Razgovor:Banovina/Pismohrana 1

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

---

---

Upute vezane uz premještanje

Prije nego se odlučite ponovno premještati ovaj članak pod naslov »Banovina« ili nešto slično, molio bih vas da barem pročitate poglavlje o imenu ovog područja. To bi bio minimum, ako se već ne želite služiti i drugom literaturom. Banija nije ništa manje hrvatsko ime nego što je to Banovina, a ima mnogo dužu tradiciju i danas je u uporabi u tom kraju među domaćim (i hrvatskim) stanovništvom. Činjenica da se u Karlovcu nalazi dio grada koji se zove Banija ne znači da regija Banija mora mijenjati svoje ime. Osim toga, na Baniji i okolici ima previše složenih izraza koji koriste upravo riječ Banija, a nikad riječ Banovina. Dovoljno je da spomenem samo banijsku rakiju koja nikad nije bila banovinska rakija. Odreći se imena Banija samo zato što se taj naziv pretežno koristi u srpskoj literaturi nije opravdano, jer se taj naziv isto tako koristi i u hrvatskoj literaturi (i ne samo iz razdoblja zajedničke države). Nema razloga da se Hrvati odriču svojih riječi samo zato što ih koriste i Srbi. Domaće stanovništvo Banije i okolice (naravno i Hrvati koji ovdje žive) naziv Banovina vide kao nešto nametnuto silom i nikad ga ne koriste u svakodnevnom govoru. Zbog toga dajem prednost imenu Banija. Inače, u leksikonima i enciklopedijama naći ćete oba ova imena u paralelnoj uporabi i u članku su oba navedena i postoji preusmjeravanje s »Banovina (Banija)« na »Banija«. Mislim da je to sasvim dovoljno.--Donatus 15:19, 27. siječanj 2007. (CET)

Nije dovoljno

Građani koji su se u emisiji pojavili nisu morali koristiti ispravni pojam, ali se to barem od Vas očekivalo. U bilo kojoj državi na Svijetu, većina građana nije dužna tolerirati nazivanje bilo kojeg područja te "države" nazivom koji nameće neka druga država, u ovom slučaju bivša Es-ef-er-je.

Osjećam potrebu objasniti Vam zašto se za područje između donjih tijekova Une, Kupe i njena pritoka Gline, na rubu Panonskoga bazena, u središnjem dijelu Hrvatske naziva Banovina.

Za isto postoje povijesni te etnološki elementi.

Naime prije negoli je Osmanski osvajač došao na to područje postojala je srednjovjekovna županija Gora te djelomice županija Gorica te županija Dubica.

U Velikom ratu (1683. – 1699.) oslobođena je većina sadašnje Hrvatske, a oslobođena područja uz granicu definiranu Mirom u Srijemskim Karlovcima pripojena su postojećoj Vojnoj krajini iz vremena Ostatka ostataka. Vojna krajina podijeljena je na tri dijela, Hrvatsko-slavonsku krajinu (sa sjedištima u Karlovcu i Varaždinu), Slavonsku krajinu (sa sjedištem u Osijeku) i Bansku krajinu (sa sjedištem u Zagrebu). Dok su prva dva dijela bila podvrgnuta izravno Dvorskom ratnom vijeću u Beču, Banovinom je upravljao hrvatski ban i Sabor.

Tako je bilo do reformi Josipa II. koji je među ostalim izvršio i reformu Vojne krajine, objedinivši je pod jedno vrhovno zapovjedništvo sa sjedištem u Zagrebu 1783. i 1786. godine. Ban je tako izgubio izravan nadzor nad Banskom krajinom, ali je Josip II. bio pred svoju prirodnu smrt prisiljen povući svoje reforme već 1790. godine.

1809. – 1813. područje je u sastavu Ilirskih pokrajina koje nisu zadirale u dotadašnji sustav vojne uprave. Nakon 1813. Habsburgovci nisu vratili pod nadležnost hrvatskoga bana i Sabora onaj dio područja Ilirskih pokrajina koji je do 1809. bio pod nadležnošću bana, već su do 1822. cjelokupno područje bivših Ilirskih pokrajina nazivali Kraljevinom Ilirijom.

Zatim kratkotrajno sjedinjenje hrvatskih zemalja pod banom Josipom Jelačićem 1848. – 1850. Već 1871. ukinut je Varaždinski generalat (Đurđevačka i Križevačka pukovnija sa sjedištem u Bjelovaru) čime je počelo ukidanje Vojne krajine i vraćanje zemlje pod nadležnost hrvatskoga bana i Sabora, zatim su 1873. ukinute i Glinska i Petrinjska pukovnija, te je formalno 1881. Vojna krajina pripojena Hrvatskoj, a Žumberak formalno 1883.

Iz tih podataka vidljivo je kako je od 1699. do 1809. uz iznimku četiri do sedam godina reformi Josipa II. ovo područje bilo 110 godina nazivano Banska krajina, odnosno Banovina, Banska zemlja, Banalia confinia.

Da ne spominjemo i raniji podatak o činjenici kako je ban osnovao Petrinjsku kapetaniju 1595. nakon poraza Turaka kod Siska.

Zašto vjerujem kako je u narodu ostalo duboko zapisano da se ovo područje zove Banovina i zašto vjerujem da od 1850. do 1873. u 23 godine nije bilo moguće promijeniti nazivlje, kao što nije bilo moguće učiniti isto i 1945. kada je u sastavu Federalne Države Hrvatske koja je u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije postojao Banijski okrug zato što su ljudi koji žive na tom području poštovali bana koji ih je do 1699. oslobodio od Turaka.

Isto je vidljivo i po činjenici kako se niti jedno selo u Banovini ne zove Banija, već se jedino jedan dio grada Karlovca (jedno naselje) zove Banija. Ne postoji niti jedno selo u Banovini koje u svom nazivu ima korijen banij- u smislu banijsko, banijski i sl.

Zato postoji puno sela u Hrvatskoj koji imaju u sebi korijen riječi ban- u smislu Bansko, Banski i sl.

Tako imamo, na području slijedećih općina i gradova:

1. grad Sveti Ivan Zelina, Banje Selo
2. grad Vrbovec, Banovo
3. općina Rakovec, Baničevec
4. općina Gornja Stubica, Banšćica
5. općina Tuhelj, Banska Gorica
6. grad Glina, Drenovac Banski
7. grad Kutina, Banova Jaruga
8. grad Petrinja, Grabovac Banski
9. općina Dvor, Vrpolje Bansko
10. općina Dvor, Struga Banska
11. grad Karlovac, Banska Selnica
12. grad Karlovac, Banski Moravci
13. općina Barilovići, Banjsko Selo
14. općina Lasinja, Banski Kovačevac
15. grad Rab, Banjol
16. općina Fužine, Banovina
17. općina Zdenci, Bankovci
18. grad Pakrac, Mali Banovac
19. grad Pakrac, Veliki Banovac
20. grad Požega, Bankovci
21. općina Bebrina, Banovci
22. općina Cernik, Banićevac
23. općina Pašman, Banj
24. općina Stankovci, Banjevci
25. općina Nijemci, Banovci
26. općina Nijemci, Vinkovački Banovci
27. općina Medulin, Banjole
28. općina Dubrovačko primorje, Banići

Također postoji i dosta mjesta koja podsjećaju na imenicu ban u nazivu, npr. Vrbanska Draga, Pribanjci, Vrbanci, Vrbanovec, Tribanj, Vrbanja, Vrbanj, Triban, Ripenda Verbanci, Banki, Barban, Orbanići, Orbani, Vrbani, Banfi.

Ali ne postoji niti jedno mjesto koje u sebi ima naziv znakove *banij*.

Bez obzira što će neki reći da je ispravno i Banovina i Banija, jedan od tih naziva mora prevladati. Hrvatski građani odlučili su se 1990. za samostalnu Hrvatsku time su odabrali put različit od onih koji su poslije 1945. gradili Karlovac i imenovali jedno naselje Banija. I još jedan značajan podatak. Stožerni general Petar Stipetić, dugogodišnji načelnik glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, sada u mirovini, čovjek koji ima preko 65 godina, a sad možda bliže 70-toj godini života dok je oslobađao Banovinu od okupatora koji su je nazivali Banijom, govorio je onako kako je obrazovanjem u bivšoj Es-ef-er-je morao govoriti – govorio je Banija, ali je naučio lekciju iz povijesti i sada govori Banovina.

Nekoliko je puta govorio za televiziju i nikada više ne govori Banija – pitajte se zašto je to tako, zašto je star čovjek, kao što je naš časni general, rekao sam sebi da će ubuduće govoriti Banovina.

S druge strane smatram da su oni građani koji su se opredijelili za Veliku Srbiju i SAO Krajinu izgubili pravo da ikome više nameću svoju viziju prošlosti i nazivlje za bilo koje, selo, polje, njivu, grad i drugi geografski pojam. Jasno je da se pritom ne misli na većinu koja bi željela i dalje rabiti "svoj" pojam.

Zaključno:

1. Uopće me ne zanimaju kobasičarske priče i njihovo nazivlje kao ni priče rakijaša, pecaroša rakije i sl.
2. Svi se moramo žrtvovati na oltaru domovine, Hrvatski jezik dobili smo kao službeni tek nakon Amandmana na Ustav SRH od 25. srpnja 1990. prije toga je bio Hrvatski ili Srpski jezik koji je otišao u svoju povijesnu ladicu
3. Banijom se naziva i dio Cazinske krajine te tamo također ima mjesta koja se zovu Banovina, dakle Banija je šiti pojam. Ono čime je upravljao hrvatski ban to je Banovina.
4. Nemože se govoriti da Banovina nije imala svoga bana, bio je to ban Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, kapetan Kraljevine (u smislu vrhovni zapovjednik), predsjedniku Stola Sedmorice (Vrhovnoga suda), predsjedavao je Saborom Trojedne Kraljevine (službeno ime sabora od kad postoje spisi do 1918., pogledajte si malo arhive).
5. To što se građanima ne piše ne ću ne znači da njihova djeca ne će jednoga dana (barem se tako nadam) pisati ne ću.
6. Veliki enciklopedijski rječnik me uopće ne zanima. Pogledaj si radije Jure Šonje (gl. ur.) Rječnik hrvatskoga jezika, LZMK i ŠK, Zagreb, 2000. Banovina je precizan pojam, a riječ Banija ušla je u službenu porabu 1945. kad se tako nazivao Banijski okrug i to samo do 195x. i uspostave kotara.
7. Ne pravilan način kako pisanja tako i govorenja je na Banovini. Dobro se zna tko govori tako. Npr. uvijek se rabi taj oblik u sintagmi na Cetinje (idem u Cetinje) i sl. Pravopisno i pravogovorno je u Hrvatskom normiranom jeziku reći i napisati u Banovini.
8. Ako su u redakciji emisije koju ne želim imenovati prihvatili ovo, a tamo, u toj redakciji radi mješovita skupina, onda je očito tko ovdje radi protiv objektivnosti i govori kako je Banija najdulje u porabi. E pa vidiš dragi moj - NIJE.

