Reja (također Saturn V) je prirodni satelit planeta Saturn. Unutarnji pravilni satelit s oko 1.528 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 4 dana, 12 sati, 26 minute i 13 sekundi. Nazvan je po grčkoj božici Reji, ženi Krona (Saturna). Otkrio ju je Giovanni Cassini 1672. godine.

Reja (Rhea)
Reja, snimio Cassini-Huygens
Reja, snimio Cassini-Huygens
Otkriće
Otkrio Giovanni Domenico Cassini
Datum otkrića 23. prosinca 1672.
Privremena oznaka Saturn V
Planet Saturn
Grupa satelita Unutarnji pravilni sateliti
Orbitalni elementi
Ekscentricitet (e) 0,0012583
Prosječna udaljenost 527.040 km (xxxx AJ)
Orbitalni period (P) 4,518212 d (xxxx godina)
Fizičke osobine
Srednji promjer 1.528 km
Površina 7.337.000km²
Masa 2,49·1021 kg
(~3.9·10-4 Zemljinih masa)
Volumen xxxx km³
Gustoća 1.236 g/cm³
Gravitacija na površini xxxx m/s²
Period rotacije xxxx d (xxxx godina)
Prosječna površinska
temperatura
53K (min)
99K (max)
Nagib osi 0,345° (prema Saturnovom ekvatoru)
Rejin prsten i Saturn u daljini, umjetničko viđenje

Kruži na udaljenosti od 527 040 km. Drugi je najveći Saturnov mjesec. Ima egzosferu od kisika i ugljikovog dioksida otkrivenu 2010. godine. Znanstvenici pretpostavljaju da kisik nastaje sudarom elektromagnetskih zračenja s ledom na površini nebeskog tijela, dok za podrijetlo ugljičnog dioksida još ne postoji prevladavajuće objašnjenje. Mogao bi nastajati prilikom oksidacije organskih molekula ili se naprosto oslobađati iz leda.[1] Po reljefu je slična Dioni i Tetiji. Ima gustoću od 1.236 g/cm³, što ukazuje da je napravljena od oko 25% stijena i 75% leda. Drugo je najmanje tijelo u kojem je potvrđen oblik s hidrostatičnom ravnotežom, nakon patuljastog planeta Ceresa.

Prije nego što je Cassini-Huygens došao, smatralo se da Reja ima stjenovitu jezgru. No, inercija je drugačija nego što bi bilo da ima stjenovitu jezgru. Trebala bi biti 0,34, ali ima od 0,37 do 0,4. To bi moglo biti objašnjeno ako Reja ima djelomično ili potpuno diferenciranu, u skladu s inercijom od 0,4. No, neki izračuni pokazali su inercija iznosi 0,37, što bi značilo da Reja ima homogenu unutrašnjost. Modeli ukazuju da bi Reja bila sposobna održavati ocean tekuće vode, ali tragovi tog oceana nisu pronađeni.

Podaci s Cassini-Huygensa ukazuju da Reja možda ima prsten, ali isti zasada nije pronađen. Cassini-Huygens je otkrio plave tragove u ledu, koji upućuju da je možda prsten pao na Reju.

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi