Razgovor:Demokratska stranka (Srbija)
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Demokratska stranka (Srbija). | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Potrebne promjene, predloženo spajanje uredi
Ovaj članak je po svoj prilici prenesen sa srpske wiki. tako se Demokratska stranka definira kao puki produžetak jedne od tri srbijanske stranke koje su u nju ušle, što je povijesno netočno. Stranka je osnovana kao integralno jugoslavenska, nipošto kao srpska tj. srbijanska, pa to treba biti i u naslovu naznačeno.
Nadalje, govori se o nekim borbama za demokraciju i ljudska prava u Srbiji u doba SFRJ, što sa Demokratskom strankom nema veze. OK je to prikazati, ali u nekim drugom članku.
Prije nego što sam prokužio da ovaj članak postoji, napisao sam članak Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija). Stavio sam oznaku "stub-pov", još ću raditi na njemu (trenutno obrađujem povijest prve Jugoslavije). Treba dakle ova dva članka spojiti. --Fausto 15:35, 20. rujna 2006. (CEST)
- O spajanju: ono je nemoguće, jer radi se o dvije (ili zapravo tri, jer danas u Srbiji postoje "Demokratska stranka" i "Demokratska stranka Srbije") sasvim različite sranke. Postojala je stranka čije je službeno ime bilo Jugoslavenska demokratska stranka, koja je bila osnovana u Sarajevu 1919., imala je kao program Integralno jugoslavenstvo (napisat ću jednom taj članak ,da ljudi nauče razlikovati pojmove), bila je u stalnom sukobu sa Narodnom radikalnom strankom koja je bila velikosrpska, i dobivala je znatan broj glasova u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji 1920-ih godina, ukjučujući i Hrvate (jedina osim HRSS koja je imala značajniji broj glasova). Istina, u praksi je njen program vodio u srbijansku dominaciju, i to je shvatio Svetozar Pribićević, osnivač stranke, pa napravio radikalan zaokret.
U historiografskoj i publicističkoj literaturi se međutim redovno spominje kao Demokratska stranka pa sam zato stavio naslov članka Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija) što, očito, nije dobro rješenje. Mislim da bi trebalo cijeli taj tekst prebaciti na Jugoslavenska demokratska stranka, da razlika prema današnje dvije stranke u Srbiji bude jasna.--Fausto 14:34, 6. rujan 2007. (CEST)
Dobro, već je vrijeme da se ovo sredi! uredi
Demokratska stranka, koja danas postoji u Srbiji, osnovana je 1990., kao što piše i na njenim službenim stranicama. Ona se istina poziva na rad nekadašnje Jugoslavenske demokratske stranke, ali nema kontinuiteta i od nje se znatno razlikuje.
- Danasnja DS se na kontinuitet pozivala gotovo iskljucivo kroz lik Desimira Tosica, koji je kao student bio clan omladine tadasnje DS. --PrimEviL | pismonoša 00:33, 18. kolovoz 2008. (CEST)
Slijedeći tekst, koji je stajao na ovoj stranici, izbrisao sam. on se može iskoristiti u članku Jugoslavenska demokratska stranka, pa ću tamo i iskoristiti dijelove. On sadrži posve neodrživo pozivanje na "Samostalnu radikalnu stranku" kao da je to "prava" demokratska stranka a ostali su se samo "pridružili".
Demokratska stranka je nastala početkom 20. stoljeća, kada se grupa mlađih članova tada vladajuće Radikalne stranke odvojila i osnovala Samostalnu radikalnu stranku europske orijentacije. Stranka je vrlo brzo uspjela da postane jedna od najznačajnijih stranaka u Srbiji prije Prvog svjetskog rata. Poslije nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919., Samostalna radikalna stranka se ujedinjuje s demokratskim grupama u Sloveniji i Hrvatskoj i nastaje Demokratska stranka. Njen prvi predsjednik bio je Ljubomir Davidović.
Na izborima 1920. godine Demokratska stranka pobjeđuje i formira vladu čiji je predsjednik postao Ljubomir Davidović. Demokratska stranka je još nekoliko puta tijekom dvadesetih godina učestovala u Vladi, a poslije zavođenja diktature kralja Aleksandra 1929. godine, prelazi u oporbu, u kojoj ostaje sve do Drugog svjetskog rata.
Kada je Kraljevina Jugoslavija okupirana od strane Njemačke 1941. godine, dio rukovodstva Demokratske stranke odlazi u Veliku Britaniju, gdje s ostalim strankama formira Vladu u izbjeglištvu. Mlađi rukovodioci ostaju u zemlji i pod okupacijom aktivno učestvuju u gerilskom pokretu Draže Mihajlovića i antifašističkom pokretu Josipa Broza Tita.
Poslije završetaka rata i sporazuma Petra II. Karađorđevića i Josipa Broza Tita, dio rukovodstva Demokratske stranke se vraća u zemlju i učestvuje u Privremenoj vladi. Predsjednik Demokratske stranke, Milan Grol, postaje potpredsjednik Vlade. Na prvim izborima koji su u Jugoslaviji održani 1945. godine, Demokratska stranka nastupa protiv Komunističke partije. Zbog represalija i neregularnosti, ona je te izbore bojkotirala. Nešto kasnije, poslije hapšenja Milana Grola i ostalih rukovodioca od strane komunista, njen rad je zabranjen, a imovina zaplijenjena. Šezdesetih godina mladi intelektualci organiziraju prve oporbene grupe u bivšoj SFRJ, sa sjedištem u Beogradu. Poslije studentskih demonstracija 1968. godine, oni su osnovali Komitet za zaštitu prava čovjeka i okupljali se oko pojedinih omladinskih i stručnih listova, djelujući na taj način kao jedina oporbena komunističkom sustavu Josipa Broza Tita.
Dakle, to brišem, pa ću dodati nešto o sadašnjoj DS.--Fausto 15:11, 6. rujan 2007. (CEST)