Razgovor:Josip Runjanin

Malo sam se premišljao treba li uopće pisati narodnost, ali vidim da je za, recimo, Šuleka, napisano da je slovačkog podrijetla, pa onda valjda može i ovdje. --Elephantus (razgovor) 12:56, 3 rujna 2005 (CEST)

odakle ti samo takva glupost da je Runjanin bio Srbin?- Domagoj — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 87.252.137.78 (razgovor • doprinosi)

Općepoznata stvar. --Ante Perkovic 02:04, 25. kolovoza 2006. (CEST)

Ja mislim da oni koji Runjanina smatraju srbinom za cilj imaju samo provociranje Hrvata, jer uopće nema nikakvih dokaza da on nije bio Hrvat!- Domagoj — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 87.252.128.60 (razgovor • doprinosi)

Domagoj, daj neki link gdje mozemo procitati da je Runjanin bio Hrvat. --Tycho Brahe 11:39, 25. kolovoza 2006. (CEST)

Ja mislim da Domagoj ima pravo, zašto vi nedate neki link na kojem se nalazi podatak da je Runjanin bio Srbin?Bexy 19:35, 25. kolovoza 2006. (CEST)

Pravilo wikipedije je ako je nešto opće prihvaćeno mišljenje, nije ga potrebno dokazivati dok netko ne postavi pitanje točnosti podatka. Dakle, ako se u javnosti smatra (a ovo sam ja učio i u školi, ako se dobro sjećam (?)) da je Runjanin bio Srbin, to se može napisati bez posebnog dokaza. Ako se napiše da je Hrvat, to bi trebalo dokazati. Nije ovdje potanje Srbin-Hrvat, nego informacija koja se ukorijenila u javnosti (mislim na one koji uopće znaju tko je bio Runjanin). U svakom slučaju, evo jedne vjerodostojne poveznice: http://www.cronnect.nl/snk/tema/hr_tem9.htm. --Ante Perkovic 07:52, 26. kolovoza 2006. (CEST)

u redu, Runjanin je bio hrvatski Srbin, ali zašto se to mora tako isticati? Pa na Wikipediji postoji mnoštvo biografija u kojima nacionalnost nije navedena. --Bexy 21:20, 26. kolovoza 2006. (CEST)

Zasto tebi smeta da se to spominje? Podatak je podatak, sigurno ga necemo brisati, ako ga je netko napisao. Osim toga, ovakvih slucajeva na wikipedija ima na desetke, bilo da se radi i Srbima, Hrvatima ili Ircima u SAD-u. --Tycho Brahe 12:40, 28. kolovoza 2006. (CEST)

Nije pravo pitanje je li Runjanin Srbin ili ne, nego zašto ga se zove "Josip" ako je se zapravo zvao "Josif". V. članak na en wikipediji... 89.164.33.83 13:24, 11. veljača 2007. (CET)

on se nije zvao Josif već Josip. engleska Wik. je prilagodila ime neznam kojem govornom području, a možda se dogodila i tiskarska greška.--Bexy 22:52, 11. veljača 2007. (CET)

Wilhelmina Runjanin

Postoje tri izvora u kojima Runjaninova kćerka Wilhelmina govori da je on, iako pravoslavne vjere, Hrvat. Prema tome po Wilhelmini, on, rođen u Vinkovcima, pravoslavne vjere, osjećao se Hrvatom.

Iz knjige Andrije Tomašeka "LIJEPA NAŠA" Pripovijest o hrvatskoj himni, Zagreb 1990. Str. 102.

1. Prema svjedočenju podmaršala Karla pl. Matasića Blagajskog, na njegov »upit o narodnosti njena otca« Wilhelmina mu je, uz začuđeni pogled, odgovorila »Pa moj je otac Hrvat« (»Mein Vater ist doch ein Kroat«). 232 - Pismo Karla pl. Matasića Blagajskoga. NSB, Zagreb, R. 5544.

2. To je ponovila i u pismu Emiliju Laszowskom, predsjedniku Kluba hrvatskih književnika u Osijeku, od 23. prosinca 1921., u kojemu navodi da se njen otac »Prem pravoslavne vjere priznavao...vazda Hrvatom«, pa je i nju »dao odgajati u hrvatskom duhu«, te da je i nakon što je šezdesetih godina »nastao...rascjep i u nacionalnom smjeru...ostao...vjeran svome osvjedočenju, jer je bio previše konzervativne prirode a da bi mogao biti sudionikom procesa preobrazbe«, pa je tako »do svoje smrti ostao što je uistinu bio te što je i meni dao ucjepljivati, naime Hrvat.« 233 - Pismo Wilhelmine Runjanin od 23. prosinca 1921., Emiliju Laszowskom, predsjedniku Kluba hrvatskih književnika u Osijeku, NSB, Zagreb, R. 5544.

3. Smatrajući svojom sramotom što je zaboravila hrvatski, koji da je bio njen materinji jezik, Wilhelmina je u intrevjuu iz 1936. izjavila kako joj je »Težko... zaradi tega, ker so bili vsi moji predniki z očetove in materine strani Hrvati in smo tudi v družini govorili vsi hrvatski«, 234 - Kosi Anton: Pri hčerki skladatelja "Lepe naše domovine" Josipa Runjanina. Slovenec, Ljubljana, LXIV/1936, 104a, 3. Rovoobo (razgovor) 12:54, 26. kolovoza 2010. (CEST)

- Onda, jel se ovi podaci (pisma) mogu uzeti kao istina ili što? Jesu li ta pisma autentična? Svetozar Borojević se izjašnjavao Hrvatom, ali za Runjanina stvarno ne znam.

(17.8.2019.) , F.

Pjesma "Rado ide Srbin u vojnike"

Ovdje se spominje jedna pjesma: Stihovi — Vasilije Živković GRANIČARSKA PESMA * RADO IDE SRBIN U VOJNIKE

»Melodija za "Graničarsku pesmu", kako je originalni naziv pesme "Rado ide Srbin u vojnike", nastala je 1849. godine iz narodnih napeva, stavljenih u "Barona Jovića marš". Ovaj splet narodnih pesama uradio je kapelnik Graničarske muzike u Pančevu — Antonije Jahimek. Iz ovog spleta, Nikola Đurković izvukao je melodiju "Rado ide Srbin u vojnike" i harmonizovao je za muški hor. Prvi put je izvedena u Pančevačkom pozorištu 1844. gde je Đurković radio kao upravnik, reditelj, glumac, pevač, prevodilac i kompozitor. Ovu melodiju obradio je za klavir Kornelije Stanković i, zahvaljujući toj obradi, stigla je "Graničarska pesma" na pultove raznih horova, orkestara i pevača. "Graničarsku pesmu", sa velikim oduševljenjem, radili su za razne horske stavove, od okteta do muškog i mešovitog hora, mnogi poznati muzički stvaraoci prošlog veka, a i kasnije, u naše vreme. Očigledno je da je glavni "Muzički krivac" za pesmu "Rado ide Srbin u vojnike" — Nikola Đurković (1812.—1875.). Nastavnik muzike na dvoru kneza Mihaila Obrenovića, upravnik Pančevačkog pozorišta, činovnik Dunavskog parobrodskog društva, kompozitor Nikola Ćurković, čovek nesrećnog i emotivnog života, seli se u Osijek i tu, 1875. godine, izvršava samoubistvo. Dakle, od Jahimeka, preko Đurkovića i Stankovića, kretala se muzička istorija ove, verovatno izvorne narodne melodije. Žarko Petrović«

Ne spominje se Runjanin kao kompozitor. Imaju li dvije pjesme s tim ili sličnim naslovom? Ima li još koji izvor koji bi potvrdio Runjanina za kompozitora pjesme "Rado ide Srbin u vojnike"?--Rovoobo Razgovor 00:05, 18. studenog 2013. (CET)

