Rataja

Rataja je naseljeno mjesto u općini Foči, Republika Srpska, BiH. Nalazi se južno od prometnice Sarajevo - Trnovo - Foča. Susjedna sela su Poljice, Jeleč, Ocrkavlje i Miljevina, a sjeveno su rudnici.

Rataja
Rataja na karti BiH
Rataja
Rataja
Rataja na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Foča
Zemljopisne koordinate 43°30′12″N 18°38′28″E / 43.5033212°N 18.6410688°E / 43.5033212; 18.6410688Koordinate: 43°30′12″N 18°38′28″E / 43.5033212°N 18.6410688°E / 43.5033212; 18.6410688
Pozivni broj (+387) 58

Godine 1962. godine pripojena je naselju Miljevini. (Sl.list NRBiH, br.47/62).[1]

PovijestUredi

Rataji su poznati kao gnijezdo feudalne porodice Čengića. U selu je spomenik srednjovjekovne kršćanske sakralne arhitekture. To je koc­kasta grobna komora (cubiculum). Isklesan je u stancu kamenu jedne velike hridine, koja se na osamljenom pro­storu čini kao da je nikla iz zemlje. Visine je nešto više od čovjeka. U unutrašnjost stijene i komore ulazi se kroz mala vrata na luk visine 1,75 m i širine 0,70 m. U komori su dva bitna elementa. Na dnu u stijeni je šiljasti arkosol i pred njim četvrtasta raka, danas zatr­pana zemljom i bez poklopne ploče. To je kripta, hypogaeum. Oblikom i namjenom podsjeća na rano kršćanstvo. Šiljasti luk arkosola, što je osobina gotike i zapadnog kršćanstva, ukazuje na mlađe doba. Obije osobine ukazuju da je kripta iz srednjega vijeka.[2]

Iznikla stijena se nalazi sa druge strane puta gdje je srpsko pravoslavno groblje a u neposrednoj blizini porodičnog groblja porodice Čengić.Lokalitet na kom se nalazi stijena kao i muslimansko groblje su registrovani kod Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ( Objavljeno "Službenom glasniku BiH", broj 33/04.) kao Arheološko područje Rataje u Ratajama kod Miljevine i proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Ovo područje uključuje ruševine džamije uz istočnu stranu stijene, ostatke starije strukture uz zapadnu stranu stijene. Južno od stijene je staro mezarje porodice Čengić, a sjeverno su temelji osmokutnog turbeta i objekta sa usmjerenjem sjeverozapad-jugoistok. Iznad ulaza u kriptu ćirilićni je natpis „A se pisa 1492. leta Radonja.“ Prekriven je žbukom, kao da ga je netko želio sakriti. Nastao je u vrijeme izrade ćelije, a ne u vrijeme klesanja grobnice, koja je znatno starija. Prema predaji pored kripte bio je samostan koji je podignut najkasnije u 9. stoljeću. U 16. stoljeću srušili su ga Turci. Na južnom dijelu samostanskog zemljišta sagradili su malu drvenu džamiju, dimenzija 9 m x 9 m. Džamija je stradala u hercegovačkom ustanku 1875. godine. Zapaljena je i nikada nije obnovljena. Pored džamije je staro muslimansko groblje koje se obnavlja. U njemu je i danas i nekoliko skorašnjih humaka.[3]

Poznate osobeUredi

StanovništvoUredi

Narod Popis 1961.[4]
Hrvati
Muslimani 52
Srbi 208
ostali 2[5]
Ukupno 262

IzvoriUredi

  1. Republički zavod za statistiku Srbije Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948. - 1990., str. 65, 86
  2. Academia.edu Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini. CRKVENO GRADITELJSTVO SREDNJEGA VIJEKA I TURSKOG PERIODA U FOČI I OKOLINI (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  3. (srp.) Plemenito.com Kripta u selu Rataji kod Miljevine opština Foča. IZVOR: Radisav Mišić, Znamenja Stare Hercegovine, Beograd 2009. PRIREDIO: Uglješa Skoko iz Čajniča (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  4. Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1961., str. 70
  5. 1 Crnogorac


  Nedovršeni članak Rataja koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.