Razgovor:Brod (reljef)

Zadnji komentar: SpeedyGonsales, prije 10 godina u temi pličak
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Brod (reljef).
Rad na člancima
Pismohrane:


pličak uredi

Uklonjena izmjena - p. 127. Pravopisa (ISBN 978-953-0-40034-4) govori o pridjevima, u pripadajućem rječniku samo je "plićak". -- Bonč (razgovor) • Tagline: Budite odvažni! •  13:17, 7. svibnja 2013. (CEST)Odgovor

  • Babić-Finka-Moguš iz 1996. p. 130 kaže: Neke se riječi govore i pišu sa č i ć jer se mogu objasniti dvjema osnovama ili dvama sufiksima. To su riječi: kraćina, plići na i kračina, pličina jer te imenice mogu podjednako biti izvedene od komparativa kraći, plići i od osnova pridjeva kratak, plitak (kratk+ ina > krate i na > kračina, pHtk+ ina > plitčina > pličina). ... Isto se tako govori i piše jednoć i jednoć, nekoć i nekoć, ljutić i ljutić (biljka), teklić i teklić, teferič i teferić, ali u novi je vrijeme prevladavaju likovi sa ć.
  • Babić-Moguš iz 2010. p. 20 ne spominje više pličinu, nego samo govori: Neke se riječi govore i pišu sa č i ć jer se mogu objasniti dvjema osnovama ili dvama dometcima, kao npr.jednoč i jednoć, nekoč i nekoć, Ijutič i ljutić (biljka), teklič i teklić, teferič i teferić, ali u novije vrijeme prevladavaju likovi sa ć.
  • Školski rječnik hrvatskoga jezika iz 2012. ima likove pličina, plićina i plićak.
Iz gore navedenoga dalo bi se zaključiti da su nekoć najvjerojatnije postojala sva četiri oblika, odnosno dvije riječi u dva vida, jednim s č i drugim s ć, ali su do danas zadržani oblici pličina i plićina zbog učestalosti, dok se najvjerojatnije iz istog razloga pojavljuje samo plićak. Navoditi u uvodnom dijelu enciklopedijskog članka oblik koji se danas ne rabi bilo bi anakrono. Isto vrijedi i za ovakvu jezičnu analizu, jer ona nema nikakve veze s pojmom plićaka, nego s jezičnim praksom hrvatskoga jezika. SpeedyGonsales 15:30, 7. svibnja 2013. (CEST)Odgovor
Vrati se natrag na stranicu »Brod (reljef)«.