Razgovor:Ivan Krkač

Zadnji komentar: Udarnik, prije 13 godina
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Ivan Krkač.
Rad na člancima
Pismohrane:

Preuzeto sa stranice www.slobodnajugoslavija.com. Vlasnik stranice dopustio kopiranje. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Zagorac (razgovordoprinosi) 28. kolovoza 2006., 01:13:40 (CEST)

Ja predlažem da se ovo obriše --Zeljko (razgovor) 03:59, 26. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Podržavam, ako već treba o svakom narodnom heroju, onda to treba biti s mjerom i puno kraće. Brisanjem određujemo pravilo, o tomu koji su doista potrjebni, a koji nisu. Ovaj razgovor svakako sačuvati. -- Bugoslav (razgovor) 19:08, 27. srpnja 2010. (CEST)Odgovor
Obrisano, a razgovor ostaje. --Flopy razgovor 19:43, 27. srpnja 2010. (CEST)Odgovor
A zbog čega ste vi odlučili da ovaj članak treba brisati? Ivan Krkač se borio protiv ustaša i poginuo 1942. godine. Prema tome, ne, nije sudjelovao u nikakvim poslijeratnim "zločinima" ako ste zbog toga izbrisali. Koliko ja znam, wikipedija nije ograničena veličinom prostora. Tražim da se članak vrati jer je nepravedno izbrisan! --Udarnik (razgovor) 03:10, 30. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

To što je postojala Osnovna škola »Ivan Krkač«, Jakovlje ne znači kako drugu Krkač Ivanu-Juri treba posvetiti cijeli enciklopedijski članak. Gradivo koje je objavljeno na »slobodnajugoslavija.com« nije i ne može biti smatrano za gradivo koje je slobodno od autorskoga prava, jer se tamo dosta prenose pisani izvori iz raznih djela. Krkač se učlanio u KPH 1938. g. Bio je (zemljo)radnik, poginuo je u svibnju 1942. u borbi u selu Šemnici kraj Mihovljana u Zagorju.

Pronašao sam i zanimljiv podatak: U »Majuru«, poduzeću za čišćenje ulica i kanalizacije, u studenome 1932. godine radnik Ivan Krkač pucao je i ranio direktora »Majura«. … a Krkač mu ispali metak u stražnjicu. I direktor se sruši.

Izvor: Belinić, Marko. Put kroz život, Biblioteka »Vremeplov«, »August Cesarec«, Zagreb, 1985., str. 29., 30., 50.; (COBISS.BH), (COBISS.SI), (COBISS.SR).

Savjetujem kolegi suradniku Udarniku stvaranje određenih kriterija, jer mnogi zaslužniji nemaju svoj članak, a mi se tu bavimo Krkačem.

Toliko, -- Bugoslav (razgovor) 13:46, 30. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Samo da se zna, netko je tekst koji je bio na spomenutoj stranici promijenioi tekst je bio prema svim pravilima Wikipedije. Milim da članak o njemu ne bi trebao postojati zato jer je postojala škola nego zato jer je postojao on sam. Da, istina je da je ranio direktora, ali ako to već pišeš, napiši zašto. Evo što Krkač kaže (Hrvatsko zagorje u NOB, Epoha, 1959.):
»Ja sam bio«, veli Krkač u svojoj žalbi na osudu, »šest godina namještenik u gradskom poduzeću, na tzv. Kajzerici ... Kad je došao ing. Eizner, on me je bez razloga stao maltretirati, zašto, ne znam. Držim da je htio nekog drugog na moje mjesto namjestiti. Moja dva ispričana izostanka iz službe za dan dva sigurno ne mogu biti opravdan uzrok za otpust. Na koncu, ni najprecizniji stroj ne može pet godina raditi bez pogreške ... Ja sam od njega tražio nekoliko puta svjedodžbu. Prošlo je nekoliko mjeseci, nije mi je dao. Kad sam posljednji put tražio svjedodžbu, on je neopravdano tražio od mene da dadem taksu na svjedodžbu od 20 dinara. Ja sam i tu neopravdanost progutao. Posao sam u radionu, u kojoj sam odrastao i odgojio se, da od svojih kolega radnika pozajmim tih 20 dinara. On mi je bez razloga zabranio ulaz u radionu. Kad sam ga upitao, zašto ne smijem, ta ne ću ništa ukrasti, odvratio mije opet kategorički da ne smijem u radionicu. To uvijeno i gospodski znaci, da hoću ukrasti.«
Da se ne prepiremo nepotrebno, ukoliko stavim tekst iz knjige "Narodni Heroji Jugoslavije" (1982.) hoće li biti izbrisan zbog tvoje, ili bilo čije pristranosti tj, simpatiziranja njegovih ubojica? Naravno, knjiga je oslobođena autorskih prava. --Udarnik (razgovor) 00:58, 31. srpnja 2010. (CEST)Odgovor
Vrati se natrag na stranicu »Ivan Krkač«.