Goran 01:49, 10. travanj 2007. (CEST)

Što ćemo sad?

Nasilje ili ćemo strpljivo čekati da se ovaj administrator udostoji odgovoriti i možda čak promijeniti svoje stavove (psihologija kaže da su stavovi često emocionalni i nisu čvrsti kao stijena). -- Goran 23:47, 12. travanj 2007. (CEST)

Meni izgleda dobro obrazloženo. Po meni, možeš maknit na Banovina. Jel postoji kakav tehnički problem oko toga? --Tycho Brahe 11:01, 16. travanj 2007. (CEST)

Usput, bilo bi lijepo da se dijelovi gornjeg teksta (koji nisu off-topic) iskorsite i u članku, šteta da propadne. --Tycho Brahe 11:02, 16. travanj 2007. (CEST)

Slažem se da se ovi dijelvi trebaju uklopit u tekst.

Čemu nestrpljenje? Zašto Veliki enciklopedijski rječnik ne može biti argument, a Rječnik hrvatskoga jezika, LZMK i ŠK, Zagreb, 2000., to može?

Svakako u tekstu treba navesti oba naziva. --194.152.198.20 12:32, 16. travanj 2007. (CEST)

Nitko nije za nasilje i svakako će naziv Banija biti u tekstu, ali ne više u onom omjeru kako je to trenutno. Maksimalno dva puta. Ja bih ipak da Donatus to odobri, pa da nitko nema problema. -- Goran 23:31, 17. travanj 2007. (CEST)

Bio sam tjedan dana na putu, pa nisam još imao prilike pročitati gornji tekst. Čim uspijem, odgovorit ću. Inače, ne trebam ja ništa odobravati, ali se možemo dogovoriti :-) --Donatus 09:44, 19. travanj 2007. (CEST)

Inače da napomenem kako su mi izvori bili

1. Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1976.
2. Goldstein, Ivo; Grgin, Borislav; Moačanin, Nenad; Potrebica, Filip; Pavličević, Dragutin; Vranješ-Šoljan, Božena; Kolar-Dimitrijević, Mira; Klemenčić, Mladen; Rogić, Veljko; Gmajnić, Ladislav (1996.) Hrvatske županije kroz stoljeća. Školska knjiga i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
3. Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže i Školska knjiga, Zagreb, 2000.
4. Najbar-Agičić, Magdalena; Jakovina, Tvrtko; Leček, Suzana; Matković, Stjepan; Agičić, Damir (2005.) Povijest 3, 5. izdanje, Profil, Zagreb
5. Prirodni zemljopis Hrvatske. Lice naše Domovine. uredio: Dragutin Hirc. Zagreb, 1905. Tisak i naklada Antuna Scholza.
6. Članak Nives Opačić u Vijencu dostupan na Internetu Broj 232, 23. siječnja 2003., Izdavač: Matica hrvatska. - (Možda više nije dostupan).
7. Zakon o područjima općina u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 39/62., 5/63., 13/65., 54/65., 27/67., 8/68., 20/68., 21/68., 30/70., 44/70., 48/70, 11/73., 8/74., 42/74., 1/75., 9/78., 31/80., 41/81., 8/86., 20/88., 27/88., 47/90. i 9/92.).
8. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 90/92., 2/93., 58/93., 90/93., 10/94. i 29/94.) - tu se još pojavljuje naziv Srpske Moravice i neki slični tom nazivu.
9. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 10/97., 124/97., 68/98., 22/99., 117/99., 128/99., 44/00., 129/00., 92/01., 79/02., 83/02., 25/03., 107/03., 175/03. i 86/06.).
10. Drugi zakoni koji se tiču ovoga područja, ali ne zadiru u bit tipa Zakon o ukidanju Gradske zajednice općina Zagreb, Zakon o Zagrebačkoj županiji, Zakon o stavljanju izvan snage Zakona o Zagrebačkoj županiji, Zakon o Gradu Zagrebu, i drugi,
11. Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 65/91., 70/91, 27/92, 34/92 - pročišćeni tekst, 68/95, 46/00, 51/00, 105/00 - pročišćeni tekst). - što se tiče autonomnih kotara.

Goran 01:25, 20. travanj 2007. (CEST)

P. S. Proučavao sam i socijalističko razdoblje, osobito Popis stanovništva 1991. g. kad su se još koristili nazivi iz bivšeg društveno-političkog sustava (sistema). -- Goran 01:27, 20. travanj 2007. (CEST)

Konačno sam našao vremena kako bih iznova proučio ovo pitanje. Pa, krenimo redom. Nazivi mjesta na tom području doista ne sadrže korijen banij-, ali isto tako ne sadrže ni korijen banov- (podvlačim, mjesta na području Banije/Banovine). Pritom valja primijetiti da korijen vrban- ne mora imati veze s banom, Banovinom ili Banijom, nego možda i s vrbom. Pa ta rasprava otpada. Kada sam rekao da Banovina/Banija nije imala svojega bana, mislio sam da ona nije bila zasebno područje kojim bi upravljao jedan ban kao jedinim područjem u njegovoj vlasti, kakav je slučaj bio primjerice s Banovinom Hrvatskom. Završetak -ija nije stran hrvatskom jeziku, budući da je prisutan u oblicima kao što je biskupija, županija i sl. gdje sasvim sigurno nije bilo stranog utjecaja. Povijesni dio gornje rasprave dobar je i trebalo bi ga uključiti u članak, ali on ne govori gotovo ništa o samom nazivu područja. Tim prije što se u najvećem dijelu toga razdoblja u službenim spisima koristio latinski jezik, a iz latinskog se naziva ne može zaključiti jesu li Hrvati govorili Banija ili Banovina. Cijela priča o stjecanju neovisnosti, pa tako i jezične slobode stoji, ali to opet ne govori ništa o nazivu Banija/Banovina. Kao što sam napisao i u tekstu članka, više se naziva istovremeno koristilo za to područje i to u doba kad nije bilo pritiska s istoka oko jezika. Kako govori general Stipetić, bez obzira na svoje velike zasluge, nije kriterij prema kojem se određuje naziv nekog područja. Kao što je pokazano u tekstu članka, upravo Banovina nije precizan pojam, jer je višeznačan, dok je Banija jednoznačan pojam (pri čemu je karlovačka gradska četvrt imenovana tako tek 1945.). To kako su u tzv. SAO Krajini zvali Baniju/Banovinu doista nije relevantno. Siguran sam da su i Knin zvali Knin, pa mu nismo po oslobođenju promijenili ime. Bogata literatura koja je ovdje gore navedena ne znači ništa jer nije razvidno koji je podatak odakle preuzet. Zar Opća enciklopedija iz 1976. naziva to područje Banovina? Ili možda Zakon o područjima općina u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj? Čitava rasprava u članku utemeljena je na starijoj povijesti gdje je postojao pluralizam naziva za to područje, i svi su bili hrvatski. Činjenica da su jedan od njih preuzeli Srbi, ne smije Hrvate ograničavati u rabljenju naziva koje su sami izmislili! U situaciji u kojoj postoji više povijesno jednakopravnih naziva, prednost sam dao onom koje koristi autohtono hrvatsko stanovništvo Banije/Banovine i okolnih krajeva. Kao što sam već rekao, Hrvati koji su rođeni u tom kraju naziv Banovina osjećaju kao nešto nametnuto izvana.--Donatus 16:47, 4. svibanj 2007. (CEST)

Nastavak rasprave

Ono što je očito iz tvog odgovora je

• Ulaženje u raspravu o ne bitnim dijelovima teksta koji sam stavio u raspravu. Tako se tu navodi vrban* kao da je to uopće bio dokaz.
• Ulaženje u raspravu o navodnom "guranju" govora generala Stipetića kao kriterija.
• Namjerno izostavljanje šire slike koja govori u prilog tezi da tijekom 1945-1990 nije uspjelo onima koji su tada bili na vlasti nazvati i najmanje selo nazivom koji bi u sebi sadržavao znakove "banij-"
• Dovođenje u pitanje Opće enciklopedije iz 1976 koja u natuknici Banija objašnjava kako se taj kraj prije toga zvao Banovina (odnosno drugim nazivima koji su izvedenice od riječi ban, ali ne i nazivom Banija).
• Postavljanje pitanja je li natuknica u OE iz 1976 bila Banovina, naravno da nije bila, ali je kao dokaz ta enciklopedija vrlo značajna (vidi prethodnu točku).
• Nastavak -ija nije upitan, čemu se to uporno spominje kao nekakav kvazi dokaz
• U raspravi je navedeno kako se područje 110 godina, ako ne i do same 1918 odnosno 1945 nazivalo Banska krajina, odnosno Banovina, Banska zemlja, Banalia confinia. Što bih trebao, utvrđivati točno od koje se do koje godine kako nazivala. Latinski je ukinut još u 19. stoljeću (valjda 1848-49-50) ban Josip Šokčević je već uredovao materinjim jezikom.
• Službeni jezik u Banovini bio je hrvatski jezik, jedno vrijeme nazivan ilirskim, druga stvar je diplomatički jezik koji je bio jezik raspravljanja u Saboru i jezik na kojem su se izdavale diplome, povelje i slično. U komunikaciji s Dvorom zasigurno se koristio Njemački jezik, barem do uspostave hrvatske Dvorske kancelarije.

Sada na glavninu problematike. Očito je kako ne želiš prihvatiti potrebu da se ovaj članak ostavi budućim generacijama kao Banovina ne znam zbog kojih je to razloga, ali pokušat ću navesti proturazloge.