Taj izvor gore je forum a dio teksta je preuzet, vjerojatno, s ovih stranica. Možda imaju dvije verzije iste pjesme koju je napisao Vasilije Živković od kojih je jednu komponirao Runjanin?--Rovoobo Razgovor 00:27, 18. studenog 2013. (CET)

Josip Runjanin did not compose the song "Rado ide Srbin u vojnike"

The song "Rado ide Srbin u vojnike" (or "Graničarska pesma") was written by Serbian prota Vasilije Vasa Živković (1819-1891). The music was based on an instrumental medley of folk motifs called "Barona Jovića marš", composed by Antonije Jahimek of Pančevo. From this medley, composer Nikola Đurković (1812-1875) drew the melody for "Rado ide Srbin u vojnike" and harmonized it for male chorus. The song was first performed in 1844, in the Pančevo theater where Đurković worked as manager, director, actor, singer, interpreter and composer. Josip Runjanin had nothing to do with composing this song.

All of the citations in this article about him composing this song used this Wikipedija article as their source. Any citations must therefore predate this article, or else contain a spource which does.

I've never seen Runjanin associated with this tune in any literary source whatsoever. A quick search on Google Books gave me nothing when searching for "Rado ide Srbin u vojnike" & "Runjanin". On the other hand, it has been well known for many years that "Rado ide Srbin u vojnike" was composed by Nikola Đurković and literary refferences abound. Please remove this incorrect information at once or provide adequate citations.

Melodija za "Graničarsku pesmu", kako je originalni naziv pesme "Rado ide Srbin u vojnike", nastala je 1849. godine iz narodnih napeva, stavljenih u "Barona Jovića marš". Ovaj splet narodnih pesama uradio je kapelnik Graničarske muzike u Pančevu - Antonije Jahimek. Iz ovog spleta, Nikola Đurković izvukao je melodiju "Rado ide Srbin u vojnike" i harmonizovao je za muški hor. Prvi put je izvedena u Pančevačkom pozorištu 1844. gde je Đurković radio kao upravnik, reditelj, glumac, pevač, prevodilac i kompozitor.

"Sat-slika iz Narodnog muzeja u Pančevu ima muzički automat za dvije melodije; jednu je komponovao 1844. godine Nikola Đurković na tekst pjesme prote Vase Živkovića »Rado ide Srbin u vojnike«." -

"To give but one example, Nikola Djurkovic is the author of the well-known song that has been sung for more than a century: "Rado ide Srbin u vojnike" (Gladly goes a Serb into the army)." -

Serbian Studies, Vol.9-10, North American Society for Serbian Studies, Serbia, 1995, pg, 84[1]

"Ubrzo posle toga Đurković prelazi u Pančevo na dužnost horovođe Srpskog crkvenog pevačkog društva. No on se ne ograničava samo na negovanje muzike, »harmoničeskog pjenija«, u okviru crkve. On pre svega pre- orijentiše Društvo u tom smeru da ono počinje da gaji pored crkvene i svetovnu muziku, osniva 1844. pozorišno društvo, i u zajednici sa pesnikom Vašom Zivkovićem deluje intenzivno na podizanju patriotizma i umetničkog nivoa grada. Za dramske komade koje je Durkovićeva pozorišna družina izvodila on sam komponuje, aranžira ili harmonizuje mnoge pesme, koje potom stiču popularnost i van pozorišta. Po običaju toga vremena, usled veoma stroge cenzure u Vojnoj granici, Đurković ponekad ubacuje, odnosno »protura«, u pozorišne komade borbene pesme, koje često nemaju veze sa samim komadom i njegovom dramskom radnjom. Među takve pesme idu Neverom me zva zemlje gospodar, Nosim zdravu mišicu, Rado ide Srbin u vojnike (»Graničarska pesma« na stihove Vaše Živkovića) i naročito popularna Ustaj, ustaj Srbine (na stihove J. Sterije Popovića), koju je komponovao zajedno sa Slezingerom. "

