Historija - povijestUredi

I još nešto: primijetio sam da u raspravi (ili bi možda bolje bilo reći: prepirci, svađi) o dvojbi zemljopis/geografija potežeš argument kako je historija kod nas povijest. A nije, jer to nisu potpuni sinonimi (koji, ako ćemo pravo, u jeziku i ne postoje). Kant je naime u 19. stoljeću razdvojio ta dva pojma pa je historija ukupna prošlost, a povijest samo ona koja je zapisana, interpretirana, u kojoj su događaji dovedeni u uzročno-posljedičnu vezu. Kaže se, uostalom, da povijest pišu pobjednici. Ona je djelić, derivat historije. U tom kontekstu i rabimo tu riječ, zato što je posrijedi znanost, školski predmet ili pak nešto što je bilo proučeno i analizirano. Ali postoji suptilna razlika, koju priznaju i najzadrtiji (jezični) desničari. ;)

No za zemljopis si u pravu, i tu takva distinkcija ne postoji. Jednostavno zato što je riječ o prilično egzaktnom području. Scorpy 00:10, 5. ožujka 2006. (CET)

MolbaUredi

Nemoj dirati članke o knjižničarstvu u sljedećih nekoliko sati, u tijeku je nekakav tečaj Wikipedije. --Elephantus (razgovor) 12:41, 4. ožujka 2006. (CET)


Postumno - posthumno

Ako kažeš da je postumno, onda dobro - cijeli sam život do sada govorio posthumno. Postumno me jako podsjeća na poslije uma ili glupo, budalasto (iza razuma). Nisam lingvistik i vjerovat ću ti. Suradnik DarkoV (darko vujnovic at maksimir.hr)


Premda Jezični savjetnik Instituta za jezik i jezikoslovlje donosi oblik "posthuman", a Klaić navodi oba, ipak je "postuman", kako piše i u Babićevu pravopisu.
"Postuman" dolazi od latinskog postumus, što znači "onaj koji je posljednji rođen", odnosno "dijete rođeno poslije očeve smrti" ili "posmrče", a onda se izraz protegnuo i na djela objavljena nakon piščeve smrti (npr. Matoševa Postuma), pa se valjda može primijeniti i na nagrade i priznanja.
Postumus je jedan od dvaju superlativa pridjeva posterus (sljedeći, budući), a taj je opet u vezi s post (poslije).
To nesretno "h" ubačeno je u srednjem vijeku zbog pogrešnog dovođenja pridjeva postumus u vezu s humus (zemlja) i humare (sahraniti, pokopati u zemlju) - što je otprilike etimologija poput "mazelin" umjesto "vazelin" - zato što se maže na kožu - pa je iz srednjovjekovnoga latinskog prešlo, primjerice, u engleski i francuski, no to ne znači da se moramo povoditi za tuđim pogreškama. Scorpy


