Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Milutin Milanković.
Rad na člancima
Pismohrane:

Milutin Milanković je veliki znanstvenik i njegov rad je unaprijedio mnoge discipline, no, za boga miloga, kome je palo na pamet da ga proglasi i geologom?? Ja nigdje u članku, a ni u ostalim izvorima nisam vdijela da se ikada bavio geologijom. To što neki ovdje smatraju geofiziku geološkom disciplinom je pogrešno: geologija i geofizika mogu se smatrati geoznanostima čija se područja istraživanja ponekad dodiruju i te dvije discipline se nadopunjavaju, međutim tu je kraj svakom pokušaju izjednačavanja. Molim lijepo, nemojte više revertirati moje promjene! Ponavljam, Milanković nije bio geolog! --Sanja Simat 23:03, 23. travanj 2007. (CEST)

Sanjo, gdje spadaju geofizičari? Može pod fizičare? --Tycho Brahe 16:37, 28. travanj 2007. (CEST)

Ovako, Tycho mi je na stranici za razgovor rekao da je na en.wiki geofizika potkategorija geologije [[:en:Category:Geophysics] iz čega bi se zaista dalo zaključiti da je geofizika geološka disciplina. No, molim da se pogleda ovo - ispada da područje geofizike ima dodira s geologijom, ali je i mnogo opsežnije od tih dodirnih točaka, te ovo - gdje su geologija i geofizika posebno definirane i gdje je razlika jasno uočljiva. Molim da se i pogleda predložak za Earth sciences na dnu oba članka gdje i geologija i geofizika imaju svoju kućicu. Mislim da je to donekle paradoksalno, pogotovo stoga što imaju kategoriju Earth sciences u kojoj su geologija i geofizika jednakovrijedne znanosti. Ajde da imaju samo par članaka iz geofizike pa da ih nemaju gdje staviti, bolje i u geologiju nego da ih nema nigdje.

Ukoliko je bolje i preglednije da geofizika stoji pod geologijom (samim time i da geofizičari budu pod geolozima), onda vratite prijašnje stanje, nemam ništa protiv. (E, da, bilo bi mnogo više pogrešno staviti geofizičare pod fizičare, barem po mom skromnom mišljenju.)

Ovo je samo moje mišljenje. Nažalost, trenutno sam jedina osoba koja uređuje članke iz geologije pa me ne može netko "malo bolje potkovan" upozoriti kada pogriješim. Osoba prije mene svrstala je geofiziku pod geologiju (možda povodeći se za en.wiki), a to je učinjeno i na najvećoj wikipediji, koju vrjerojatno uređuje n puta više ljudi nego na našoj, iz čega proizlazi da je to više ljudi vs. Sanja Simat, tj. veća je šansa da ja griješim (što izričito ne znači da je to tako).

Dakle, sumirajte sve moje argumentne, pogledajte linkove koje dadoh, uzmite u obzir kako je na en.wiki i odlučite.

Drugarski pozdrav! --Sanja Simat 00:29, 2. svibanj 2007. (CEST)

Geofizika vs. geologija uredi

Dragi kolege,

Dopustite mali osvrt na pripadnost geofizike geologiji. Kao dipl. inž. geologije na zagrebačkom sveučilištu, ali i dr. prir. znanosti na istome mjestu možda mogu pokušati pojasniti kako je to kod nas.

Geofizika se studira zasebno na PMF-u, mislim vrlo srodno (lokacijski) sa studijem meterologije (tu možda griješim). Geofizika na PMF-u je u principu izučavanje fizikalnih osnova širenja seizmičkih valova kroz Zemljinu koru, plašt i jezgru te izučavanje opće građe Zemlje na velikoj skali (možda i drugih planeta), interpretirane iz rezultata takve duboke (najčešće refrakcijske) seizmike.

S druge strane, geofizika se kao smjer studira i na RGNF-u u okviru studija geologije, a na podsmjeru geologija ležišta nafte i plina. Tu se radi o primjenjenoj geofizici (uglavnom refleksijskoj) koja ide do par km dubine i istražuje stijene u kojima se mogu naći ugljikovodici. Jedan segment obrađuje plitku refrakcijsku seizmiku koja istražuje vodonosnike i slične plitke slojeve.

Vani, koliko sam vidio zaista postoje Earth Science i odvojeni studiji geofizike i geologije. U svakom slučaju poseban studij geofizike znatno je opširniji, detaljniji i boji za sveopće upoznavanje toga pojma. Ako pojednostavim, primjenjena geofizika u geologiji uči nas uglavnom interpretaciji rezultata geofizičkih mjerenja u cilju nalaženja mineralnih sirovina.

Sada da li odvojiti u hrvatskoj Wikipediji ova dva pojma? Mislim da treba, no... U kategoriji geologija ostat će svi tekstovi koji se tiču seizmike usmjerene na istraživanje slojeva do par km dubine, pa i ležišta ugljikovodika. Također, podkategorija Geofizika u kategoriji Geologija je dobrodošla, jer zaista se u geologiji uče geofizička istraživanja.

Ako kolege ("čisti") geofizičari imaju dovoljno svojih priloga naravno da treba postojati kategorija geofizika, s poveznicama prema istim pojmovima u kat. geologija.

