ov Registar dokumenata svjetske važnosti te su i upisani u Registar 2009. godine.[4]
Galerija
uredi- Dvorci plemićke loze Radziwiłł
Izvori
uredi- ↑ Jerzy Jan Lerski, Piotr Wróbel, Richard J. Kozicki (1996). Historical Dictionary of Poland, 966-1945. Greenwood Publishing. p. 415. ISBN 9780313260070. Preuzeto 18. srpnja 2011.
- ↑ http://www.szlachta.org/2radziwill.htm Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. prosinca 2006. (Wayback Machine) Preuzeto 18. srpnja 2011.
- ↑ http://whc.unesco.org/en/list/1196 Preuzeto 18. srpnja 2011.
- ↑ http://www.unesco.org/new/en/communication-and-information/flagship-project-activities/memory-of-the-world/homepage// Preuzeto 18. srpnja 2011.