Otvori glavni izbornik


Grčka vojna hunta (1967.-1974.), poznatija pod alternativnim imenom "Hunta pukovnika" (Χούντα των Συνταγματαρχών, Δικτατορία των Συνταγματαρχών), kraće Hunta (Η Χούντα) odnosi se na seriju desničarskih vlada koje su u tih 7 godina vladale Grčkom. Razdoblje vladavine traje od ranog jutra 21. travnja 1967. godine, pa do popodneva 23. srpnja 1974. godine.

Ta vojna hunta bila je odraz preko 30 godina podijeljenosti Grka i politike u državi. Iako su je nacisti okupirali, od 1944. do 1949. trajao je građanski rat između republikanskih snaga (pristaša kralja i diktature) s jedne strane te komunističkih gerilaca s druge strane. Na Grčku je snažno utjecala i Trumanova doktrina.

Nakon kraja građ. rata, kralj se vratio na vlast, ali situacija se nije smirila.

Bilo je govora o puču. Rano ujutro, 21. travnja 1967. samo nekoliko tjedana prije izbora za novu vladu, tenkovi su izašli na ulice Atene. Vođa puča bio je brigadir Styllianos Pattakos, a uz njega su bili i pukovnici Georgios Papadopoulos i Nikolaos Makerezos. Članova hunte na kraju je bilo pet. Valja naglasiti da je preko 10.000 ljudi uhićeno. Ljudi su zatvarani po sumnjom za ljevičarsku političku ideologiju. Pravoslavlje je široko isticano i slavljeno. Kako su godine prolazile, vojska je postajala sve omraženija. Kralj je pobjegao 1967., a nakon pada hunte, monarhija je ukinuta. Jedan od njenih najgorih poteza bilo je krvavo gušenje ustanka na atenskoj Politehničkoj školi 17. studenog 1973. godine. Svrgnuli su nadbiskupa Makariosa, a bili su i na rubu otvorenog rata sa Turskom. Pad hunte dogodio se 23. srpnja 1974. kada je tada slabo poznati general Phaedon Gizikis poslao tenkove na ulice Atene i Soluna. Godinu kasnije predao je vlast građanskim političarima.