Ne znam kako će biti za 10-20 godina ako su svi hrvatski lektori počeli ispravljati posthumno u postumno (ili posmrtno), ali znam kako je danas: google pretragom .hr domene dobiva se 9.260 puta "posthumno" i 185 puta "postumno". Dakle, za jasnoću i razumljivost - posthumno :-) --Elephantus (razgovor) 21:50, 3. ožujka 2006. (CET)
Da, to je doista briljantan argument. Ukucaš li u Google pojam "riječnik", dobit ćeš ravno 68.300 stranica koje upućuju na nešto što ne postoji. Scorpy
Naravno, utipkaš li još i "rječnik" dobit ćeš 1,300.000 stranica, što bi trebalo biti dovoljno za odluku koji je od dva oblika ispravan :-) --Elephantus (razgovor) 02:03, 4. ožujka 2006. (CET)
I što to dokazuje? Sigurno ne da je Google relevantan izvor, dapače. A argument da većina ljudi nešto čini nije argument nego logička pogreška u dokazivanju. 99 posto ljudi reći će ti, primjerice, da trebaš jesti špinat ako ti u krvi nedostaje željeza. Samo jedan posto zna da je bolje jesti blitvu jer u špinatu postoje tvari koje sprečavaju tijelo da apsorbira taj dragocjeni metal. K tome, ni jasnoća i razumljivost nisu kriteriji po kojima se u jeziku određuje što je pravilno, a što ne. Onima, recimo, koji znaju latinski posve je očito o čemu je riječ već na prvi pogled, iz etimologije. A nejasno im je pak i nerazumljivo zašto se taj leksem stalno iskrivljuje. Što nam preostaje? Načelo izvornosti, aksiom zbog kojega pišemo "aktualan", a ne "aktuelan" jer uzimamo kako je ta riječ originalno glasila u latinskom jeziku, a ne u francuskom kao prenositelju, "kaseta", a ne "kazeta", "disertacija", a ne "dizertacija" itd. Čemu stvarati sustav ako ćemo ga zbog neuke i nepismene većine stalno mijenjati? Hajdemo onda sve ukinuti - samo što to nikome neće pomoći da razlikuje reflekse jata ili da razbaca afrikate kako Bog zapovijeda...
Udaljih se od teme, ali namjerno, da vidiš koliko anarhija i pojednostavljivanje mogu biti dalekosežni. ;) Standardni jezik mora biti uređen sustav, sa strogo određenim pravilima. I tu nema vrdanja i rastezanja kako kome puhne, jer anomalija i iznimaka ionako imamo i previše. Scorpy
Sorry, Sloniću Toniću, al Scorpy ima pravo. Tak jest bolje i tako treba pisati. Google je internetski pretražitelj, ne rječnik hrvatskoga jezika (ovo valjda pišem već po stoti put). Razmisli tko sve stavlja tekstove na internet. Vjerojatno je manje od 1% svih njih lektorirano! A wikipedija valjda ima nekakve pretenzije da bude vjerodostojan izvor informacija. Usto je tu i prilika da se ispave neke pogreške iz prošlosti koje se daleko teže ispravljaju u papirnatim izvorima.
Imam doma kopiran izvrstan članak o toj riječi i mogu ga, ako je potrebno, staviti na Wikipediju, ili ga mejlati nekome tko ga želi pročitati.
Ponovno se vraćam na izvore: RIJEČI SE GLEDAJU U RJEČNICIMA!! Dejana 10:08, 4. ožujka 2006. (CET)
Generalno, ovo je istina, no-parcijalna. Prvo: hrvatski su rječnici nedostatni (enciklopedijski ima oko 170 k riječi, dok ARj oko 250 k (velik dio zastarjelih)). Hrvatski enciklopedijski rječnik bi imao bar 500 k riječi, što znači da većina nije zapisana. Npr., lijeni pisci i jezikoslovci jenostavno nisu upisali glagole posve racionalne: erumpirati (kao korumpirati)-iako imamo i erupciju i korupciju. Nisu upisali ni briljanciju ni radijanciju, iako je netko briljantan i radijantan, a po logici ekstravagantnoga i ekstravagancije slijedi i gorenavedeno. HJS je opet priča za sebe. Često dobar, ipak odstupa od standarda (po sjećanju, tamo je i odtrgnuti i odteretiti), a to je i kako valja. Da zaključim: hrvatski standardni jezik je u velikoj mjeri propisan. No, zorno je da postoje nesigurnosti ili dvostrukosti ili višestrukosti koje imaju "pravo građanstva". Tu treba naći mjeru (iako osobno mislim da je "riječnik" smislenije od "rječnika", i da je tu filologija 19. stoljeća pukla k'o dinja-za sada pišemo jedino "rječnik". Nadam se, za sada). A mjera nam kazuje da su, htjeli ili ne htjeli, dopuštene i izreke i izrjeke, pa i izrijeke; preglednik i prijeglednik; neprijekidno kao i neprekidno..itd. etc.Mir Harven 12:07, 4. ožujka 2006. (CET)
Mirkec ;-), pusti sad takve lamentacije! Za neku normalnu svagdašnju upotrebu prosječnome je korisniku rječnik, pa i pravopisni rječnik, ako baš hoćeš, mjesto gdje treba provjeravati riječi hrv. stand. jez. oko kojih ima nedoumice, s ne google. Google ima skroz drugačiju svrhu i ne služi tomu! Možemo mi lamentirati o tome kakvi su hrvatski rječnici: nisu savršeni, dapače, ali ne bih se upustila u pljuvanje tuđeg truda jer osobno nisam napisla niti jedan rječnik, a taj je posao stvarno mukotrpan i treba cijeniti i ono što imamo kad već sami nismo napravili ništa bolje. Dejana 12:36, 4. ožujka 2006. (CET)
1. Google, naravno, nije kriterij. 2. u svakom tekstu, pa i ovima na hr wiki, postoji neka (ne prevelika) dimenzija slobode. Tako se može i odstupiti od standarda, kada to nije radikalno i ne mijenja obavijesnu funkciju jezika. O stupnju odstupanja nije se lako dogovoriti, no, sudeći po prijevodima klasika, sigurno u nj spada hiperjekavizacija (hiper u odnosu na sadašnje stanje) i uklanjanje priglupih jednačenja tipa predodžba, potkorisnik, pretkršćanski ili razludžba 3. glede rječnika-ne šljivim baš naše rječnikopisce i ne smatram da me činjenica što se ne bavim tim poslom na bilo koji način trjeba ili može zapriječiti da kažem da su gulanferi i ljenčine. Čovjek ne mora biti romanopisac da bi bio kritik (npr. Nothrop Frye ili Tomislav Ladan (ovaj je i napisao jedan bizarni roman, no to je onako, usput), niti glazbenik da bi bio glazbeni kritik, niti sportaš da bi bio sportski novinar. Naši su rječnikopisci u zadnjih 15 godina uglavnom ljenčarili (Anić je krparija), i nema previše isprika za njihovu letargiju (da ne kažem "zaparloženost"). Svatko tko ima nešto petlje, pameti, novca da plati skeniranje i malo leksikografske naobrazbe mogao bi izbaciti bar 2-3 hrvatska istovrjednika Merriam-Websteru dok si rek'o keks. Mir Harven 14:49, 4. ožujka 2006. (CET)

Ja ću svoje mišljenje zadržati za sebe, jer nastojim cijeniti svačiji rad i namjeru. Samo nemoj brkati kritiku i pljuvanje. Bilo bi mi drago da pokušaš sastaviti rječnik bolji od postojećih, možda bi stvarno bio puno bolji od njih, i dobro došao svima! Dejana

Možda ta improvizacija neće biti potrebna. :D Rječnik, kažu mi suradnici, pišu u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a jedino se možemo nadati da će biti bolji od dosadašnjih. Scorpy

Pozdrav,

Mala uputa: naslovi clanak bi trebali odgovarati sadrzaju, pa bi Strindberg trebao biti August Strindberg.