1. Sve one priče o većoj razlikovnoj vrijednosti su zanimljive, ali nemaju veze s nazivanjem jednog velikog područja Hrvatske imenom koje se službeno javlja 1945 kao Banijski okrug (ukinut krajem 1945). Više nismo u nekoj zajedničkoj državi i ne moramo zaboravljati činjenice koje idu u prilog Banovini.
2. Zatim, drugo je administrativno nazivanje nečega banovinom, npr. Savska banovina a drugo je nazivanje jednog područja Banovinom. Odmah - ne postoji Banovina Hrvatska već banovina Hrvatska (to je bila samo administrativna jedinica). Druga je stvar Banska vlast banovine Hrvatske i ban Ivan Šubašić (povijesno provjerena kapitulacija riječi). Drugo su i zgrade koje se nazivaju "banovina" u kojima su stolovali veliki župani, banovo od (1929-41). Takva zgrada u Splitu i Novom Sadu i danas nose u narodu taj naziv, a u Banja Luci uz naziv zgrade "banovina" postoji i naziv Banski dvor kao sjedište nekadašnjeg velikog župana i kasnijeg bana Vrbaske banovine, a sadašnje sjedište Vlade Republike Srpske.
3. Je li bi trebali ići do Kulina bana i njegove Bosanske banovine tražeći argumente da je drugo administrativa a drugo je naziv zemljopisnog, gospodarskog itd. područja koji se piše velikim početnim slovom. Ne, ne bismo.
4. Zakon o područjima općina u SRH naveo sam jer sam konzultirao sve, sve što bi moglo biti od interesa da se dođe do istine kako je naziv Banija teško i preteško nametnut do te mjere da se niti jedno selo, a ima naših sela od par stanovnika ili koju desetinu, niti jedno nije dobilo ime po Baniji.
5. Jezična razlikovna vrijednost je pusta tlapnja, Eskimi i snijeg, Englezi i njihove značenjske dubioze. Da se građani Hrvatske ne mogu snaći između administrativnopovijesnog naziva banovina i naziva za jednu oveću regiju koji se piše velikim početnim slovom Banovina, jedne gradske četvrti i jednog karate kluba koji se zovu Banija i nekoliko zgrada koje se kolokvijalno nazivaju "banovina". Nemoj, molim te lijepo smatrati da je tu netko zločest prema tebi, jer što bi ja tek trebao smatrati za neke od tvojih argumenata "protiv" moje rasprave.
6. Nemoj govoriti da zbog više naziva (Banska krajina, odnosno Banovina, Banska zemlja, Banalia confinia) sad i naziv Banija stječe neki značaj. Taj naziv mnogi su doživjeli kao napad na ono staro ime Banovina koji se dogodio 1945. A osobno kao težak napad doživljavam "krađu" naziva Banski dvor od strane Republike Srpske, Kraljevina Jugoslavija nije naziv zabranila već ga je preuzela kao svoj, tako zgrade u bivšim sjedištima banovina nose kolokvijalni naziv "banovina" među narodom bez obzira što je prošlo 45 godina Samoupravnog socijalizma. I onda se još povlačiš na nekakav latinski koji nije bio u uporabi početkom dvadesetoga stoljeća sigurno, a među širokim narodnim masama gotovo uopće.
7. Jedno vrijeme u našoj povijesti nije bio samo jedan ban, bilo ih je nekoliko desetaka ako ne i blizu 50. Velikaši su si uzimali titulu bana kako bi naznačili svoj prestiž, bez obzira što je postojao hrvatski ban kao ban trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (redoslijed se mijenjao). Dakle na području Banovine sigurno je postojao barem jedan velikaš koji je sebe "okitio" i samoproglasio banom.
8. ban banovine Hrvatske bio je "predsjednik" Banske vlasti a ne nekakvi quasi vladar.

I konačno. Banija nije jednoznačan pojam i izlazi iz okvira Republike Hrvatske, na nekim geografskim kartama područjem Banije smatra se i sjeverni dio Cazinske krajine, dok je Banovina bila ono čime je upravljao hrvatski ban, kapetan Kraljevine, predsjednik Consilium Regni, predsjednik Stola Sedmorice etc., etc. Čak i geografski treba preispitati nečije definicije Banije, ali i Banovine. To što tvoji izvor iz Banovine govore da je njima draže Banija posljedica je dugogodišnje propagande i zanemarivanja naziva Banovina kojem je bila namijenjena smrt u raljama hrvatskog ili srpskog jezika odnosno Istorije Jugoslavije. To što neki "aktivisti" iz Banovine misle da je u Hrvatskoj Kostajnici dobro govoriti o Baniji i koristiti to kao nekakav kompromis za "pomirenje" (ne unutar nacionalna pomirenja, već međunacionalna), to nisu valjani razlozi za nazivanje članka Banija i još k tome odmah u glavu započinjanje članka raspravom o imenu u kojem se vrlo napastno i nasilno navodi čitatelja na navodnu i "svetu" ispravnost naziva Banija. Može taj naziv biti jezično i tvorbeno ispravan koliko god hoće, ali nije i ne treba biti tendenciozno postavljen kao jedini i pravi naziv, kao "sveto i zapravo božansko govedo" kao ono koje su iz zlata iskovali hebreji dok su čekali Abrahama i Deset zapovjedi Božjih.

O tzv. ispred SAO Krajina. Nema potrebe stavljati, nekad su tako stavljali i ispred NDH. Jednostavno nema potrebe, a to sam na jednoj stranici za razgovor dobro obrazložio. Sad mi se ne ponavlja.

Dok je Mate Ujević pisao Hrvatsku enciklopediju nije pognuo glavu pred režimom već je u jednom od članaka, ne znam točno u kojem (Crnci, Rasa, Koža, ili slično) napisao da su ljudi svi isti i da je rasa znanstveno ne dokazan pojam. Nije on mislio kako zadovoljiti navodnu većinu koja navodno ne može bez svoje Banije.

ban je riječ avarskoga porijekla i nije izvorno riječ hrvatskoga jezika, kad su pokorili Avare zadržali su riječ i promijenili značenje u sadašnje. Smatra se da su Hrvati bili poreznici za Avare a da je ban bio naziv za "plemića" bolje rečeno poglavicu manjih skupina Avara. S obzirom Hrvati nisu dolazili u kontakt s višim plemićima toliko često a s nižima jesu svidjelo im se itd. I Banja Luka dolazi od riječi ban.

Kao što je rekao na Crnogorskoj TV jedan njihov književnik "I one krave što smo popljačkali u Konavlima morale su se zvati srpske krave". Inače posebna autohtona vrsta niskih krava zvanih Buša (pl. Buše). Tako je i Knin bio Srpski Knin (samo pretpostavljam), a za Sarajevo znamo da su vikali Srpsko Sarajevo i pjevali Srpski Dubrovniče. Molim te nemoj mi o njihovom prenemaganju i svojatanju, o tome znam dovoljno. Srpski Supermen, Srpska Vretanija (Britanija)....

Cijela priča o stjecanju neovisnosti, pa tako i jezične slobode stoji kao što si rekao. Ali ne znam gdje stoji u nekom zapećku. Ta priča samo postoji, a na hr. W. vrlo malo i nedovoljno. Što zapravo hoćeš s tim člankom o Baniji. Ma da svi ljudi u Baniji/Banovini kažu da žele da se to zove Banija ne treba im udovoljiti. Gradi se nova budućnost - objektivna preko 100 godina to je područje bilo Banovina, zatim se ljudima strah u kosti utjerao i dok danas Banja Luka i Novi Sad kradu naziv banovina za svoje zgrade pokrajinskih organa i na taj način vrijeđaju taj naziv (zapravo koriste šatru). I dok je Milorad Dodik u Banskom dvoru (Banski dvor) u Banjoj Luci, u tom trenutku mi opet trebamo zaboraviti na hrvatski jezik i nazivlje zemljopisnih područja, opet trebamo popustiti. Kome i zašto? Nema nikakvog razloga da se članak ne nazove Banovina i objasni od kud uopće riječ ban i koje su sve izvedenice, Banat, Banija, banovina, Banovina, da se naglasi tko je 1945 nametao Banija i zašto 1990, 2000, 2010 i dalje treba biti Banovina.

Dok sam ovo pisao trudio sam se u najboljoj namjeri prikazati činjenice. Tvoj poziv da svaku svoju rečenicu referenciram ne ću ispuniti jer sam iskreno i objektivno iznio argumente i neke svoje stavove o svim pitanjima.

Velika većina članka Banija je u načelu dobra, ali ima tu dosta za raditi. Počnimo od glave, a to je naziv članka.

Goran 02:42, 9. svibanj 2007. (CEST)

Ispod Topuskoga se nalazi selo Banovići, sada vjerojatno dio grada Topuskog. Brdo Banovac (202 m) prema gornjem Pokuplju iznad Topuskoga. -- Goran 00:55, 13. svibanj 2007. (CEST)

U atlasu za srednju i osnovnu šk. piše lijepo Banovina, moji nećaci uče u školi da je riječ o Banovini, a za Baniju ne znaju što bi to bilo. -- Goran 22:58, 21. svibanj 2007. (CEST)

Razgovarajmo argumentima. -- Goran 20:29, 22. svibanj 2007. (CEST)

Odgovaram redom

Prepisujem ovdje glavne točke Goranove rasprave, a u njih umećem svoje odgovore, kako bi sve bilo preglednije (moji su odgovori uvučeni za jedno mjesto).

Ono što je očito iz tvog odgovora je

Ulaženje u raspravu o ne bitnim dijelovima teksta koji sam stavio u raspravu. Tako se tu navodi vrban* kao da je to uopće bio dokaz.

Zašto si onda o tome uopće pisao? Takav način rasprave samo otežava komunikaciju. Ukoliko raspravljamo o nekom problemu, zašto dodaješ „nebitne dijelove teksta“?

Ulaženje u raspravu o navodnom "guranju" govora generala Stipetića kao kriterija.

Ovo ne razumijem.

Namjerno izostavljanje šire slike koja govori u prilog tezi da tijekom 1945-1990 nije uspjelo onima koji su tada bili na vlasti nazvati i najmanje selo nazivom koji bi u sebi sadržavao znakove "banij-"

Zašto bi se između 1945. i 1990. sela zvala drugim imenima, kad su već imala svoja? Ovo nije argument.

Dovođenje u pitanje Opće enciklopedije iz 1976 koja u natuknici Banija objašnjava kako se taj kraj prije toga zvao Banovina (odnosno drugim nazivima koji su izvedenice od riječi ban, ali ne i nazivom Banija).

Nemam pri ruci ovu enciklopediju, pa nemam prilike provjeriti točan navod. Osim toga, i u članku ovdje spomenuta su oba naziva već na samom početku.

Postavljanje pitanja je li natuknica u OE iz 1976 bila Banovina, naravno da nije bila, ali je kao dokaz ta enciklopedija vrlo značajna (vidi prethodnu točku).

Vidi prethodni odgovor.

Nastavak -ija nije upitan, čemu se to uporno spominje kao nekakav kvazi dokaz

Taj je nastavak bio upitan nekome prije, pa je zato i ostavljen, budući da je netko prije već bio premještao ovaj članak i prije naše rasprave.

U raspravi je navedeno kako se područje 110 godina, ako ne i do same 1918 odnosno 1945 nazivalo Banska krajina, odnosno Banovina, Banska zemlja, Banalia confinia. Što bih trebao, utvrđivati točno od koje se do koje godine kako nazivala. Latinski je ukinut još u 19. stoljeću (valjda 1848-49-50) ban Josip Šokčević je već uredovao materinjim jezikom.

Točno, onda bismo morali naći neki službeni spis iz toga doba. Premda rasprava i nije o tome kako se Banovina/Banija nekad zvala, već kako se zove sada.

Službeni jezik u Banovini bio je hrvatski jezik, jedno vrijeme nazivan ilirskim, druga stvar je diplomatički jezik koji je bio jezik raspravljanja u Saboru i jezik na kojem su se izdavale diplome, povelje i slično. U komunikaciji s Dvorom zasigurno se koristio Njemački jezik, barem do uspostave hrvatske Dvorske kancelarije.

Tu se slažemo.

Sada na glavninu problematike. Očito je kako ne želiš prihvatiti potrebu da se ovaj članak ostavi budućim generacijama kao Banovina ne znam zbog kojih je to razloga, ali pokušat ću navesti proturazloge.

