Poljsko-Litavska Unija

bivša država u Europi
Poljsko-Litavska Unija
Rzeczpospolita Obojga Narodów

Abiejų Tautų Respublika

Država
Flag of the Kingdom of Poland.svg
 
Royal banner of the Grand Duchy of Lithuania.svg
1569.1795. Flag of Russia.svg
 
Flag of the Habsburg Monarchy.svg
 
Flag of the Kingdom of Prussia (1750-1801).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija {{{genitiv}}}
Poljsko-Litavska Unija s vazalima 1619. na vrhuncu moći
Glavni grad Krakov, Varšava
Jezik/ci poljski, latinski
Religija katoličanstvo, pravoslavlje, grkokatoličanstvo
Vlada Monarhija
Kraljevi
 - 1548. do 1572. Sigismund II. August (prvi)
 - 1764. do 1795. Stanislav II. August Poniatowski (posljednji)
Povijest novi vijek
 - uspostavljena 1569.
 - ukinuta 1795.
Površina 1.113.465 km²
Stanovništvo
 -  14,000,000 
     Gustoća 0 st/km² 
Valuta zloti
groši
Danas dio Flag of Belarus.svg Bjelorusija
Flag of Estonia.svg Estonija
Flag of Latvia.svg Latvija
Flag of Lithuania.svg Litva
Flag of Moldova.svg Moldavija
Flag of Poland.svg Poljska
Flag of Romania.svg Rumunjska
Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Flag of Slovakia.svg Slovačka
Flag of Ukraine.svg Ukrajina

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая Абодвух Народаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci). Postojala je do 1795. godine, a u 16. i 17. stoljeću predstavljala je najveću i vjerojatno najmnogoljudniju državu Europe. Država je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno-političkom smislu, a razlog tomu je izrazita multikulturalnost i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi.

Osnovne karakteristikeUredi

Država se prema prostirala na prostoru današnje Ukrajine, Bjelorusije, Poljske, Litve, Latvije i Estonije. Ukupna površina 1618. godine iznosila je 1.153.465 četvornih kilometara. Na vrhuncu moći u njoj je živjelo oko 14.000.000 ljudi, a stanovništvo su činili redom po zastupljenosti:

  1. Poljaci
  2. Ukrajinci
  3. Bjelorusi
  4. Litavci
  5. Nijemci
  6. Židovi
  7. ostale narodnosti.

Glavna središta države bili su poljski gradovi Krakov i Varšava, a politička moć se centrirala prema zapadnim krajevima države u današnjoj Poljskoj i Litvi.

Tijekom 18. stoljeća u Poljsko-Litavskoj Uniji nisu pravodobno provedene reforme kakve su se u ono doba provodile diljem Europe, a politički sustav je bio nestabilan. Rusko Carstvo imalo je osobite teritorijalne apetite prema Uniji. Ono će kasnije pripojiti veći dio te države, a s osloncem na nju osvojit će daljnja, tada slabo nastanjena područja na jugu i istoku današnje Ukrajine i na sjevernom Kavkazu, kojim su do tada vladali Krimski Tatari i drugi muslimanski narodi pod pokroviteljstvom Osmanskog Carstva. Nakon što su opstojnost i granice Poljsko-Litavske Unije počeli ovisiti o dogovoru susjednih sila, one su je naposljetku odlučile podijeliti između sebe.

Poljsko-Litavska Unija nestala je s povijesne pozornice krajem 18. stoljeća kad je raskomadana u tzv. tri podjele Poljske između Ruskog Carstva, Austrijskog Carstva i Pruske.

Vidi jošUredi

Vanjske povezniceUredi