Nije neki veliki posao prebaciti clanak na novu stranicu, samo napominjem za kasnije.

pozdrav

Ante

Jel samo meni ovo sve uzasno komplicirano. Sta to nije moglo biti jednostavnije?!

-)

Bok,

S obzirom da si nova, mogu reci da se izvrsno snalazis! :) Ako zelis pomoc, najbolje je poceti odavde; Wikipedija:Pomoć. Sluzba za korisnike su u principu svi koji su online :). --194.237.142.10

Nordijska mitologijaUredi

Bok,

Možeš li pogledati kategoriju Germanska mitologija i provjeriti treba li neki članak prebaciti u kategoriju Nordijska mitologija?

Sombrero

wikipovezniceUredi

Bok,

Vidim da često koristiš poveznice ovog tipa [[Nordijska mitologija#Kozmogonija|Asgardu]]

Radije napiši običnu poveznicu, tipa [[Asgard]]u, a kasnije je lako napraviti preusmjeravanje na Nordijska mitologija#Kozmogonija, ako bude trebalo.

Sombrero

wikipovezniceUredi

Bok,

Vidim da često koristiš poveznice ovog tipa [[Nordijska mitologija#Kozmogonija|Asgardu]]

Radije napiši običnu poveznicu, tipa [[Asgard]]u, a kasnije je lako napraviti preusmjeravanje na Nordijska mitologija#Kozmogonija, ako bude trebalo.

P.S. Uspješno si poslala poruku maloprije, ne brini. Razmisli o mogućnosti da nordijsku mitologiju staviš kao podkategoirju Germanske. Provjeri englesku wiki.

Sombrero

Imaš odgovor na Razgovor:Njord

Sombrero

Možda bi nam kao kriterij mogao poslužiti popis linkova na Germanska mitologija (desni stupac). Ne trebaš mi odmah popuštati ako misliš da si u pravu. Ima li još netko nešto dodati. Kakvu ideju? Mišljenje o wikipoveznicama koje ne vode tamo gdje piše u vidljivom tekstu?

Sombrero

PotpisivanjeUredi

Super su ti članci, no molim te potpiši svoje riječi na stranicama za razgovor. To se radi tako da napišeš 4 tilde ~ (tilda se nalazi na tipki na kojoj se nalazi broj 1, a dobiva se kombinacijom AltGr + 1). Drugi je način da klikneš na sličicu iznad okvira za uređivanje, drugu s desne strane koja liči na potpis.   SpeedyGonsales 20:12, 11. prosinca 2005. (CET)

Pokušaj ponovo. Četiri tidle ~~~~ kombinacija AltGr+1 ti treba dati potpis. Andrej Šalov 19:21, 12. prosinca 2005. (CET)
sigurno neka zbunjoza na wiki. Sredit će se. :-))) Andrej Šalov
Jedna čokolada, i potpis će proraditi. Može i Toffifee :-) SpeedyGonsales 19:55, 13. prosinca 2005. (CET)
Strpljen, spašen. Toblerone ili Guy Lian? :-) SpeedyGonsales 21:28, 14. prosinca 2005. (CET)

Ljudi, imam pitanje! Imam neke sličice vikinških nastambi. Slikala sam ih sama u Švedskoj, jest da i nisu nešto fantastično, ali na cijeloj Wikipediji nema niti jedne koja bi prikazivala vikinške kuće. Nagradno pitanje glasi: Mogu li se postavit te slike? Malo su me zbunile one rubrike za postavljanje slika... THNX, Dejana 15:11, 21. prosinca 2005. (CET)

Naravno! Za postaviti sliku, najbolje napiši na vikinzi kako bi htjela da se slika zove, npr ovo desno: thumb|right|200px|Vikinška kuća i klikni na nastali link. Dalje sve ide samo od sebe :).

Sombrero

{ {Nordijska mitologija} }Uredi

Bok,

Nisam shvatio pitanje :(. Kako prebaciti "sličicu" na sve stranice u kategoriji? Na jednu po jednu, mislim. Ili ipak nisam shvatio pitanje?

Sombrero

Vikinzi su ljepši, istina je, ali i nordijska je mitologija iznad prosjeka hrvatske wikipedije, pa ću je ostaviti tjedan dana. Osim toga, sviđa mi se ona slika :) --Zmaj 11:11, 3. siječnja 2006. (CET)

Bravo, lijepo je kad su ljudi tako puni energije. Takav sam bio i ja - velike najave i slično. Onda sam oguglao. :) Ako se i umoriš negdje na putu prema tih 300 članaka, nije važno. Ja sam znao imati po 6 mjeseci stanke, pa opet nikome ništa. --Zmaj 09:05, 4. siječnja 2006. (CET)

PreuzimanjeUredi

Napisao sam u komantaru (onaj text box na dnu, kad snimaš stranicu), pa se vidi u history-ju) te u komentaru iza npr [ [bs:Bihać]] (ovo je samo primjer) u interwikiju.