Moj je prvi razlog u tome što mislim da se to područje zove prvotno Banija, a Banovinu nisam izbrisao, već je spomenuta u samom početku. Priča o budućim generacijama ovdje je sasvim nepotrebna.

Sve one priče o većoj razlikovnoj vrijednosti su zanimljive, ali nemaju veze s nazivanjem jednog velikog područja Hrvatske imenom koje se službeno javlja 1945 kao Banijski okrug (ukinut krajem 1945). Više nismo u nekoj zajedničkoj državi i ne moramo zaboravljati činjenice koje idu u prilog Banovini.

Ne zaboravljam te činjenice, ali ni činjenice koje govore da se područje nazivalo Banija i prije 1945.

Zatim, drugo je administrativno nazivanje nečega banovinom, npr. Savska banovina a drugo je nazivanje jednog područja Banovinom. Odmah - ne postoji Banovina Hrvatska već banovina Hrvatska (to je bila samo administrativna jedinica). Druga je stvar Banska vlast banovine Hrvatske i ban Ivan Šubašić (povijesno provjerena kapitulacija riječi). Drugo su i zgrade koje se nazivaju "banovina" u kojima su stolovali veliki župani, banovo od (1929-41). Takva zgrada u Splitu i Novom Sadu i danas nose u narodu taj naziv, a u Banja Luci uz naziv zgrade "banovina" postoji i naziv Banski dvor kao sjedište nekadašnjeg velikog župana i kasnijeg bana Vrbaske banovine, a sadašnje sjedište Vlade Republike Srpske.

Ovo ne sporim.

Je li bi trebali ići do Kulina bana i njegove Bosanske banovine tražeći argumente da je drugo administrativa a drugo je naziv zemljopisnog, gospodarskog itd. područja koji se piše velikim početnim slovom. Ne, ne bismo.

Ni ovo ne sporim, ali time se ne uklanja argument o razlikovnoj vrijednosti, ako si to time htio pobiti.

Zakon o područjima općina u SRH naveo sam jer sam konzultirao sve, sve što bi moglo biti od interesa da se dođe do istine kako je naziv Banija teško i preteško nametnut do te mjere da se niti jedno selo, a ima naših sela od par stanovnika ili koju desetinu, niti jedno nije dobilo ime po Baniji.

Dobro, što se tiče dotičnoga zakona. Na pitanje o nazivanju sela odgovorio sam gore. Nisam inače siguran da baš svako zemljopisno područje u Hrvatskoj ima i neko selo koje je po njemu nazvano (postoji li Međimursko Xxxx? ili Baranjska Xxxx? ili Kvarnerski Xxxx? ili Istarska Xxxx? To mi se, dakle, ne čini nekim argumentom.

Jezična razlikovna vrijednost je pusta tlapnja, Eskimi i snijeg, Englezi i njihove značenjske dubioze. Da se građani Hrvatske ne mogu snaći između administrativnopovijesnog naziva banovina i naziva za jednu oveću regiju koji se piše velikim početnim slovom Banovina, jedne gradske četvrti i jednog karate kluba koji se zovu Banija i nekoliko zgrada koje se kolokvijalno nazivaju "banovina". Nemoj, molim te lijepo smatrati da je tu netko zločest prema tebi, jer što bi ja tek trebao smatrati za neke od tvojih argumenata "protiv" moje rasprave.

Ne mislim da je netko zločest prema meni. Jezična razlikovna vrijednost tek je jedan od mojih argumenata, koji sam za sebe nikako ne bi mogao biti uvažen. Uzmi ga kao dodatni razlog. Važniji su i samodostatni: povijesni i uporabni (kod mjesnoga hrvatskog stanovništva).

Nemoj govoriti da zbog više naziva (Banska krajina, odnosno Banovina, Banska zemlja, Banalia confinia) sad i naziv Banija stječe neki značaj. Taj naziv mnogi su doživjeli kao napad na ono staro ime Banovina koji se dogodio 1945. A osobno kao težak napad doživljavam "krađu" naziva Banski dvor od strane Republike Srpske, Kraljevina Jugoslavija nije naziv zabranila već ga je preuzela kao svoj, tako zgrade u bivšim sjedištima banovina nose kolokvijalni naziv "banovina" među narodom bez obzira što je prošlo 45 godina Samoupravnog socijalizma. I onda se još povlačiš na nekakav latinski koji nije bio u uporabi početkom dvadesetoga stoljeća sigurno, a među širokim narodnim masama gotovo uopće.

Već sam gore negdje objasnio da naziv Banija nije nametnut 1945., nego da se osobito raširio nakon 1938. (a bio je u usporednoj uporabi i ranije). Nema toliko veze s 1945. Osim toga, ako je 1945. netko osjećao da je taj naziv nametnut, danas hrvatsko stanovništvo Banije i okolnih krajeva (to znam jer sam iz Siska), osjeća naziv Banovina kao nešto politički nametnuto. Nije mi jasno zašto širiš raspravu na zgrade banovina?

Jedno vrijeme u našoj povijesti nije bio samo jedan ban, bilo ih je nekoliko desetaka ako ne i blizu 50. Velikaši su si uzimali titulu bana kako bi naznačili svoj prestiž, bez obzira što je postojao hrvatski ban kao ban trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (redoslijed se mijenjao). Dakle na području Banovine sigurno je postojao barem jedan velikaš koji je sebe "okitio" i samoproglasio banom.

Hm, nisam siguran u ovu zadnju rečenicu i njezinu povijesnu dokazivost, kao ni u potjecanje naziva Banija/Banovina od tog imaginarnog bana.

ban banovine Hrvatske bio je "predsjednik" Banske vlasti a ne nekakvi quasi vladar.

Tu se slažemo. Nisam to nigdje niti nijekao.

I konačno. Banija nije jednoznačan pojam i izlazi iz okvira Republike Hrvatske, na nekim geografskim kartama područjem Banije smatra se i sjeverni dio Cazinske krajine, dok je Banovina bila ono čime je upravljao hrvatski ban, kapetan Kraljevine, predsjednik Consilium Regni, predsjednik Stola Sedmorice etc., etc. Čak i geografski treba preispitati nečije definicije Banije, ali i Banovine.

Normalno je da se dio Cazinske krajine naziva također Banija, upravo iz razloga koje si naveo. To nije razlog da se mijenja ime područja u Hrvatskoj. Baš kao što Posavina postoji i u Hrvatskoj i u Bosni, ili Baranja i u Hrvatskoj i u Mađarskoj, ili Istra i u Hrvatskoj i u Sloveniji.

To što tvoji izvor iz Banovine govore da je njima draže Banija posljedica je dugogodišnje propagande i zanemarivanja naziva Banovina kojem je bila namijenjena smrt u raljama hrvatskog ili srpskog jezika odnosno Istorije Jugoslavije. To što neki "aktivisti" iz Banovine misle da je u Hrvatskoj Kostajnici dobro govoriti o Baniji i koristiti to kao nekakav kompromis za "pomirenje" (ne unutar nacionalna pomirenja, već međunacionalna), to nisu valjani razlozi za nazivanje članka Banija i još k tome odmah u glavu započinjanje članka raspravom o imenu u kojem se vrlo napastno i nasilno navodi čitatelja na navodnu i "svetu" ispravnost naziva Banija. Može taj naziv biti jezično i tvorbeno ispravan koliko god hoće, ali nije i ne treba biti tendenciozno postavljen kao jedini i pravi naziv, kao "sveto i zapravo božansko govedo" kao ono koje su iz zlata iskovali hebreji dok su čekali Abrahama i Deset zapovjedi Božjih.

Da je uporaba naziva Banija kod autohtonog hrvatskog stanovništva posljedica propagande nije ničim potkrijepljeno, ili bar ne dovoljno. Nikakvo mi pomirenje ovdje nije ni na kraj pameti. Govorim samo o hrvatskom autohtonom stanovništvu toga kraja, kao i okolnih krajeva, koje to područje naziva Banija (a uporaba termina u kobasicama i rakijama o kojima si rekao da te ne zanimaju upravo dokazuje da je to bilo u uporabi i davno prije komunizma, jer takvi se nazivi ne mijenjaju tako lako i preko noći). Poglavlje o nazivu dodano je nakon što je jedan suradnik bez objašnjenja i rasprave premjestio članak pod novi naziv. Nisam rekao da je jedini pravi naziv, ali nije ni Banovina jedini pravi naziv. Nemojmo jednu svetu kravu zamjenjivati drugom.

O tzv. ispred SAO Krajina. Nema potrebe stavljati, nekad su tako stavljali i ispred NDH. Jednostavno nema potrebe, a to sam na jednoj stranici za razgovor dobro obrazložio. Sad mi se ne ponavlja.

Ovo nije predmet rasprave ovdje.

Dok je Mate Ujević pisao Hrvatsku enciklopediju nije pognuo glavu pred režimom već je u jednom od članaka, ne znam točno u kojem (Crnci, Rasa, Koža, ili slično) napisao da su ljudi svi isti i da je rasa znanstveno ne dokazan pojam. Nije on mislio kako zadovoljiti navodnu većinu koja navodno ne može bez svoje Banije.

Ovdje ne znam što je zapravo argument.

ban je riječ avarskoga porijekla i nije izvorno riječ hrvatskoga jezika, kad su pokorili Avare zadržali su riječ i promijenili značenje u sadašnje. Smatra se da su Hrvati bili poreznici za Avare a da je ban bio naziv za "plemića" bolje rečeno poglavicu manjih skupina Avara. S obzirom Hrvati nisu dolazili u kontakt s višim plemićima toliko često a s nižima jesu svidjelo im se itd. I Banja Luka dolazi od riječi ban.

Ovo nije predmet rasprave ovdje.

Kao što je rekao na Crnogorskoj TV jedan njihov književnik "I one krave što smo popljačkali u Konavlima morale su se zvati srpske krave". Inače posebna autohtona vrsta niskih krava zvanih Buša (pl. Buše). Tako je i Knin bio Srpski Knin (samo pretpostavljam), a za Sarajevo znamo da su vikali Srpsko Sarajevo i pjevali Srpski Dubrovniče. Molim te nemoj mi o njihovom prenemaganju i svojatanju, o tome znam dovoljno. Srpski Supermen, Srpska Vretanija (Britanija)....

Ovo nije predmet rasprave ovdje.