Nadam se da je pomoglo. Srdačno, Tomislav Malvić— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Tmalvic (razgovordoprinosi)

Milanković uredi

Zaboravih,

Milutin Milanković je poznato ime u geologiji. Ne znam je li po diplomi bio geolog ili geofizičar (u to vrijeme to je vjerojatno bilo znatno bliže), no znam da je svjetski poznato ime po jednom velikom geološkom doprinosu - Milankovićevi ciklusi, odnosni ciklusi izmjene glacijala i interglacijala (oledbi), kojima je objašnjena pojava ledenih doba (mislim) u kvartaru.

Tako da njegovo ime može slobodno zadržati u kat. Geologija.

Sretno, Tomislav M.

E sad, po toj logici Milanković bi mogao biti i biolog jer glacijali utječu i na živi svijet. (Inače, Milankovićevim ciklusima ne može se u potunosti objasniti uzrok oledbi, nego se mora poklopiti više faktora.) Ako bismo išli tim putem, onda bi se tada i Ernest Rutherford mogao smatrati geologom, jer je njegovo objašnjenje radioaktivnosti i spoznaja da nestabilni izotopi pojedinih elemenata imaju različito vrijeme poluraspada te vizionarski prijedlog da se omjerom količine atoma majki te atoma kćeri može računati starost stijena, te samim time izračunati starost Zemlje, dao daleko veći doprinos geologiji od Milankovića. Međutim, Rutherford se nije bavio geologijom, pa samim time nije geolog. Isto tako, Milanković se nije bavio geologijom i njegov slavni Milankovićev ciklus spada u domene astronomije, klimatologije, geofizike (nema ni spomena geologije u članku). Ako ćemo geofiziku smatrati disciplinom zasebnom od geologije, onda ni Milankovića nećemo smjestiti u geologe. Sretno! --Sanja Simat 16:26, 3. svibanj 2007. (CEST)

Milanković 2 uredi

U stvari, imate pravo. Uz malo truda na Internetu sam pronašao da je Milanković rođen blizu Osijeka, a umro je u Beogradu.

Također: "He received a degree from the School of Civil Engineering in June, 1902, having submitted a project for a reinforced concrete bridge. His thesis, Theorie der Druckkurven (Theory of Pressure Lines), was noted for its original approach; it was published in 1907, in the eminent German scientific, non-technical, review Zeitschrift für Mathematik und Physik, Bd. 55. "

Na stranicama jednoga srpskoga portala Milanković se spominje kao astronom i matematičar. Tako da ne vidim razloga zašto ga ne biste vodili pod geofizičarem, ili možda matematičarem, jer je od 1909. godine u Beogradu preuzeo katedru primjenjene matematike.

Sretno, --Tomislav Malvić 14:04, 4. svibanj 2007. (CEST)


Zasto ne pise koje je nacionalnosti?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.93.65.154 (razgovordoprinosi)

Milankovićeva struka uredi

Vidim da se ovde vodila diskusija oko toga da li je Milanković bio geolog ili geofizičar (i pri tom ne shvatam potrebu za odvajanjem geofizike, kao jedne geološke discipline, od geologije, al' nema veze). Ako je sudeći po tome šta je završio, on nije bio ni geolog ni geofizičar, nego inženjer građevine, a time se i bavio. E sada, što se čovek interesovao za geofiziku i ima radove vezane za tu oblast, to je druga stvar, ali kako nije školovan za ovu struku, ne treba ga deklarisati kao geofizičara (ja sam geolog, zbog toga što sam završila taj fakultet, a ne zbog toga što me to interesuje, pa kao tu nešto radim i pišem neke radove). --geologicharka   piši mi 18:06, 31. ožujka 2012. (CEST)Odgovor

Milanković hrvatski i srpski naučnik??? uredi

Zašto onda ne biste i naveli i da je Austro-Ugarski, većma više prava na tu titulu nego hrvatsku ima! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 31.223.145.247 (razgovordoprinosi) 17:53, 13. srpnja 2018.

Slažem se s Vama da i Hrvatska enciklopedija točno navodi samo atribut srpski jer je Milanković generalno srpski, a ne vezan isključivo državljanstvom. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 08,37; 16. lipnja 2020. (SEV)

Nedostaje referencija da ga ijedan vjerodostojni i visokokvalitetni izvor smatra hrvatskim uredi

Stoga ću staviti {{ni}} tim više jer ni vjerodostojni izvor ne navodi doli srpski atribut -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 08,42; 16. lipnja 2020. (SEV)

Slažem se. Ali, rodio se u Dalju (Hrvatska) i srednju školu završio je u Osijeku (Hrvatska). Nemojmo podcjenjivati naše osnovne i srednje škole. Da sam bliže Slavoniji, išao bi tražiti njegovu svjedodžbe iz osnovne i srednje škole (birokratski pristup!). Imam prijatelja u Čileu koji kaže da ga oni smatraju među 100 najvećih znanstvenika u povijesti čovječanstva i još me pita da li mi je poznat. Stari ljudi kažu: "Tri puta mjeri, jedanput sijeci". Mislim da bi se svi trebali malo bolje razmisliti prije nego što ga olako "predamo" susjedima. Po toj logici bi i Nikolu Teslu trebali smatrati Amerikancem. Nije sve tako jednostavno kako se misli. Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 09:51, 16. lipnja 2020. (CEST)Odgovor
Ako taj izvor ne navodi više od "srpski naučnik", onda treba obrisati ono za šta nema izvora a to je dodatak "hrvatski". 212.178.244.157 11:51, 16. lipnja 2020. (CEST)Odgovor
Vrati se natrag na stranicu »Milutin Milanković«.