Sombrero

SkadiUredi

Nisam ništa mijenjao, ne brini. Samo sam napisao link [ [Skathi (mjesec)|Skadi] ]. Vidi, nema promjena: Skathi (mjesec).

Sombrero

Problem će se riješiti u sklopu ovoga: http://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Whatlinkshere/Skathi_%28mjesec%29 :)).

Ne brini, kod premještanja stranica uvijek (automatski) ostaje redirect sa stare na novu, inače bi premještanje bilo gadan posao, a nije :).

Sombrero


Ako misliš na divicu slažem se sa tobom da je to ispravna riječ, jer divovica ili ženski div ili nešto treće bi bilo malo presmiješno. Naziv divica mi je baš simpatičan nadam se da se ne ljutiš. Zato sam i postavljao one smajliće. Andrej Šalov 15:13, 16. siječnja 2006. (CET)

To carice!!!!   Andrej Šalov

Bravo za zemljopis :)Uredi

Super! Odlična argumentirana analiza, za razliku od nekih koji se razbacuju neprovjerenim (kasnije redovito opovrgnutim) podacima!

Bravo!

Sombrero


Farski otociUredi

Pogledati stranicu za razgovor na dotičnom članku.

Upravo sam pitao nekoga tko se nedavno susretao s tim pojmom i nikad čuo netko za naziv Ferojski, za razliku od Farskih otoka (riječ je o ljudima koji su nedavno završili gimnaziju).

Damirux 16:09, 23. siječnja 2006. (CET)


Smatram da ne treba izmišljati toplu vodu, nego treba koristiti nazive koji se upotrebaljavaju u jeziku, tj. trenutno u gimnazijama, fakultetimai i sl. Mi ovdje nismo jezikoslovci da sami izmišljamo novo nazivlje niti da prevodimo na neki svoj <<pravilan>> način, stoga strogo stojim pri nazivu Farski kao i sva literatura s kojom sam se susretao i svi ljudi kojima su ti otoci poznati samo pod tim nazivom.

Damirux 16:14, 23. siječnja 2006. (CET)



P.s. ja nisam gimnazijalac, ali znam ljude koji studiraju geografiju i povijest na PMF-u u Zagrebu, pa ako ti se provjerava, pitaj njih, odnosno njihove profesore.

Damirux 16:19, 23. siječnja 2006. (CET)



Navedi konkretne izvore koji tumače da je naziv Ferojski (ako je riječ o predavačima navedi njihova imena da ih znam kontaktirati).

Damirux 16:22, 23. siječnja 2006. (CET)



Ne pjenim se, nisam more....iako živim kraj njega. ;-) Dašto drugo? Lijepa naša Hrvatska....

Damirux 16:30, 23. siječnja 2006. (CET)


Ovo nije područje za vrijeđanje. Onda se snalazi negdje drugdje. Srećo mamina! Nadam se da je sretna, a tko bi tebi mogao biti tata (nikad ne znaš s koliko starijim od sebe pričaš). U zabludi si ako misliš da sam osnovnoškolac. Imam vjerovatno više godina nego ti. JA svoje izovre potkrijepim, a meni nije relevatan poslovni forum, a ni popis predmeta. Relevatna mi je literatura s točno označenom stranicom gdje se spominje naziv, te ime i prezime onoga tko potpisuje tu literaturu.

P.s. Ja sam smiren jer sam se sretao i s gorim slučajevima dokazivanja nemogućih nazivlja za razliku od tebe, a ti si tek maleni dio toga.

Da, Dejana (jel' to ime hrvatsko se pitam?) Damirux 16:52, 23. siječnja 2006. (CET)

Ovo zadnje pitanje (3 reda gore) je bilo daleko iznad nivoa wikipedije.

Sombrero

ImeUredi

Za sve one koje muči moje ime:

  • to je najmanje što bi vas trebalo mučiti, i ne samo u vezi sa mnom!

ali ako ipak ne možete spavati zbog toga:

  • ime je staro slavensko i dolazi od staroslavenskoga glagola dějati, to je particip prezenta toga glagola, dakle, dějana (što se čita: djejana), a znači otprilike "ona koja je napravljena". A onda se to, gledano s mitološkog aspekta može tumačiti kao Eva, a u mojem bi slučaju prije bilo Lilita (ne Lolita, to su dvije različite stvari!)! ;-)
  • Evo, nadam se da je ovo bilo učinkovito sredstvo za uspavljivanje! ;-)


P.S. Ime mi je izabrao tata i sad, kad ga više nema, mogu ga se sjetiti svaki put kad se potpišem! ;-)


Sami vs. SaamiUredi

Drugi put ako pišeš odgovor se bar potpiši. Slijedeća stvar. Ako netko napiše poveznicu na članak koji još ne postoji nemoj još bar nekoliko sati krenuti pisati taj članak, jer vjerovatno postoji mogućnost da ta osoba trenutno piše članak. (To govorim jer se to desilo sada).

Damirux 12:36, 2. veljače 2006. (CET)

Valjda se zaboravih potpisati, pa što onda, vidim da znaš da sam to bila ja. Kaže se sljedeća stvar, da i ja tebe nešto naučim. Što ćeš, mislili smo isto, ja sam pronašla sliku zastave pa sam ju mislila staviti, a i poveznice su tu postojale dosta dugo vremena. A mislim da nisi ništa izgubio, Sombrero je napravio predložak i dobro je poslužio.