Cijela priča o stjecanju neovisnosti, pa tako i jezične slobode stoji kao što si rekao. Ali ne znam gdje stoji u nekom zapećku. Ta priča samo postoji, a na hr. W. vrlo malo i nedovoljno. Što zapravo hoćeš s tim člankom o Baniji. Ma da svi ljudi u Baniji/Banovini kažu da žele da se to zove Banija ne treba im udovoljiti. Gradi se nova budućnost - objektivna preko 100 godina to je područje bilo Banovina, zatim se ljudima strah u kosti utjerao i dok danas Banja Luka i Novi Sad kradu naziv banovina za svoje zgrade pokrajinskih organa i na taj način vrijeđaju taj naziv (zapravo koriste šatru). I dok je Milorad Dodik u Banskom dvoru (Banski dvor) u Banjoj Luci, u tom trenutku mi opet trebamo zaboraviti na hrvatski jezik i nazivlje zemljopisnih područja, opet trebamo popustiti. Kome i zašto? Nema nikakvog razloga da se članak ne nazove Banovina i objasni od kud uopće riječ ban i koje su sve izvedenice, Banat, Banija, banovina, Banovina, da se naglasi tko je 1945 nametao Banija i zašto 1990, 2000, 2010 i dalje treba biti Banovina.

Već sam govorio gore da uporaba naziva Banija nije u suprotnosti s hrvatskom jezikom. A domaće stanovništvo Banije i njezine okolice ne želi se odreći svoga, hrvatskoga naziva toga kraja (ili jednog od mogućih naziva) samo zato što ga rabe i Srbi. To doista nije argument. Ako je nekad bilo tako nasilno nametano Banija (o čemu ovdje nije bilo dokaza), onda se sada želi nasilno nametnuti Banovina. I jedno i drugo bezrazložno, jer je i jedno i drugo hrvatsko. Ja se samo bunim da mi netko hrvatski naziv za taj kraj proglašava srpskim. Možda oni tako zovu taj kraj, ali taj su naziv uzeli od nas! Moramo li Dalmaciju nazvati nekako drugačije zato što je i Srbi tako zovu? Ili Slavoniju?

Velika većina članka Banija je u načelu dobra, ali ima tu dosta za raditi.

Tu se slažemo.

Ispod Topuskoga se nalazi selo Banovići, sada vjerojatno dio grada Topuskog. Brdo Banovac (202 m) prema gornjem Pokuplju iznad Topuskoga.

Ovo priznajem kao mogući argument, premda ni u ova dva naziva nije prisutna riječ „Banovina“, već riječ „ban“ od koje je nastalo „banov“. Pravi argument bio bi kad bi uspio naći neki toponim koji bi izgledao otprilike kao „Banovinski Xxxx“.

U atlasu za srednju i osnovnu šk. piše lijepo Banovina, moji nećaci uče u školi da je riječ o Banovini, a za Baniju ne znaju što bi to bilo.

I ovo priznajem kao argument, no budući da za škole u Hrvatskoj postoji mogućnost izbora različitih udžbenika, trebalo bi vidjeti kakvo je stanje u ostalima.--Donatus 12:10, 25. svibanj 2007. (CEST)

Odgovor kolegi

U odgovoru ću se osvrnuti samo na dijelove odgovora kolege Donatusa

<citat>Zašto bi se između 1945. i 1990. sela zvala drugim imenima, kad su već imala svoja?</citat>

<citat>Ovo nije argument.</citat>

O morfemima ban- o- (v) -ina, začinjeno

Komunistički diktatorski režim promijenio je imena mnogim mjestima, a za područje Banovine bili su uvjereni kako promjene nisu potrebne jer je stanovništvo do te mjere bilo uplašeno usprotiviti se imenovanju Banijskog okruga (1945). Tada je bilo “kako neka reka” kako je govorio jedan srpski prvoborac koji se nije znao niti potpisati, a poslije rata glavni lik u narodnom odboru jednog hrvatskog mjesta. Tada je bilo zapravo kako je svemoćna Partija odredila. Ipak pogrješno su procijenili i u čitavoj hrvatskoj Baniji ne postoji niti je postojalo mjesto koje bi u sebi sadržavalo banij- dok postoji mjesto koje bi u sebi sadržavalo banov-

• U Hrvatskoj postoji mjesto koje se zove Banovina, dok ne postoji mjesto koje se zove Banija.
• U Hrvatskoj postoji niz mjesta koje u sebi sadržavaju banov- odnosno ban- ali niti jedno koje bi sadržavalo banij-
• Itekako je argument da u Banovini nema mjesta koja bi se zvala banijskima.

Riječ Banovina sastoji se od korijena ban zatim morfema ov i nastavka ina. Dok se riječ Banija sastoji od korijena ban i nastavka ija. U Banovini postoji ime naselja koje u sebi sadrži korijen banov što daje prednost riječi Banovina, dok ne postoji naziv mjesta koje u sebi sadržava banij- niti bani-

Podsjećam na selo Banovići, koje je sada vjerojatno dio grada Topuskoga i brdo Banovac (202 m).

Dakle, bliži smo po ključu morfologije prikloniti se nazivu Banovina.

Možda jesmo bliži, ali još uvijek držim da to nije argument za promjenu naslova. Kako Banovići i Banovac, tako je Banija nastala od Ban. Ovo ostalo politiziranje gore jednostavno nije argument. Nemoguće ga je potkrijepiti referencama. Da je stanovništvo doista bilo toliko uplašeno, „svemoćna Partija“ mogla je nazvati i neko mjesto „Banijiski nešto.“--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

O nastavku ina/ija

U samome članku suradnik koji je napravio doprinos vezan uz nastavke, proglašavajući nastavak -ina za češći u nekom drugom jeziku odgovaram činjenicama.

Koristeći datoteku Hrvatske pošte d.d. koja sadržava 6880 naziva mjesta u RH s pripadajućim poštanskim uredom izdvojio sam ona mjesta čiji naziv završava s -ija odnosno -ina i došao do slijedećega rezultata.

Mjesta čiji naziv završava s -ija ima 30 dok mjesta čiji naziv završava s -ina ima 172. Kada bi koristili druge oblike npr. -ije, -ine, -iji, -ini i slične došli bi do još poraznijeg omjera za tvrdnje koje su u članku izrečene. Ne kažem tko je taj doprinos dao, ali je očito kako je pogriješio.

Također je zanimljivo da niti jedno mjesto u Banovini nema naziv koji završava s nastavkom -ija.

U tekstu članka nije riječ o bilo kojim nazivima s tim nastavkom, nego o nastavcima vezanima uz državnu ili crkvenu upravu, jer Banija/Banovina vezana je uz bansku upravu. Narvno da još postoji i Moslavina i stotinu drugih toponima, ali oni obično nemaju veze s upravnom vlašću.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

Kako se ovo područje zove danas?

<citat>Premda rasprava i nije o tome kako se Banovina/Banija nekad zvala, već kako se zove sada.</citat>

Danas se to područje zove Banovina, a od 1945. do 1990. isključivo Banija. Od osnivanja banovine Hrvatske 1939. do kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 1941. počelo je nametanje naziva Banija, tobože se ne može razlikovati dovoljno.

Današnji javni mediji većinom govore o Banovini, uz izuzetak lokalnih javnih medija. Čak i Televizija NeT, Kutina govori o Banovini.

Današnji školski udžbenici većinom govore o Banovini, također od tijela državne uprave u čiji je djelokrug stavljen odgoj i obrazovanje, odobrena je karta Hrvatske koja se besplatno dijelila uz Jutarnji list i na njoj piše Banovina. Jedini veći proizvođač karata za školske svrhe jesu Učila, dio Školske knjige ili možda čak samostalno trgovačko društvo. Oni koriste također Banovina, privatni izdavači zidnih karata također u značajnom, gotovo preko 90% koriste Banovina.

Rječnik predsjednika RH nije mjerilo, već širina uporabe. To što Sišćani koriste Banija odraz dugotrajne i nasilne uporabe jednoga naziva.

Nitko im ne priječi kaznom zato što govore Banija, ali bi im bilo puno bolje pogledati forum RSK na Internetu i tom forumu slične stranice. Samo takvi ne žele raditi kompromis te službeno koristiti pojam koji je s najvećim opravdanjem ponovo uveden u najširu javnu porabu. Samo takvi će “vazda” nastaviti s isključivim “korišćenjem” naziva Banija.

Uopće me ne zanima kako i tko na nekim forumima naziva taj kraj. Hrvati ga nazivaju i Banija, baš kao što ga nazivaju i Banovina. To što neki forum RSK (svaka čast da se to nekome da čitati) naziva taj kraj Banija, stvarno nije bitno u ovoj raspravi. Srbi i Zagreb zovu Zagreb, pa bismo mi svakako morali promijeniti ime toga grada. Predlažem da se opet zove Gradec i da se eventualno odijeli od Kaptola i da Vlaška i ostale ulice Donjeg grada imaju imena nekadašnjih sela na tim mjestima.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

»Danas se to područje zove Banovina, a od 1945. do 1990. isključivo Banija.«

Istina je da je do 1990. bilo isključivo Banija, a istina je i da je prije 1945. i nakon 1990. usporedna uporaba oba pojma. Školski udžbenici, posebice osnovnoškolski, često u sebi sadrže elemente kojima pojedini autori nastoje biti politički korektni kako bi imali manje problema s političkim kriterijima za prihvaćanje udžbenika. Treba pogledati svaki pojedini udžbenik, njegove autore, datum izdanja. Jasnija bi bila svjedočanstva znanstvenih radova o tome, no sada su mi nedostupna. Pretpostavljam da ću ove jeseni moći bolje potkrijepiti svoj stav po tom pitanju.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

»To što Sišćani koriste Banija odraz dugotrajne i nasilne uporabe jednoga naziva.«

Nedokazano.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

<citat>Ne zaboravljam te činjenice, ali ni činjenice koje govore da se područje nazivalo Banija i prije 1945.</citat>

To što je bilo u Kraljevini Jugoslaviji bolje je niti ne spominjati kao nekakvo uređeno stanje. Diktatura, ne demokratski Ustav, komadanje Banovine. U vremenu prije 1941. (jer je od 1941. do 1945. to bila Velika župa Gora), a za vrijeme “stare” Jugoslavije imamo razdoblje kad Banovina nije bila odvojena od matice domovine (1918. do 1929.) i razdoblje kad je bila odvojena (1929. do 1941.). Do 1918. je sasvim druga priča, do tada Sabor nije dao nikome pravo da jedan od alternativnih naziva (Banija) proglasi za glavni, isključivi i jedini. U dokumentima tog vremena naći će se najčešće Banska krajina.

Možeš li mi objasniti ovo o odvojenosti od matice domovine između 1929. i 1941? Malo mi je nejasno.

Točno, prije 1918. nije bilo prednosti za alternativne nazive, a najčešći je bio Banska krajina. Ja upravo nastojim dokazati da i danas nema prednosti i da su oba naziva barem jednakopravna, baš kao što su bila, kako i sam svjedočiš, prije 1918.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

O kakvoći izvora

To što je napisano u rječničkoj natuknici Banija na hjp.srce.hr ne stoji. Banovina nije bio naziv za upravnoprostornu razdiobu Hrvatske (Trojednice). Trojednica je posebno ujedinjeno Kraljevstvo, a ne samo Banovina. Ukratko loše su obavili posao. Sramotno je njihovo tvrđenje kako je Banska (civilna) Hrvatska bila Banovina bez obzira kojim početnim slovom pisali taj naziv.

