Ruski državni književni muzej

Državni književni muzej – najčuveniji i najveći muzej povijesti ruske književnosti u Ruskoj Federaciji.

Ruski državni književni muzej
Osnovan 1934.
Smještaj Ul. Petrovka 28, 103051, Moskva
Broj posjetitelja 85.000 na godinu
Ravnatelj Marina Semenova Gomozkova
Pristup javnim prijevozom stanica metroa "Puškinskaja", "Čehovskaja", "Tverskaja"; trolejbus br. 3, 31, 15, 13, 69
Službena stranica www.museum.ru/M289

Povijest

uredi

Osnovan je 1934. godine spajanjem Središnjega muzeja beletristike, kritike i publicistike i Književnog muzeja biblioteke "V. I. Lenjin". Za vrijeme svog postojanja izrastao je u jednu od najznamenitijih baza kulturnih umjetničkih dobara.

U fondovima muzeja sabrane su osobne arhive pisaca i djelatnika ruske kulture 18.20. stoljeća; gravure 17.18. stoljeća sa slikama Moskve i Peterburga; slikarski portreti, minijature sa slikama državnih djelatnika; knjige pisane rukom i inkunabule duhovnog sadržaja, prve knjige svjetovnog tiska petrovskog vremena, vrlo rijetke knjige s autografima, rukopisi, crteži pisaca, slikarska djela, rijetke fotografije, popisi djela G.P. Deržavina, D.I. Fonvizina, A.N. Radiščeva, N.M. Karamzina, A.S. Gribojedova, M.J. Ljermontova, N.V. Gogolja, te drugi materijali povezani s poviješću ruske klasične i suvremene književnosti, koji broje više od milijuna jedinica pohrane.

Muzej uključuje desetak podružnica koje se nalaze u raznim rajonima Moskve i Podmoskovja, te koji imaju status odjela.

Od 1972. do 2006. godine direktorica muzeja je bila Natalija Vladimirovna Šahalova.

Podružnice

uredi
 
Sergej Maljutin: Portret V. Brjusova, 1913.
  1. Dom-muzej A.I. Gercena[1]
  2. Dom-muzej A.P. Čehova[2]
  3. Dom-muzej M.J. Ljermontova[3]
  4. Dom I.S. Ostrouhova[4]
  5. Memorijalni kabinet A.V. Lunačarskog[5]
  6. Muzej književnosti XVII – XIX st. (Nariškinske dvorane)[6]
  7. Memorijalni muzej-stan A.N. Tolstoja[7]
  8. Muzej-stan F.M. Dostojevskog[8]
  9. Muzej "Srebrnog vijeka" ("Dom V.J. Brjusova")[9]
  10. Dom-muzej B.L. Pasternaka[10]
  11. Dom-muzej K.I. Čukovskog[11]
  12. Dom-muzej M.M. Prišvina[12]

Izvor

uredi

Bilješke

uredi
  1. Državni književni muzej: Dom-muzej A.I. GercenaArhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2013. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  2. Državni književni muzej: Dom-muzej A.P. ČehovaArhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2013. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  3. Državni književni muzej: Dom-muzej M.J. LjermontovaArhivirana inačica izvorne stranice od 16. ožujka 2011. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  4. Državni književni muzej: Dom I.S. OstrouhovaArhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2013. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  5. Državni književni muzej: Memorijalni kabinet A.V. LunačarskogArhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2013. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  6. Državni književni muzej: Muzej književnosti XVII – XIX st.Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2013. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  7. Državni književni muzej: Memorijalni muzej-stan A.N. TolstojaArhivirana inačica izvorne stranice od 30. travnja 2013. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  8. Državni književni muzej: Muzej-stan F.M. DostojevskogArhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2013. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  9. Državni književni muzej: Muzej "Srebrnog vijeka"Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2013. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  10. Državni književni muzej: Dom-muzej B.L. PasternakaArhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2013. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  11. Državni književni muzej: Dom-muzej K.I. ČukovskogArhivirana inačica izvorne stranice od 17. lipnja 2012. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.
  12. Državni književni muzej: Dom-muzej M.M. PrišvinaArhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2013. (Wayback Machine), preuzeto 18. ožujka 2013.

Vanjske poveznice

uredi