Ne volim raspravljati kad nemam s kim, ali, ako ne nabrojiš dobre argumente za saami-verziju, neću ti dopustiti da to tako ostane. Vjeruj mi, ja sam ponekad naporna i sama sebi, al bedastoće neću dopuštati. Ako imaš potvrdu za to, dobro, ali mislim da je oblik Laponci daleko premašio sva druga (i bolja) rješenja.

Nisi mi odgovorio na pitanje, kako se čita oblik Saami? I nigdje te ovdje nisam namjeravala vrijeđati, unaprijed se ispričavam za sve tvoje eventualne interpretacjie ovoga didkursa. Dejana 12:45, 2. veljače 2006. (CET)



Na hrvatskom:

Potrebno još?

Damirux 13:10, 2. veljače 2006. (CET)

Fakat, sve hrvatske stranice.... PA ŠTO ONDA I NE PIŠEŠ NE ENGLESKOME?! Postoje hrvatske verzije samiskoga imena, za boga miloga! Jel ti to meni namjerno dižeš tlak ili ti samo radiš što misliš da je najbolje, a mene iritiraš samo slučajno? Dejana 13:13, 2. veljače 2006. (CET)

Čini mi se da je Sa(a)mi ipak bolji naziv od Laponaca. To me podsjeća na promjenu Cigani -> Romi. Osim toga, na internetu sam našao ovo: Sámiji su domorodački narod koji živi u Finskoj, Švedskoj, Norveškoj i Rusiji. U prošlosti su bili poznati kao Laponci dok danas termin “Laponci” mnogi Sámiji smatraju uvredljivim. (Književni časopis Zarez). Dakle, možda može i Samiji. Što se tiče jednoga ili dva "a", ja se zalažem za oblik Sami(ji), jer je u duhu hrvatskog jezika (tako i Rome zovemo "Romi" a ne "Roma"). --Zmaj 13:22, 2. veljače 2006. (CET)
Znači, imaš jednu internetsku stranicu na hrvatskome i to je to?! Ma ti mene zezaš!! A ostale verzije imaju potvrde posvuda. Kao što sam ti već napisala, kod nas je najraširenija verzija Laponci (ili Lapi), ali Sami to smatraju pejorativnom verzijom, piše ti i na njihovim stranicama na wikici: http://fi.wikipedia.org/wiki/Saamelaiset, potom na švedskim stranicama, možda ćeš njih lakše razumjeti: http://sv.wikipedia.org/wiki/Samer .... .... traži dalje sam.
Mislim da bezveze ustraješ u nečemu što nema smisla. Ili nađi suvisle znanstvene radove koji će to potkrijepiti ili prestani s bedastoćama. Ja još uvijek vjerujem da si ti skroz simpatičan i prostodušan dečko, a da sam ja iživcirani nervčik kojeg ti skroz slučajno ljutiš... Jelda...? Dejana 13:25, 2. veljače 2006. (CET)

Encarta za kraj: * http://ca.encarta.msn.com/Saami.html


Eto ja sam našao neke koji potvrđuju naziv Saami, a ti mi nisi predočila izvore za Sami. Sad je tvoj red.... Damirux 14:04, 2. veljače 2006. (CET)

Evo, da te i ja malo nasmijem: http://encarta.msn.com/encyclopedia_761577939/Croatia.html

Dakle, premještamo Hrvatska na Croatia?

Sombrero 14:25, 2. veljače 2006. (CET)

Suradnik:MostWanted/MitologijaUredi

Bok :)

Vidim da povremeno pišeš o mitologiji. Možda će te zanimati popis najtraženijih članaka na tu temu: Suradnik:MostWanted/Mitologija. Lista je stara skoro mjesec dana, ali je dalje vrlo korisna.

Pozdrav,

Sombrero 13:55, 2. veljače 2006. (CET)


O prinosu i doprinosuUredi

Dobar dan Dejanam Ti ispravno tvrdiš o značenju riječi prinos i o istančanosti hrvatskog jezika, ali samo 20 posto imaš rezon, u ostalih 80 posto slučajeva griješiš. Evo zašto: To što Ti navodiš jedno je od pet slojeva značenja riječi prinos. Prvo i osnovno značenje riječi prinos jeste: dar ili poklon, zatim, udjel iliti doprinos,po tome ubrana količina suhog priroda, pa količina proizvoda i na kraju religijska žrtva (paljenica, primjerice). Pozdrav,--Tomahawk_Cheerocky 14:27, 2. veljače 2006. (CET)

Dejana, nemaš se potrebe braniti. Lako ćeš i Ti meni naći riječi koje poznajem samo po jednom značenju. Ima toga toliko što ni danas nakon 60 godina života ne poznajem i otkrijem da sam čitavog života upotrebljavao njeno krivo značenje. Ovo što si dodala u pismo dovoljno ilustrira tvoje umno bogatstvo. Pozdrav,--Tomahawk Cheerocky 15:41, 4. veljače 2006. (CET)

MitologijaUredi

Hej, pomalo :)

Samo sam htio reći da, ako nemaš ideje što slijedeće, imaš listu koja ti može dati ideju. I ja često odem na popis najtraženijih članaka kad poželim nešto napisati, a ne mogu se odlučiti što. Već sam nekim drugim drugim ljudima slao slične poruke i svi su rekli otprilike "hvala na ideji". Nitko te ni na što ne sili.