Sadašnji opseg Banije pogrješno je naveden u članku jer se zaboravlja dio Banije koji je u BiH, ide cjelokupnim tijekom rijeke Une. Graniči s Kordunom na rijeci Korani te s Likom u području Ličkog Petrovog Sela. Prjelazi rijeku Glinicu i obuhvaća cjelokupnu Cazinsku krajinu, a možda čak i Bihać, ali ne dalje od njega (dalje je Turska Hrvatska tj. sadašnja Bosanska krajina, iza rijeke Une na zapad do Vrbasa).

Banovina je precizniji pojam, jer obuhvaća samo onaj dio koji pod djelokrugom Sabora i bana. Povratkom Vojne krajine matici zemlji (Trojednoj kraljevini) područje Banovine uključeno je u Zagrebačku županiju. Lijepo je vidljiv opseg Zagrebačke županije do 1918. u članku koji za to razdoblje postoji na ovoj W.

Bismo li stoga i za Baranju morali izmisliti neki „precizniji pojam“, jer se isto tako zove i veći dio te pokrajine u Mađarskoj? Ovo o Zagrebačkoj županiji stoji (sam sam postavio taj članak na wikipediju), ali to nema veze s našom raspravom. U ovom trenutku nije mi moguće provjeriti hjp.srce.hr, no po sjećanju nekako mi se čini da oni misle na banovinu Hrvatsku iz 1939.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

Razlikovna vrijednost

<citat>Ni ovo ne sporim, ali time se ne uklanja argument o razlikovnoj vrijednosti, ako si to time htio pobiti.</citat>

Uklanja se i to u velikoj mjeri. Banovina je velikim slovom samo jedno zemljopisno područje, a upravnopolitičkoprostorne razdiobe poznaju samo banovinu pisanu malim slovom [(osobito u razdoblju 1939. - 1941. za banovinu Hrvatsku) odnosno (1929. do 1941. ostale banovine)].

Najveća većina izvora koje sam koristio, među njima Šišić, pišu banovina malim slovom, jer banovina nema suverenitet, što znači, nije država.

Na engleski jezik ili snijeg na eskimskom jeziku se nisi referencirao. Argument razlikovne vrijednosti ima ne vjerojatno malo značenje.

Sa zadnjom se rečenicom ne slažem. Premda, ako već hoćeš ukloniti argument razlikovne vrijednosti, cijela rasprava o Baniji u današnjoj Bosni pada u vodu.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

Razlog za mijenjanje

Banija je već otišla u povijest, a ova W. to ne prihvaća. Umjesto da prati oprjedjeljenje većina građana Hrvatske i njihovih službenika (dužnosnika), umjesto da svaki Banijac i Banijka shvati da treba za sebe reći Banovac i Banovka mi imamo ovdje debatu o tome koje bi sve ostale razloge mogli pronaći kako bismo zaobišli glavni razlog.

Glavni razlog je taj da većina građana Hrvatske ne želi povratak na staro i to piše u Ustavu RH. Članak 141., stavak 2. glasi: “Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.”.

Nije mijenjanje jedne svete krave drugom time što se s pijedestala uklanja kao nametnuti ostatak teške prošlosti bivši glavni, isključivi i jedini naziv za ovo područje.

Banovina nema u sebi kontekst nametanja, već poništavanje tog nametanja. Nitko ne dira Baniju u kontekstu Banijskog okruga (1945.), Banijskih brigada NOV i POH, rakija, kobasica i sličnoga. Ali članku naslov treba biti Banovina, a ne Banija. Također tako “visoko” u članku ne treba uvodno pisati o nazivu, jer je naziv Banovina u većinskoj uporabi i svi razumiju o čemu se radi.

<citat>Priča o budućim generacijama ovdje je sasvim nepotrebna.</citat> Naravno da je potrebna, čemu drugom služi ovaj posao, negoli ostavljanju što točnijeg prikaza prošlosti i sadašnjosti – budućim generacijama u nasljedstvo.

Po čemu bi nazivanje toga područja Banijom bio povratak na staro? Ja prije vidim kontinuitet (i ne samo s razdobljem od 1941.). Kako bi naziv Banija mogao dovesti do „obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva“??? Banija IMA u sebi kontekst nametanja, jer, kao što sam rekao, stanovnici toga područja, i to Hrvati toga područja koji pripadaju kako štokavskom, tako i kajkavskom narječju (eto da bude i malo širine) koriste isključivo naziv Banija. On nije dijalektalno obojen, nije samo srpski, istina nije ni isključivi. Od dva ravnopravna naziva za taj kraj u standardnom hrvatskom jeziku, naziv Banija koristi se na tom području, što mu daje prednost. Tko kaže da je naziv Banovina u većinskoj uporabi? Postoje li neke statistike? Čisto sumnjam. Svi razumiju „o čemu se radi“ (hrvatski je bolje „o čemu je riječ“, ako već želimo paziti da ne sličimo istočnim susjedima) i kad se kaže Banija. O budućim generacijama: ne, wikipedija nije mjesto za propagandu, nego za prikazivanje činjenica. Dakle, ono što nam se više sviđe, ono što nam se čini da bi se u budućnosti trebalo više koristiti, to ne smije utjecati na stvaranje članaka na Wikipediji.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

O postojanju naziva mjesta prema nazivu područja

<citat>Nisam inače siguran da baš svako zemljopisno područje u Hrvatskoj ima i neko selo koje je po njemu nazvano ...</citat>

Veća imaju mjesta nazvana barem dijelom prema nazivu područja, tako se Koper zvao Capo 'di Istria, Baranjsko Petrovo Selo, Bački Monoštor, Koprivnica Zagorska, Podravska Moslavina, itd.

Manja zemljopisna područja nemaju takvu praksu, Kvarnerski otoci, Međimurje

Također - pitanje irelevantno, Duba Konavoska, Duba Pelješka, Duba Stonska i Otok Duba nalaze se na vrlo uskom području te da bi se razlikovali nazivi dobivaju određene pridjeve. Ali zašto ako postoje Kordunski Ljeskovac ne postoji ni jedno mjesto koje bi u slučaju postojanja istog naziva dobilo epitet banijski, banijsko. A selo Banovina postoji, doduše ne u Banovini.

Ništa od ovoga nije argument! Selo Banovina koje postoji negdje drugdje, nema veze s krajem o kojem ovdje raspravljamo. Ja bih onda mogao reći i da postoji (već spominjana) karlovačka četvrt.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

Sisak nije u Banovini

Iako se poimanje Banovine širilo na sve što je nekad pod oružjem bilo između Karlovca i Ivanić Grada a pod zapovjedništvom bana i vrhovništvom Sabora.

Jako dobro znam da Sisak nije na Baniji. Ali činjenica da sam iz tog grada, kojemu gravitira čitavo područje, da sam toliko prolazio s kroz Baniju, da poznajem mnogo ljudi odande, da sam bio mnogo puta u malim hrvatskim naseljima toga područja i to onim naseljima koja su uvijek bila i ostala hrvatska (da spomenem samo Čuntić), omogućuje mi bolje poznavanje toga područja i načina kako ga sami njegovi stanovnici nazivaju.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

Kad govorimo o pojmu Banije u Hrvatskoj onda je to Banovina

<citat>Normalno je da se dio Cazinske krajine naziva također Banija, upravo iz razloga koje si naveo.</citat>

Tko kaže da se Banijom nešto ne može, ni pod koju cijenu, zvati? Ja zasigurno ne! Ja tvrdim da se u Hrvatskoj ne može govoriti o Baniji kao službenom pojmu i nazivu ovoga članka. Doduše jedini obvezni pojam 1945-1990 je Banija, ali svatko će – tko ima malo pronicljivosti – zaključiti o kojem je to razdoblju riječ.

Članak se treba tim više zvati Banovina, i govoriti o pojmu Banovac i Banovka (Rječnik hrvatskoga jezika, LZMK i ŠK, 2000.), samo kao sporedno i uz naznaku vrjemenskih odrjednica 1945-1990 treba govoriti o isključivosti i obveznosti pojmova Banija, Banijac, Banijka. Također treba naglasiti da je otpor nazivu Banovina mahom na strani koja u većini inzistira na pojmu Banija – a to je Srpska zajednica u Hrvatskoj. Većinsko stanovništvo u svojoj sveukupnosti naše Ljepe naše prihvatilo je pojam Banovina.

Banovina je precizniji pojam, a prethodno navedeni rječnik koji daje i nazive za ljude koji žive u određenom pojmu, za razliku od hjp.srce.hr koji to ne daje, daje prednost Banovini.

Zbog činjenice kako hjp.srce.hr daje pogrješne obavijesti o pojmu Banovina govoreći da se tim pojmom smatralo sve što nije bilo Vojna krajina (prethodno zvana Vojna granica) a pripadalo pod Bansku (civilnu) Hrvatsku i Slavoniju. To nije točno, zato tom jezičnom priručniku ne možemo vjerovati, barem što se tiče sklonosti njegovih autora pojmu Banija.

Hm, ovdje se ponavljaju već gore izneseni argumenti, pa neću ponovno odgovarati. Samo jedna ilustracija čemu dovodi pretjerano nastojanje razlikovanja od Srba i srpskog. Koliko je meni poznato, riječ „odrjednica“ ni po kojem pravopisu ne postoji, niti može postojati. Ona može biti samo odraz manije da se svuda ubaci ijekavski oblik kako bismo se razlikovali od srpskog jezika. Ipak, u riječi „odrednica“, čiji je korijen „red“, pa glagol „odrediti“, nikad nije postojao glas jat, pa tako ni ovdje nema potrebe dodavati ovo „j.“--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

<citat>a uporaba termina u kobasicama i rakijama o kojima si rekao da te ne zanimaju upravo dokazuje da je to bilo u uporabi i davno prije komunizma, jer takvi se nazivi ne mijenjaju tako lako i preko noći</citat>

To nije točno, ni najmanje. Zamislimo tvrditi da su kobasice i rakija (dobro znamo tko je više peče) nazivi koji se ne mijenjaju preko noći.

Nazivi koji se ne mijenjaju preko noći su nazivi mjesta, a ti su se često mijenjali tijekom dugih mračnih noći od 1945. do 1989.

Ja „dobro znam“ da sva hrvatska gazdinstva na Baniji peku rakiju! Odakle tebi tvoje informacije??? Osim toga i u Sisku, u Pokuplju i sisačkoj Posavini također sva gazdinstva peku rakiju. To stvarno nema veze s nacionalnim podrijetlom. Nazivi mjesta na Baniji, kao što sam već gore iznio, ne idu u prilog ni Baniji ni Banovini.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

Bilo bi bolje naše Srbe izostaviti iz ove priče

Koliko su nevolje napravili sami sebi i narodima kojima su susjedi. Za mene je riječ susjed pozitivno nabijena riječ, kao i našim susjedima Slovencima.

O Srbijancima još manje.

