Razgovor:Povijest Dubrovnika
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Povijest Dubrovnika. | |||
---|---|---|---|
| |||
Pismohrane: |
O "pokatoličenju"
urediPazi ovo. "Radoslav Pavlović ustupa Konavle Dubrovčanima, do sredine 15. st. bit će pokatoličene." Ovdje je katoličanstvo došlo znatno prije. I susjedna Crna Gora ima katoličku povijest prije srpskih osvajanja, a istočna je Hercegovina popravoslavljena za turske vlasti. Kubura (razgovor) 07:18, 23. svibnja 2013. (CEST)
Valja razlikovati vraćanje katoličkih krajeva koji su pali pod vlast inovjernih vladara pod vlast katoličkog vladara. Ako je inovjerni vladar zavladao nekim krajem i pokušao uspostaviti svoju vjeru ondje, to ne znači da je i uspio. Imaj na umu i kriptokatoličanstvo: to je kad stanovništvo za zavarati inovjernog vladara prema vanka ispovijeda vladarevu vjeru, a u obiteljskom krugu njeguje katoličku vjeru. Kubura (razgovor) 07:22, 23. svibnja 2013. (CEST)
- Konavle su bile dio srednjovjekovne bosanske države i tamo su prije potpadanja pod dubrovačku vlast živjeli bogumili. U srednjem vijeku Konavle su bile dio Travunje koja je u različitim periodima bila vezana vazalskim odosima za srpske, zetske i bosanske vladare. Arheološki nalazi i spomenici iz tog perioda su nekropole Bogumislkih stećaka u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv. Tome.
--August Dominus (razgovor) 15:00, 27. svibnja 2013. (CEST)
- Veliki je dio današnje Hrvatske bio pod srednjovjekovnom bosanskom državom. Bogumilstvo je bilo rašireno ondje, no to ne znači da je bilo i jedinom vjerom niti da je bilo dominirajućom. Neki autori čak poriču bogumil=bosanski krstjanin.
- Može se govoriti o iskorjenjivanju bogumilstva iz nekih krajeva. Druga je stvar reći "pokatoličiti neke krajeve", kao da u ono vrijeme nije bilo katoličanstva ondje. Jer, ne zaboravimo mogućnost da je bogumilstvo supostojalo usporedno s katoličanstvom.
- U jednom sam radu (ne mogu se sjetiti autora) pročitao razmatranje mogućnosti da je bogumilstvo bilo elitističko, da su samo gornji slojevi bili vjernici te vjere. Kubura (razgovor) 06:48, 28. svibnja 2013. (CEST)
- Veliki je dio današnje Hrvatske bio pod srednjovjekovnom bosanskom državom. Bogumilstvo je bilo rašireno ondje, no to ne znači da je bilo i jedinom vjerom niti da je bilo dominirajućom. Neki autori čak poriču bogumil=bosanski krstjanin.
Ovo nema veze sa Srbima. Dubrovnik je hrvatski i nrma veze sa Srbima. Lijep pozdrav.-- Uspjeh je ključ života (razgovor) 21:45, 24. kolovoza 2018. (CEST)
Dodatne opaske u komentarima
urediDodatne opaske unio sam kao komentar u članak. Molim te, ne diraj ih, služit će nam kao podsjetnik za ispuniti nedostajući dio cjeline. Kubura (razgovor) 07:27, 23. svibnja 2013. (CEST)
- Nad cijelim člankom ne treba stajati predložak točnost jer nailazim samo na tri Kuburine bilješke vezane uz najnovije doba, a i one se ne odnose na samu točnost podataka, nego se želi neke događaje dodatno razraditi. Kad bi netko vidio predložak, pomislio bi kako cijeli članak vrvi neistinama, a ustvari samo neki najnoviji događaji nisu dovoljno razrađeni.
--August Dominus (razgovor) 11:30, 2. rujna 2013. (CEST)
- Trebalo bi profiltrirati cijeli taj tekst koji si nakrcao.
- Problem je kod tebe Auguste što neke pute beskritično preuzmeš neke netočne izvore, a takav je bio slučaj članka o Tomi Aleksi Dundiću [1] (njega sam se odmah sjetio), a mislim da ima još takvih slučaja, samo ih se ne mogu odmah sjetiti. Kubura (razgovor) 07:19, 3. rujna 2013. (CEST)
- Trebalo bi profiltrirati cijeli taj tekst koji si nakrcao.
Preraditi tekst
urediTekst je potpuno stilski neujednačen, prepun netočnosti, podatci su nabacni, često se nepotrebno ponavljaju. Tekst bi trebalo UREDITI ili napisati novi. Tommy130275 (razgovor) 14:43, 19. rujna 2015. (CEST)
Samo glede navođenja pravnih izvora (Statut, zakonske knjige) vlada potpuna pomutnja, pogotvo kad se navode i latinski i/ili talijanski nazivi istih. Što je to "Stonski statut"? Postojale su samo Stonske uredbe (Ordines Stagni), kakvi su to carinski zakonici (ili što već?) Lastova i Mljeta, kad su postojali statuti i Lastova i Mljeta kao samoupravnih universitas unutar Republike. Ovo su samo primjeri. Tommy130275 (razgovor) 14:51, 19. rujna 2015. (CEST)
Da, netko je dio gore navedenoga ispravio prema mojim ispravcima, sad sam pogledao. Ali, tekst je i dalje, u najmanju ruku, potpuno KONFUZAN. Tommy130275 (razgovor) 14:55, 19. rujna 2015. (CEST)
Zanimljivo je kako se u nabacanom tekstu, za Statut iz 1272., kao najvažnija odredba (među osam knjiga!), navodi institut vražda koji se primjenjivao "kad bi Dubrovčanin ubio Srbina i obrnuto". Ima tu još mnoštvo besmislica, potpunog nepoznavanja pravne i politološke terminologije, osobito termina državnopravne povijesti (spominjanje "mudraca", to su valjda sapientes iz kojih se razvija Vijeće umoljenih - Consilium rogatorum, no to nije baš tako jednoznačno) ... Tommy130275 (razgovor) 00:13, 20. rujna 2015. (CEST)