Sombrero 10:55, 5. veljače 2006. (CET)

Moja tipkovnica me teroriyira!!Uredi

Pitanjce upuäeno svima koji ynaju... Yaåto mi se tipkovnica ponaåa ovako luckasto? I to samo na Wikici!! Mislim, super mi je da imam åvedske ynakove, ali mi oni rijetko trebaju na Wikici (yasigurno rjeëe od hrvatskih). y je yamijenjeno s z i posebni hrvatski ynakovi su yamijenjeni s posebnim skandinavskim znakovljem... Dakle, pretpostavljam da sam nekaj zbrljala, samo ne znam kaj i kak da to vratim na "normalu".  :-( --Dejana 11:57, 2. ožujka 2006. (CET)

JeroviUredi

A da otvorimo članak na temu ta dva znaka, pa da se na komodu raspravljamo na stranici za razgovor? Ovako smo zagušili "Pravopisna pitanja". A sve mi je nešto govorilo da ćeš ti se uhvatit jerija na mom komentaru... :)) Kubura 11:49, 3. ožujka 2006. (CET)

To sa ženskim stavom mi ima smisla. Samo po pitanju tko je u pravu, provjeri kome "bacaš rukavicu". Prvaka se ne izaziva. Kubura 18:13, 5. ožujka 2006. (CET)

...i?...tko je bio u pravu...? Dejana

Horo(r)skopUredi

Kaj si u Horo(r)skopu? Duh Svemira 18:35, 8. ožujka 2006. (CET)

KurzivUredi

Pogledaj samo francuske kraljeve. Sve titule su u kurzivu. Ima toga puno. Ostatak odgovora na stranici Zmaja. Damirux 17:01, 9. ožujka 2006. (CET)

Prilikom odgovoraUredi

Kad odgovaraš na temu odgovaraj na mojoj stranici. Nema ostalih admina trenutno aktivnih (osim Sombrera)niti smo svi skupa istovremeno aktivni. Ne stavljam, kao neki što uređuju, kurziv po svim člancima, nego na one koje ja napišem uglavnom ili na neke na koje naiđem. Previše bi to bilo posla sad kopati po svim člancima da se stavi kurziv. Pitat ću ostale admine za to. Još nešto, ne svađamo se preko wikipedije (bar ne admini) - to mi radimo na nečem drugom. Ne bi valjalo da svi čitaju naša mišljenja ovdje. Damirux 17:22, 9. ožujka 2006. (CET)

Zašto rasipati razgovor na više stranica? Nemoj mi reći da si nagovorio Sombrera na kurziv? On i jest prvi reagirao (danas). Kao što rekoh, onda imamo dvostrukosti. No, nije da je to tak strašno, ionako se vizualni izgled teksta rješava posljednji: kad za nekoliko godina sredimo podatke, preći će se na formalno sređivanje. Pitaj ih, dapače, to ti predložih već otkad, ideja bi trebala imati bar slaganje admina, ako se oni međusobno ne slažu, onda je stvar u krizi, da ne kažem negdje drugdje. Hej, budi sretan da mi se na da ići na IRC (što nisam i ovak dovoljni pain in the ass!?), al, ako baš hoćeš.... ma, prelijena sam ja za to... Lijepo da admini imaju i neka mišljenja... ;-)Dejana 17:32, 9. ožujka 2006. (CET)

AdministratoriUredi

Vidjeti ovdje za popis administratora na Wikipediji na hrvatskom jeziku. --Andrej Šalov 18:38, 9. ožujka 2006. (CET)

Hm, pa, ima vas poprilično.... Tko je Joy? Al što htjede reći? Ono je bila metarazinska digresija, ok? Cura je shvatila što htjedoh reći,a ako nije, brzo bude, nije bedasta.

NavođenjeUredi

Da li je ovako ispravno (Lada Kaštelan):

Najuspješniji su joj sljedeći dramski tekstovi:

  • A tek se vjenčali,
  • Adagio,
  • Posljednja karika,
  • Giga i njezini,
  • Prije sna.

Ili su ove točke i zarezi nepotrebni iza italic naziva ??? Duh Svemira 19:36, 9. ožujka 2006. (CET)

Ja ih osobno ne bih stavila, al ako se tebi tak sviđa, DA BIH RIJEČ REKLA!! ;-)U svakom slučaju ne prelazi granicu dobra ukusa. Dejana (GLUPOST)
ZAREZI I TOČKE SU SKROZ OK, DAPAČE, MISLILA SAM DA PITAŠ ZA KURZIV. DAKLE: ZAREZI I TOČKE SU DOBRI, KURZIV JE ONAK, OK, MOŽE PROĆI. Dejana 19:41, 9. ožujka 2006. (CET)

A vidi, sad te pitam ozbiljno!? Neki dan si me nap... zbog trostrukog navođenja (italic, bold, i navodnici), kao žena od struke, a danas mi daješ nedorečen odgovor. Dakle, što je ispravno ???