"Yet Djurkovic soon moved to Pancevo to accept the post of choir-master of the Serbian Church Choral Society. But his activity was not limited to "harmonic singing" in the church. First of all he directed the society to work not only on church but also secular music, then in 1844 he founded a theatrical company and, in association with the poet Vasa Zivkovic, he worked intensely on the furthering of patriotism and artistic life in Pancevo. For the plays his company performed, Djurkovic composed, wrote arrangements or harmonized many songs which became popular outside the theatre too. According to the prevailing custom of that time Djurkovic sometimes inserted, or "threw in on the sly" (on account of the very strict censorship at the military frontier) into the plays songs intened to enhance the fighting mood of the listeners which often had nothing to do with the play itself, or its dramatic action. The following were the songs of that kind: Neverom me zva zemlje gospodar (The Master of my Country Called me Traitor), Nosim zdravu misicu (I Have a Strong Arm), Rado ide Srbin u vojnike (The Serb Enlists Gladly in the Army) and the particularly popular Ustaj, ustaj, Srbine (Rise, Serb, Rise) with the poetic text by J. Sterija Popovic which he composed in association with Slezinger."

--Skozobar (razgovor) 04:01, 15. rujna 2014. (CEST)

Hrvatsko-crnogorski skladatelj?!

Na naslovnici stoji - hrvatsko-crnogorski skladatelj. Otkuda Crna Gora sada? --77.239.11.204 03:33, 2. veljače 2015. (CET)

Gdje točno?--_MaGa▀▄^{poruči mi} 08:48, 2. veljače 2015. (CET)

Na glavnoj stranici je bilo, u Na današnji dan pa je ispravio Kubura.--Rovoobo Razgovor 09:09, 2. veljače 2015. (CET)

Činovi

Citiram iz članka: "U rujnu 1849. godine unaprijeđen je u čin kapetana druge klase, a kapetan prve klase postao je u travnju 1857. godine." Kapetan druge klase? Kapetan prve klase? Pa nije čovjek služio JNA! Može li netko potražiti u nekoj njegovoj biografiji hrvatske nazive činova koje je imao i ispraviti ovo?--Calapone (razgovor) 20:55, 3. prosinca 2016. (CET)

Ovdje na 14. stranici imaš o tome. Usput budi rečeno: činovi u JNA? U JNA nisu postojali nikakvi činovi druge klase.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 11:12, 4. prosinca 2016. (CET)

U knjigama iz 1921. teško da može biti suvremenih hrvatskih činova. Knjiga je potpuno beskorisna. Čin kapetana 1. klase JNA je uvela 1952. a preuzet je iz vojske Kraljevine Jugoslavije gdje je postojao i čin kapetana druge klase.--Calapone (razgovor) 12:16, 4. prosinca 2016. (CET)

Puno je puta teško prevoditi stare činove (što je, pretpostavljam, pokušao i neki od suradnika u članku), pa je po meni bolje napisati tadašnji čin. Usput budi rečeno, nemoj sada skakati po vojskama ove ili one Jugoslavije. U JNA nije postojao čin druge klase. Što se tiče ponuđene knjige - nema na čemu. Ako ti je beskorisna - ti nađi drugu.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 12:22, 4. prosinca 2016. (CET)

Nitko nije ništa pokušao prevesti, od samog početka u članku stoji srpsko vojno nazivlje (zasluga Krešimira Ižakovića). Činovi kapetan prve i kapetan druge klase nisu postojali u Runjaninovo vrijeme niti u njegovoj vojsci jer je on služio Austro-ugarsku vojsku a ne vojsku Kraljevine Srbije i Kraljevine SHS/Jugoslavije gdje su ti činovi korišteni. Ja ne skačem nigdje, samo navodim da bi u članku na Wikipediji na hrvatskom jeziku trebale biti hrvatske riječi, ne srpske, a to što nekima ne smeta srpski je, da se poslužim prekodunavskim izrazom, drugi par opanaka.--Calapone (razgovor) 13:08, 4. prosinca 2016. (CET)

Drago mi je da si vidovit pa znaš što (ni)su drugi pokušali. Vengo, kome to ne smeta srpski, molit ću lijepo?--_MaGa▀▄^{poruči mi} 17:34, 5. prosinca 2016. (CET)