Poljsko-Litavska Unija

Rzeczpospolita Obojga Narodów

Abiejų Tautų Respublika

Država
1569.1795.
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija
Glavni grad Krakov, Varšava
Jezik/ci Latinski, Poljski, Rutenski
Religija katoličanstvo, pravoslavlje, grkokatoličanstvo
Vlada Monarhija
Povijest
 - uspostavljena 1569.
 - ukinuta 1795.
Valuta zloti, groši

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая Абодвух Народаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci). Postojala je do 1795. godine, a u 16. i 17. stoljeću predstavljala je najveću i vjerojatno najmnogoljudniju državu Europe. Država je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno-političkom smislu, a razlog tomu je izrazita multikulturalnost i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi.

Osnovne karakteristikeUredi

Država se prema prostirala na prostoru današnje Ukrajine, Bjelorusije, Poljske, Litve, Latvije i Estonije. Ukupna površina 1618. godine iznosila je 1.153.465 četvornih kilometara. Na vrhuncu moći u njoj je živjelo oko 14 milijuna ljudi, a većinu stanovnika činili su redom Poljaci, Ukrajinci, Bjelorusi, Litavci, Nijemci, Židovi i ostale narodnosti. Glavna središta države bili su poljski gradovi Krakov i Varšava, a politička moć se centrirala prema zapadnim krajevima države u današnjoj Poljskoj i Litvi.

Tijekom 18. stoljeća u Poljsko-Litavskoj uniji nisu pravodobno provedene reforme kakve su se u ono doba provodile diljem Europe, a politički sustav je bio nestabilan. Rusko Carstvo je imalo osobite teritorijalne apetite prema Uniji - ono će si kasnije pripojiti pretežni dio te države, a osloncem na nju osvojiti će daljnja (tada slabo nastanjena) područja na jugu i istoku današnje Ukrajine i na sjevernom Kavkazu, kojim su do tada vladali Krimski Tatari i drugi muslimanski narodi pod pokroviteljstvom Osmanskog Carstva. Nakon što su opstojnost i granice Poljsko-Litavske unije počeli ovisiti o dogovoru susjednih sila, one su je naposljetku odlučile podijeliti između sebe.

Poljsko-Litavska unija je nestala s povijesne pozornice krajem 18. stoljeća kad je raskomadana u tzv. tri podjele Poljske između Ruskog Carstva, Austrijskog Carstva i Pruske.

Vidi jošUredi

Vanjske povezniceUredi