Duh Svemira 20:00, 9. ožujka 2006. (CET)

Pa govorimo o pravopisu u Hrvata - naravno da anything goes!! Evo i primjera, Anić-Silić: Pravopis hrvatskoga jezika, § 194. (preporučam da se zaviri u pravopis jer tamo je lijepo vizualno prikazano, a meni se ne da baš sve prepisivati) kaže:
" Ako se takve riječi, skupovi riječi, brojevi, oznake, simboli, formule itd. nižu (nabrajaju) jedni ispod drugih, s njihove lijeve strane mogu se pisati brojevi, slova, crte, točke i sl. Ostali načini njihove organizacije mogu biti kao u horizontalnom nizu (sa zarezom među njima i točkom na kraju) (...), ali se mogu primijeniti i načini njihove organizacije u vertikalnom nizu (bez zareza među njima i točke na kraju)". (moje isticanje).
Mislim da B-F-M u jednome od 10-ak izdanja dopuštaju i točku-zarez na kraju svake natuknice. Dakle, NE MOGU TI DATI

ODGOVOR KOJI NE BI BIO NEDOREČEN JER GA JOŠ NITKO NIJE DEFINITIVNO DOREKAO... a ka' će, ne zna se...  ;-) Dejana

Pogledajyte povijestUredi

Ja sam promjenio @-znak na e-mail adresi, jer upravo na takav nacin spammeri nalaze svoje zrtve. --VKokielov 19:39, 9. ožujka 2006. (CET)

Nema veze gdje. Spideri ne izbiraju metove. --VKokielov 20:50, 9. ožujka 2006. (CET)

SugestijaUredi

Hvala na sugestiji, ali trenutno pokušavam završiti sve navedene vrste kriza iz, mislim, razumljivih razloga. Nadam se, da neću zaboraviti (što mi se zna dogoditi) vratiti se na to kad ih sve završim. Pozdrav Branka France 12:50, 10. ožujka 2006. (CET)





Oprez sa jezikom, bar kad je njemački posrijedi. "Zunge" je ono što svi imamo u ustima, a ono što govorimo je Sprache Branka France 14:53, 13. ožujka 2006. (CET)

Pozdrav! Koji kontekst? etimologija riječi jezik?
  • ja sam je prepisala iz rječnika (ne bih se odvažila da sama mudrujem o tome ;-) )
  • jezik kao apstraktna imenica je postala od konkretne imenice (jezika u ustma), npr. u švedskome se jezik kao organ kaže tunga,a jezik kao sustav za komunikaciju spraak (språk), ali se nekad nazivao i tunga!! Danas su to često različite imenice, no etimologija ih spaja! Došlo je do pomaka značenja. Pozdrav, Dejana

ZahvalaUredi

Hvala ti što si uredila beskralješnjake. Hvala, hvala, hvala!!!!!!!!!!!!!!! Sve izgleda super i neću ništa dirati (jer bi 100% nešto unakazila). Još nisam gotova s člankom jer još pišem o člankonošcima i bodljikašima. Ti mi javi gdje da ja to kopiram pa ga ponovo uredi. Još sam promjenila ono u postavkama i hvala za to. Još ako mi možeš reći kak da stavim neke slike. Ja odem npr. kod žarnjaka i hoću staviti sliku hidre.Kliknem na Uredi i Postavi datoteku i sad ispunim sve ono. Onda mi se pojavi ta slika al ne kod žarnjaka. Ako to znaš slobodno ubaci slike il mi reci gdje da ih stavim pa ih onda ti poslije urediš (isti razlog zašto to ja neću napraviti). Hvala .

P.S. Da, to se još uvijek kaže osnovnjak. --Mile 10:24, 14. ožujka 2006. (CET)

ZamjeniceUredi

Josipe, pa zašto ti to tako osobno shvaćaš? Ako je Wikipedija (internetska) enciklopedija, onda se valjda mora pisati činjenično stanje, sviđalo se to nama ili ne. A neosporiva je činjenica da se danas koristi naziv lične zamjenice, iz već navođenih razloga. I to je tak, ne znam zašto ne možeš prihvatiti neke činjenice i naučiti nešto iz toga. Nisi ponudio apsolutno niti jedan argument, vidi se da, nažalost, jer si ipak prosvjetni radnik, nisi baš u toku s kroatističkim strujanjima, a jedino na što se pozivaš, a i to valjda jer ju je Kubura spomenuo, je gramatika za niže razrede osnovne škole, na čemu se bilo kakva enciklopedija ne može temeljiti.

I da, ja ne zastupam svoje mišljenje u vezi toga (ono je ovdje potpuno irelevantno), nego činjenično stanje, jer se na temelju objektivnih činjenica stvaraju članci na wikipediji. Meni je žao što se termini ne zovu kako bi ti želio, ali ja ti tu pomoći ne mogu, a činjenicom da ćemu na wikipediji pružati pogrešne podatke, nećemo pomoći nikome, niti ćemo išta promijeniti u znanstvenome nazivlju.

Pozdrav, Dejana 12:45, 6. travnja 2006. (CEST)

Uvijek me fascinira monolog u formi dijaloga, kao što upravo ti radiš u gornjem tekstu. Kao da stvarno ne govorimo istim jezikom. I što da sad učinim, "ispravak pogrešnog navoda"?