Kakve će nas još nesreće naći ako čovjek s pozadinom kao što je tvoja (mislim obrazovanje, životni poziv itd.) uporno inzistira na nazivu koji nije do 1945. bio služben. Služben naziv do 1881. i ujedinjenja Vojne krajine s maticom bio je Banska krajina (u velikoj većini slučajeva), do 1918. se taj naziv zadržao uz razne alternativne a službeni je bio Zagrebačka županija, kotar taj i taj ili slobodni kraljevski grad taj i taj. Od stvaranja banovine Hrvatske 1939. pokušalo se nametati jedan naziv i to je dočekalo Drugi svjetski rat kad imamo poludefinirane NOO proglašene nasuprot Velike župe Gora.

Danas je služben i prevladavajući naziv Banovina.

Službenog naziva danas nema, jer Banija nije samostalna jedinica državne uprave i lokalne samouprave. Ostalo je već prežvakano gore. (o osobnim insinuacijama iz prve rečenice ne bih htio raspravljati, jer su apsolutno nebitne).--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

1945. do 1990.

Je li tebi blisko što se događalo u ovome razdoblju, ili moramo obnavljati gradivo od Saveza pionira, ljubičice bijele i sličnoga. A to su bili samo izvanjski znakovi totalitarnog režima koji je u Hrvatskoj najrigidnije provodio politiku odnarođivanja. Daj se sjeti što ste u školi učili o svom kraju. Mi smo za moj kraj imali četiri rečenice u knjigama (prvi do četvrti razred) kasnije se tom problematikom nismo bavili, u osmom i četvtom srednje se učilo o Hrvatskoj. U opsežnom izdanju Školske knjige »Geografija SR Hrvatske«, šest knjiga ukupno, moj kraj je spomenut u sedam i polovica redaka škrtog teksta.

Srbin je morao da bude šef gdje god je došao, jezik se sustavno uništavao, povijest mijenjala za istorijsku svetosavsku mitologiju, kraljević Marko učio u hrvatskim školama. Nije tako bilo s druge strane Drine, tamo se nije zadaćnica pisala na latinici, a kod nas na ćirilici jest, kod njih nije bila obveza da u partiji budu 50/50 posto Srbi (ondje gdje ih nije bilo ni 10%), naravno tamo gdje ih je bilo više bilo ih je više i u partiji.

Vodeća mjesta, obvezno čak i više od 50% Srbi, npr. Republički sekretar za pravosuđe i opću upravu 1971. zvao se Dušan Štrbac, za financije, Svetozar Padrov, za privredu, Vojislav Pelajić, za zdravlje i socijalnu zaštitu, Nikola Papić,

Da ne govorimo o staroj Jugoslaviji i 80% poštara, 90% državnih službenika itd.

Ovo nema veze s nazivom ovog područja. Ne znam koji je tvoj kraj. Ja sam u to doba u nižim razredima osnovne škole imao dodatak udžbeniku koji se zvao nešto kao „Moj zavičaj: Sisak i sisački kraj.“

Atlasi

Kao što dobro i sam znaš većina školskih karata (100% onih većeg mjerila) dolazi iz trgovačkog društva Učila koji radi za ŠK i LZMK kao i mnoge druge. Još nešto malo kartografije izdaje Profil, ali ne i atlas za osnovnu odnosno srednju školu, niti povijesne atlase.Goran 00:03, 15. lipanj 2007. (CEST)

Kod atlasa bi trebalo vidjeti sva izdanja, s pripadnim godinama izdanja i njihovim izdavačima. Sada mi je to nemoguće kontrolirati. Inače, predlažem da se u budućim raspravama potpišeš iza svakog paragrafa, tako da i odgovori budu pregledniji.--Donatus 08:39, 19. srpanj 2007. (CEST)

Kratki dokazi

• Banovina se češće rabi u javnoj uporabi (TV, i sl.)
• Radio Banovina u Glini
• Banovka je naziv časopisa Okružnog odbora AFŽ 1943. godine
• Podsjećam na selo Banovići, koje je sada vjerojatno dio grada Topuskoga i brdo Banovac (202 m). Dakle, bliži smo po ključu morfologije prikloniti se nazivu Banovina.

Sjećaš se valjda što je morfologija i kako se u njezinom sklopu razmišlja. Ban-ija gdje postoji bilo koje slovo iza Ban- u Banovini. Dok s druge strane Ban-o-vina pa imamo Banov- u samoj Banovini.

Također sumnjam u to da svećenici općenito žele pomiriti različitosti i kad netko odskače od toga onda ga treba odmah sasijeći. Vrijeme straha je prošlo. -- Goran 20:24, 8. prosinac 2007. (CET)

Većina ovih argumenata već je prežvakana u gornjoj raspravi. Ne namjeravam se opet na to vraćati. Suradniku Goranu, kao i svima ostalima, predlažem da ponovno pročitaju gornju kobasicu. Posljednje dvije rečenice vrlo su blizu napadu ad hominem i mogućem blokiranju.--Donatus 09:06, 9. prosinac 2007. (CET)

Isprike, jer si se osjetio pogođen. Stvarno mi nije bila namjera. Namjera mi je bila da se bolje razumijemo po pitanju tvog upornog zahtijevanja da neka stvari na W. (Banija) ostanu, pa neka dođu neka buduće vremena kad to više neće biti važno, kad novinari zaborave na ono malo autocenzure koja ih tjera na razmišljanje oko događanja/dešavanja i sličnih dvojbi. Nešto u stilu Vatikana kojem trebaju stoljeća da bi nešto priznao, ni slučajno promijenio. Ne znam, precizno, je li je još uvijek Zadarska nadbiskupija nešto izvan Hrvatske ili je to konačno riješeno. Mislim da bi u ovakvim situacijama kao što je Banovina/Banija trebalo dopustiti ovo "novo", to osvještenje (gledano iz šire, sveopće Hrvatske perspektive). A onda ako smo pogriješili, odnosno ako ovdje i sada ja griješim, bit će u budućnosti onih koji će vratiti na Baniju i mir na zemlji, svako dobro svima i tomu slično. Čemu to ostajanje pri "starom". -- Goran 04:37, 10. prosinac 2007. (CET)

Ako još uvijek mogu računati na tvoj odgovor, što je češće Banovka, Banovac, Banijka, Banijac ili je neka miješana kombinacija. Također morfološku stranu nikad nisi komentirao (barem po meni nikad dostatno, samo si je onako odbacio). -- Goran 04:40, 10. prosinac 2007. (CET)

Morfološki sam već objašnjavao gore (i u samom članku) i nisam "samo onako odbacio". Redovito se stanovnike Banije, koliko mi je poznato, ne naziva Banovcima i Banovkama, već uvijek Banijcima i Banijkama. Inače, sad si gore rekao da bi „trebalo dopustiti ovo "novo"“. Stvar je upravo u tome što Wikipedija ne dopušta "novo", nego ono što je već prisutno po drugim enciklopedijama. Nikakva originalna istraživanja i novi zaključci. To je jedan od temelja Wikipedije.--Donatus 09:48, 10. prosinac 2007. (CET)

Lijepo sad si počeo s frazama tipa originalno istraživanje. Nije to originalno istraživanje kad najveća većina (osobito nakon 1993. - kad se država malo konsolidirala) atlasa, auto karata, zidnih karata, itd. govori o Banovini. Ti možeš vjerovati u svoje, ali Banovka je bio naziv onog časopisa. Morfološki je točnije, geografski preciznije. "Novo" je ponovno oživljeno, a i ti si rekao kako je to paralelna uporaba (u samome kraju). U širem "kraju" (bez patetike - cijeloj Hrvatskoj) to je sadašnji naziv. NE treba biti proglašen zakonom, već je širokom uporabom dobio premoć. Zanimljivo novi zaključci, sve su to stari zaključci. Zašto ne dopuštaš Banovina (Banija) kao mali kompromis. Starno kao da razgovaram sa zidinama Vatikana. -- Goran 00:39, 11. prosinac 2007. (CET)

BANOVINA ILI BANIJA

Ljudi šta se vi toliko raspisali, narod kaže Banija, Banijci, banijski najčešće, a opet nemaju ništa ni protiv naziva Banovina, to je više onako kao neki služben naziv koji nikom ne smeta, a opet Banija se u 99% slučajeva upotrebljava medju ljudima, npr. sjetimo se Lederera i njegovih "banijskih praskozorja"

"Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka Banijska praskozorja, uz pjesmu Dire Straitsa Brothers In Arms.". Dakle nije Gordan Lederer osmislio naziv te snimke, emitirane poslije jednog TV Dnevnika Hrvatske televizije. -- Bugoslav (razgovor) 20:51, 5. prosinca 2009. (CET)

Prijedlog premještanja pod bolji naslov

Premještanje i preusmjeravanje

• Članak Banija premjestiti na Banovina.
• Dosadašnju razdvojbenu stranicu (Banovina) premjestiti na Banovina (razdvojba).
• Postaviti preusmjeravanje Banija na Banovina (razdvojba) gdje bi se navelo vidi i: Banija (Karlovac) s obzirom na činjenicu kako riječ banija može značiti isto što i banovina u smislu dijela upravno-prostorne razdiobe.

Razlozi i potrebne promjene u članku

Neodrživo je stanje da čitatelj ove enciklopedije upisivanjem pojma Banovina dobiva razdvojbenu stranicu te biva prisiljen kliknuti na pojam Banija.

Digresija: Dobro je poznato da se i dio Bosne i Hercegovine (Cazinska krajina) smatra dijelom Banije iako nije bio pod vlašću hrvatskoga bana i Sabora. Banovinom se može smatrati onaj dio koji je bio pod vlašću hrvatskoga bana, za razliku od drugoga pojma. Vidi: Bajić, Radmil; Rogulja, Ljubomir (crteži) To je Banija: pjesme, Skupština opštine Kostajnica, Bosanska Kostajnica, Bosna i Hercegovina, 1994., ISBN 86-901479-1-8

Prisiljavanjem čitatelja na razdvojbenu stranicu dovodi se do umjetnog održavanja statistike o čestoti uporabe naziva Banija, jer upisivanjem naziva Banovina u wikipedijin interni pretraživač dobivamo razdvojbenu stranicu umjesto članka.

U članku postoji favoriziranje naziva Banija, te se riječ Banovina u glavnome dijelu teksta spominje svega dva (2) puta u značenju kraj (zavičaj), područje.

Nedovoljno je objašnjeno i zvuči kao izvorni rad:

»Naziv "Banija" tvorbeno je pravilan, budući da je nastao dodavanjem nastavka -ija osnovnoj riječi, što onda označuje područje pod upravom crkvenog ili svjetovnog upravitelja (kao biskupija, metropolija, županija), a i ima jednako dugu povijest uporabe u hrvatskom jeziku.«

Prvi dio rečenice je u redu, čak i u slučaju da je nečiji izvorni rad, ali drugi dio rečenice ne stoji, nakon 1945. KPH u svojstvu agenture KPJ progoni pojedine riječi hrvatskoga jezika kao najveće zlo, a usput i sam naziv: hrvatski jezik. U toj "istrazi" teško je nastradala riječ Banovina u svom prirodnom značenju za taj kraj (za to ozemlje).

