Razgovor:OZNA

pristrano, neobjektivno i neistinito

Potpuno nepristrani i neobjektivni clanak sa puno neistina, i krivih ili nedokumentiranih (citaj izmisljenih) insinuacija. Slicno kao i unos pod naslovom "UDBA".

Manjkaju nepristranost i provjerljivost

Ovaj članak, na koji sam danas prvi put svratio pišući Riječ dana, pripada u pristrane, ostrašćene i nedovoljno fundirane članke.

Manjka povijesni okvir uspopstavljanja OZN: završne operacije drugoga svjetskog rata na teritoriji Jugoslavije, prikupljanje obavještajnih podataka, spečavanje pete kolone na oslobođenom ozemlju, suzbijanje terorističkih akcija pobijeđenih ali nekapituliralih pripadnika poraženoga nacističkog bloka (akcije Kavrana, Lisaka itd.).

Za teze o sijanju straha i terora potrebni su podaci, vodeći računa i o definiciji terorističke djelatnosti. Npr., moguće je akciju za koju je sada optužen Boljkovac prikazati i kao terorističku (ponajprije ako su žrtve ubijene bez sudske presude), ali je potrebno utvrditi i ratni curriculum žrtava (u Italiji je odlikovan kao civilna žrtva partizana osnivač i vođa fascia Italia Irredenta, koji je naredio prijeka suđenja i pogubljenja Hrvata, pa sa hrvatskog stanovišta jest ratni zločinac a ne civilna žrtva).

Za tvrdnju o posrbljivanju obavještajne zajednice u sklopu OZN (dakle do 1946) potrebni su vjerodostojni numerički podaci. Moj osobni uvid u nacionalni sastav UDB u Splitu u drugoj polovici pedesetih govori da su svi vodeći kadrovi bili etnički Hrvati (Stipanović Guzina, Matić, Čolak itd.), pa je u izrazitom protuslovlju s navedenom tvrdnjom. Ona je netočna i ako se odnosi na Zagreb potkraj šezdesetih i u početku sedamdesetih (iako mene jest uhapsio Srbin, ali sam batine dobio samo od Hrvata, a Hrvat mi je 1968 izrekao i presudu, ali to je bio sudac).

Predlažem da autor uredi članak u duhu Wikipedijinih pravila. Ili da se manje-više preuzme tekst s engleske Wikipedije, koji je informativniji i neutralniji, po mom mišljenju. --Inoslav (razgovor) 12:12, 19. rujna 2013. (CEST)

Nemam informacije iz prve ruke, ali imam iz ove knjige.

U knjizi autora Branka Horvata, Kosovsko pitanje, Plava biblioteka, Globus, Zagreb, 1988., ISBN 86-343-0447-7, na str. 62. spominje se kadrovsko stanje po nacionalnosti.

Ti su podatci objavljeni 4. rujna 1987.

Navodi se: Srbi i Crnogorci činili su 88,6% pripadnika UDB-e, što znači da su bili petnaest puta intenzivnije zastupljeni nego Albanci.

Donosi se i skrižaljka:

Učešće u % u 1956.

	Služba državne bezbijednosti	Milicija	Stanovništvo
Srbi	58,3	60,8	23,5
Crnogorci	28,3	7,9	3,9
Albanci	13,3	31,3	64,9

Ne znam koliko ovi podatci mogu pomoći u rasvjetljavanju postavljenih pitanja. Tajna policija je djelovala svugdje na području Jugoslavije. Ne znam kako bi taj uvod najbolje bilo napisati:

• tajna policija za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
• komunistička (boljševička) tajna policija
• jugokomunistička tajna policija

Horvat citira Hasanija na str. 63. te navodi kako je Hasani (str. 168.) napisao kako je postojao službeni udžbenik za policijske kadrove u kojem se kaže da su nacionalne manjine sumnjiv element, jer njihovi pripadnici, i kad vrše najodgovornije funkcije, mogu prenijeti tajne informacije matici zemlji. (Sinan Hasani, Kosovo: Istine i zablude, CIP, Zagreb, 1986.).

Inače, iz te knjige mi je osobito zanimljiv navod sa str. 156. koji počinje riječima Druga sugestija je bila sa se vidi ... -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15:59, 20. rujna 2013. (CEST)

Nema potrebe da se izmišljaju nove natuknice (* tajna policija za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine; * komunistička (boljševička) tajna policija; * jugokomunistička tajna policija) jer već postoji natuknica UDBA. "Boljševički" i "jugokomunistički" nisu precizne odrednice, više se doimaju kao etikete.

Branko Horvat nije bio uvijek pouzdan izvor. Radio sam u redakciji Danasa kada je našega kolegu obavijestio da je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju, pa je Danas morao bacati lijep dio naklade u kojemu je objavio tu senzaciju. Prof. Horvat, naime, nije dobio Nobelovu nagradu ni tada ni ikada.

Uzmimo, ipak, da je taj podatak točan. Niste naveli, ali iz konteksta proizlazi da je riječ o Kosovu, ne o Jugoslaviji kao cjelini, kao što se i citat Sinana Hasanija odnosi na nacionalne manjine na Kosovu (Albance i Turke), a ne na pripadnike konstitutivnih naroda FNRJ.

Potpuno je neprijeporno da je u UDB-i bio nesrazmjer i da su Srbi i Crnogorci bili zastupljeni znatnije nego što je bio njihov udio u stanovištvu, i to u svim republikama i pokrajinama (donekle i u Sloveniji!). Ti su podaci objavljivani nakon Brijunskog plenuma CK SKJ na kojemu su smijenjeni Aleksandar Ranković i Svetislav Stefanović. Oni su politički optuženi za unitarizam i zloporabu UDB-e u tu svrhu.

Ali sve to ne igra nikakvu ulogu s obzirom na dio članka o OZN-i koji stavljam u pitanje. Situacija u UDB-i, na Kosovu 1956 ili u Jugoslaviji 1966 nisu nikakav dokaz za stanje u OZN-i 1944-1946, dakle 10 ili 20 godina ranije. Evidentno je da ni UDB nije uspjela "skoro u potpunosti srbizirati kadar" jugoslavenske obavještajne zajednice, pa ni na Kosovu 1956. Logično je onda pretpostaviti da to nije učinila ni OZN do 1946. Možda autor ima o tome spoznaje. Pozvao sam ga da ih potkrijepi.

Enciklopedijski nije korektno tvrdne potkrepljivati podacima post hoc, dakle iz razdoblja nakon 10-20 godina. Enciklopedijski nije korektno koristiti nekvantificirane sintagme tipa "mnogo", "velik dio", pa ni "skoro u potpunosti" - jer i u najkolokvijalnijem jeziku "skoro u potpunosti" znači barem 90%.

Želio bih da u hrvatskoj Wikipediji svaka tvrdnja bude potkrijepljena provjerljivim podacima iz relevantnih izvora, te da se zadrži ideološka i ina neutralnost, ker ovo je poklad za mlađe od nas, i za one koji će tek doći, i koje moramo staviti u situaciju da se na Wikipediju mogu pozvati kao na pouzdan izvor.--Inoslav (razgovor) 17:13, 21. rujna 2013. (CEST)

Postavio sam {{nedostaje izvor}} za dio rečenice "te istovremeno uspjela skoro u potpunosti srbizirati kadar jugoslavenske obavještajne zajednice." (na kraju te rečenice). Valjda će se pronaći izvor ili će se taj dio rečenice ukloniti (odnosno preformulirati). Možete vidjeti poveznicu https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=OZNA&diff=4169378&oldid=4168648 -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 17:27, 21. rujna 2013. (CEST)