  1. "A neosporiva je činjenica..." - upravo se o tome radi da se osporava (ali što ćeš, eto mi Hrvati navikli smo osporavati, umjesto nametati svoje).
  2. "Ne znam zašto ne možeš prihvatiti neke činjenice i naučiti nešto iz toga" - pa to upravi niti meni nije jasno za tebe? Neosporiva je činjenica (eto da uzmem ono što mi je pri ruci, ah jadna li mi majka prosvjetnog radnika) Velikog školskog leksikona (ŠK, Zagreb 2003.), u natuknici Zamjenice ni riječi o ličnim, umjesto toga navode se samo osobne!!! Da, naravno, sad ćeš se ti pozvati na one "neosporne činjenice" koje tebi odgovaraju.
  3. "Nisi...temeljiti" - ove uvrede ću preskočiti, naviknuo sam na takve reakcije kad se nešto radiš na dobrobit zajednice - Wikipedija nije to, ti ne razumiješ bit wikipedije.
  4. "I da... nazivlju" - demagogija, floskule, uvrede - ako hoćeš detaljnije, javi mi.

Dejana, očito nisi neobrazovana, ali ovakva "argumentacija" u tvojem gornjem tekstu proturječi onom na što se pozivaš. Razmisli malo o tome. I još nešto, ja ne krijem svoj osobni identitet, možeš lako pročitati više o meni na mojim osobnim stranicama (to nije reklama), a o tebi samo da voliš čokoladu. Ako se već pozivaš na status znanstvenice, nemoj si dozvoliti koristiti "niske udarce", zadrži dignitet akademski obrazovane građanke. Znaš, veoma je tanka, gotovo neprimjetna granica između žustre i oštre polemike, na jednoj strani, i niskih udaraca na drugoj. Ponekad, u žaru igre, skloni smo ju prijeći. Ja se nastojim kontrolirati, ako sam ju koji put prešao, ispričavam se, a ti razmisli o svojim postupcima "argumentaciji". Dakako, to je u srednjoeuropskoj tradiciji kojoj mi Hrvati pripadamo, ali u našem susjedstvu postoji i drukčiji oblik makjavelizma, ako si pripadnica te "kulture" ne ćeš razumjeti ove zadnje rečenice. Josip65 13:30, 6. travnja 2006. (CEST)

S(a)ami - tvoje promjene nisu baš u wiki-duhuUredi

Dejana, molim te, ne radi na svoju ruku.

Vidim da si prebacila tekst sa Saami na Sami, pri čemu su indikativne 2 stvari:

  1. nigdje nisi stavljala komentare, da se ne vidi što se radi
  2. Stranicu nisi prebacila nego si napravila cut-paste, što znači da si žrtvovala stare izmjene, samo da netko ne bi vidio što su zapravo napravila.

Ovo je vrlo neozbiljno od tebe. Molim te, poništi sve promjene i svoj novi tekst postavi na Saami, bolje ti nego netko od admina.

--Ante Perkovic 12:00, 28. travnja 2006. (CEST)

Ispričavam se ako sam došao do krivog zaključka, ali nema potrebe da se odma ljutiš i brišeš svoje doprinose. --Ante Perkovic 12:20, 28. travnja 2006. (CEST)

Prva Wiki godišnjicaUredi

Čestitam ti prvu wiki godišnjicu :-)) Roberta F. 23:48, 2. studenog 2006. (CET)

Obavijest za označavanje slikaUredi

Ovo je automatski generirana poruka/obavijest poslana svim suradnicima koji su postavljali slike prije stupanja na snagu nove politike označavanja slika (6. studenoga 2006.).
Na Wikipediji je u tijeku akcija sređivanja slika s nejasnim ili pogrešno naznačenim pravnim statusom.


Suradniče Dejana,

Molimo Vas da sve slike koje ste poslali, označite odgovarajućom oznakom o autorskim pravima, vodeći računa da oznaka odgovara pravnom statusu slike. Pogledajte ovo osnovno pravilo i ovaj popis oznaka za dozvole s kratkim objašnjenjima svake. Kratke Upute za označavanje starih slika će Vam pomoći ukoliko imate nedoumica.

Kada označavate slike, molimo vodite računa da osim oznake obvezno stavite i poveznicu (URL) prema site-u odakle je slika preuzeta; ako je slika skenirana, navedite naslov i autora publikacije i ISBN broj te publikacije; ako ste Vi autor, navedite to kao izvor (napomena: kod snimaka ekrana i skeniranih slika Vi niste autor slike). Ako smatrate da slika ispunjava uvjete za pravednu uporabu koji su navedeni na oznaci za dozvolu, navedite i obrazloženje za tu pravednu uporabu.


Popis slika koje ste postavili na Wikipediju na hrvatskom jeziku možete pogledati ovdje

Galeriju istih slika možete pogledati ovdje

Molimo vas da posebnu pozornost obratite na Vaše neoznačene slike.

Napomene:

  • Navedite izvor slike - ako ne navedete izvor, nemoguće je provjeriti oznaku!
  • Nemojte stavljati pogrešne oznake na slike, naročito nemojte stavljati „pravedna uporaba“ ili „javno dobro“ bez obrazloženja!
  • Slike koje po završetku akcije sređivanja nemaju jasno označen pravni status biti će brisane! To podrazumijeva i slike koje nemaju oznaku, one koje su pogrešno obilježene kao i one koje nemaju provjerljive podatke o izvoru.
-- Andrej Šalov 16:41, 15. studenog 2006. (CET)