Isto se tako slijedeća rečenica može smatrati izvornim radom (bez navedenih izvora i bilježaka):

»Ovaj drugi naziv nastao je od posvojnog pridjeva "banov" uz dodatak nastavka -ina, što onda označuje administrativno-teritorijalnu jedinicu (kao što je kraljevina, carevina, despotovina, što su sve oblici češći u srpskom jeziku).«

Kao prvo, pojam označava dio upravno-prostornoga ustroja, nipošto administrativno-teritorijalne organizacije, kao drugo mene ne zanimaju nečija "originalna istraživanja i novi zaključci", što će reći sve što je u navedeno u prethodno navedenome citatu trebalo bi u obrisati.

U bilješci se nalazi također originalno istraživanje koje stavlja na pijedestal isključivo jedan jezični priručnik, te nečiji originalni zaključak. Stoga treba obrisati slijedeći tekst iz bilješke:

»Hrvatski enciklopedijski rječnik (Novi Liber) prednost daje toponimu "Banija", dok je prema istom rječniku "banovina" opća imenica koja se piše malim slovom. Pod natuknicom "Banovina" pisanom velikim slovom ovaj rječnik upućuje ponovno na toponim „Banija“.«

Izvori

• Ladan, Tomislav (gl. priređivač) Hrvatski obiteljski leksikon, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., koji sadržava 45128 članaka, koristi kao “headword” riječ Banovina, a Banija → Banovina.
• Čak (Vujić, Antun. Enciklopedija : opća i nacionalna : u 20 knjiga, PRO LEKSIS i Večernji list, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-7224-22-6) koristi kao naslov Banija (Banovina).
• Ivan Trnski koji je službovao u Banovini napisao je 1848. godine pjesmu Udri naši u kojoj koristi pojam Banovci i Banovačka krv, po njemu se zove i Srednja škola Ivana Trnskoga u Hrvatskoj Kostajnici.
• Vodnogospodarska ispostava »Banovina« – Sisak
• Radio Banovina, sa sjedištem u Glini
• NK Banovac Glina
• 1943. – Okružni odbor AFŽ – izdavao novine pod nazivom »Banovka« u redakciji Milke Vranešević i Vere Krunić.
• Mišljenje “Morske vile”, 2009-03-27, 08:53 @ URL: www.crocafe.hr
• Bilo bi zanimljivo vidjeti kako su Banovinu u svojim djelima nazivali svećenici Josip Marić (1807. – 1883.) i Pavle Leber (1844. – 1919.) kako to opisuje Ivica Golec (rođen u Petrinji)
• Dragutin Hirc kao glavni urednik i Hinko Hranilović kao autor većine teksta koristili su u knjizi "Prirodni zemljopis Hrvatske", 1905., samo i isključivo samo pojam Banovina. Vidi putopis: U Banovini, od str. 378. Svatko može pitati naše današnje geografe tko su Hranilović i Hirc. Također poglavlja Zrinjska gora od str. 370. i Petrova gora od str. 375.
• I Banovinska bolnica u Petrinji (1895-1945) nosila je taj naziv jedno vrijeme svoga postojanja.
• Banovínac (Bánovac) m (Banòvīnka, Bánōvka ž) kao nazivi za stanovnike Banovine. Suradnik koji je govorio da to nije istina, da nitko više na Banovini sebe ne naziva Banovcem ili Banovkom, očito ne zna za južnokajkavske Banovce. Kajkavski se prema Finka, Božidar; Barac-Grum, Vida. Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, sv. 1., dio 1., Institut za filologiju i folkloristiku, Zavod za jezik, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1984., str. 107., piše kajkavski Banovec m (dativ: Banovcu)
• Obrtničko-radničko društvo "Banovac" u Petrinji, 1885., novi statut 1904.
• Klub ličana i banovaca bana Jelačića, Osijek, 1934.
• Banovačka pčelarska zadruga u Petrinji, 1926.
• Društvo Banovaca i Kordunaša, Zagreb, 1939.
• http://banovina.tv
• http://www.wikinfo.org/index.php/Banovina
• Štedionica za Banovinu d.d., Glina, 1897., str 486.
• Tijekom Domovinskoga rata: Operativna skupina Sisak-Banovina kojom je zapovijedao tada brigadir Božo Budimir.
• Hrvatska banovina: list za pouku, zabavu, narodno gospodarstvo i politiku, Petrinja, god. 1., br. 1 (1921.) – god. 3., br. 49 (1923.) List je dostupan u NSK.

Bilješke 1

Literatura

• Pavličević, Dragutin. Od Banovine do Banije i natrag, Petrinjski zbornik za povijest i obnovu zavičaja, br. 1 (1998.), god. I., str. 102-105., prvi put objavljeno 1996.
• Poznat je i list s nazivom "Nova hrvatska Banovina".
• Maras, Mate. Banovina : demografski razvoj i problemi nerazvijenog dijela Hrvatske, Hrvatski geografski glasnik : znanstveni časopis Hrvatskoga geografskog društva i Sveučilišta u Zagrebu, 2004., svezak 66., br. 2., str. 48. “Banovina je jedna od povijesnih pokrajina Republike Hrvatske” (str. 48.)

»Naziv Banovina koristio se i u ondašnjim javnim glasilima i leksikonima. Međutim u drugoj polovici tridesetih godina prošloga stoljeća te tijekom II. svjetskog rata javlja se novi naziv Banija koji polako potiskuje stariji naziv Banovina.«

(Maras, 2004, 48)

• Kako je poznato, Hrvati su se i u svojoj staroj kolievci u Dalmaciji i u Pounju, dapače i u Banovini oko Petrinje uz glagoljsko pismo služili takodjer ćirilicom, te ju ... str. 43.
• Kišpatić, Mišo. Potresi u Hrvatskoj, Tisak Dioničke tiskare, Zagreb, 1891., str. 2.
  »Petrinja, u mjestu i u svoj Banovini žestok potres od SI - JZ: u sobah zveketali prozori, a viseći se predmeti zanihali.«

• Pavličević, Dragutin. Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj, Sveučilišna naklada Liber, 1980., str. 255.
   » Bivša Banska krajina, odnosno tadašnje bansko okružje ili Banovina (danas i Banija) obuhvaćala je osamdesetih godina petrinjski, glinski, dvorski, vrgomoski i dubički (poslije kostajnički) kotar.«

  (Pavličević, 1980, 255)
• U enciklopediji koja ima i hrvatskih tekstova: Stanojević, Stanoje (ur.) Narodna enciklopedija : srpsko-hrvatsko-slovenačka, sv. 1-4., Bibliografski zavod d.d., Zagreb, [1925]-1929. Spominje se na str. 120. kao jedno područje Banovina-Kordun
• Spominje: banatus, -us, m. banovina, banska čast; pokrajina pod upravom bana; terra banatus banovina banus, -i, m. ban barathrum, -i, n. ...

Bilješke 2

Riječi na -ina

• Nema govora o odricanju od riječi na -ina. Vidi: Mažuranić, Antun. Slovnica Hèrvatska. Za gimnazije i realne škole, Dio I. Rěčoslovlje, Tretje izdanje, Troškom spisateljevim, Zagreb, 1866., str. 113., §.190., toč. 8.^a

 »§.190.

8. ina;

a) dodato pridavnomu na ov, ev, in, koje pokazuje čije-je što, znači zemlju spadajuću pod onoga čověka: bânovina, carevina, hércegovina, knêževina, krâljevina, vójvodina.

Pò tom priměru-su načinjene: dòmovina, gòtovina, kèrčevina, tèrgovina, pîljevina.«

(Mažuranić, 1866, 113)

Dakle nema govora o navodno ne učestaloj porabi riječi koje završavaju na -ina za upravno-prostorno ustrojbenu razdiobu. Tu bi mogli još dodati: gospoština, plemenšćina, djedovina, očevina, ..., ali i Hércegovina (velikim i malim početnim slovom označava različite pojmove).

»Imenica Banija (pokrajina u Hrvatskoj) dobila je ime po tome što je bila banska pokrajina, ali danas znači »pokrajina u Hrvatskoj između Kupe, Une i Petrove gore«, i prema tome je netvorbena riječ. Imenica bànija znači »banovina« i »banska vlast i dostojanstvo«, ...«

(Kuzmanović, Mladen (ur.) VIII. međunarodni slavistički kongres u Zagrebu, 3. do 9. rujna 1978., Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1978., stranica 9.)

Zaključno o značenjskomu preklapanju

• Banija je pokrajina
• Banovina je pokrajina
• banija je naziv za povijesnu razdiobu hrvatskoga prostora u upravno-prostornomu smislu.
• banovina je naziv za povijesnu razdiobu hrvatskoga prostora u upravno-prostornomu smislu, dio je naziva banovine Hrvatske.
• banija je naziv za čast i dostojanstvo bana kao i oznaka banske vlasti u smislu kapetana kraljevstva (vrhovnoga zapovjednika Hrvatske vojske), vrhovnoga suca, predsjedavajućega u Saboru, itd.

Sve se to preklapa, te argument preklapanja samo u slučaju riječi banovina pada u vodu. Banovina je ozemlje, zavičaj, kraj, a banovina (pisano malim početnim slovom) je naziv za dio razdiobe u upravno-prostornomu smislu. Može se pisati velikim slovom kada je na početku rečenice, ali inače bi se trebala pisati malim početnim slovom. Banovina Hrvatska je..., ali, Odnosi se na banovinu Hrvatsku.

Nekome se može sviđati stari Babilon i sanskrt, ali to ne može imati presudno značenje kod ovih pojmova. Danas je Banovina puno “običniji” (čit. uobičajeniji) naziv, tako se tvrdi u Babić-Finka-Moguš, 2000., str. 161.

• McEwan, Gilbert Joseph Paul. The late Babylonian tablets in the Royal Ontario Museum, Royal Ontario Museum, 1982., ISBN 0888542828, spominje se: "Banija, son of Iddin-Enlil" i "Banija, son of Nureja"
• Zbornik radova. Our heritage, Sanskrit College, Calcutta, India, vol. 16., 1968., spominje se: baņija 'trade' baņijāra 'a trader', može se pisati i kao: vāņijya, vāņijyakāra

Rasprava

• Danas je puno uobičajeniji naziv Banovina i gotovo nema atlasa ili geografske karte gdje se spominje drugi naziv. -- Bugoslav (razgovor) 20:31, 5. prosinca 2009. (CET)

Slažem se u svezi Banovine. Preporučeni je naziv.
Ne slažem se za "geografsku kartu", ne postoji takvo nešto u hrvatskom jeziku. Ali zato postoji zemljovid. :) Kubura (razgovor) 02:31, 7. prosinca 2009. (CET)

Slažem se, mislio sam na zemljovid, i to gotovo svaki poslije 1993. godine. -- Bugoslav (razgovor) 18:46, 7. prosinca 2009. (CET)

---

---

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!