Sabrata

Sabrata, Sabratah ili Siburata (arapski: صبراتة‎) je bila najzapadniji od tri grada Rimskog Carstva koji su se zajedno zvali Tripolitanija. Nalazi se na afričkoj obali Sredozemlja, u sjeverozapadnom kutu današnje Libije, oko 65 km zapadno od Tripolija (antička Oea). Upisan je 1982. godine UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi zbog izvanredno sačuvanih rimskih spomenika od kojih je i jedina sačuvana scena jednog rimskog kazališta. Sabrata je upisana i na popis ugroženih mjesta svjetske baštine zbog Libijskog građanskog rata, prisutstva naoružanih skupina, već načinjene i mogućih budućih oštećenja lokaliteta[1]

Arheološki lokalitet Sabrate
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Arheološki lokalitet Sabrate
Flag of Libya (1977–2011).svg Libija


Sabrata na karti Libija
Sabrata
Sabrata
Lokacija Sabrate u Libiji
Godina uvrštenja: 1982. (6. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: 2016. -
Poveznica: 184 UNESCO
Karta Sabrate s najvažnijim znamenitostima grada

PovijestUredi

Sabartu su vjerojatno osnovali Feničani oko 500. pr. Kr. kao trgovački postaju s lukom koja je opsluživala afričko zaleđe. Feničani su mu dali libijsko-berbersko ime Sbrt'n, što navodi na zaključak kako je na ovom mjestu bilo još starije naselje domorodaca[2].

Sabrata je postala dio kratkotrajnog numidskog kraljevstva Masinisa prije no što je romanizirana u 2., i obnovljena u 3. stoljeću. Sabrata je doživjela vrhunac za vladavine Septimija Severa koji je rođen u obližnjoj Leptis Magni. Luka iz Sabrate je opsluživala Rim robama iz središnje Afrike do koje je dolazila preko grada Cydamusa (današnji Gadames).

Grad je strašno stradao u potresima u 4. stoljeću od kojih je najgori bio onaj iz 365. godne. Bizantski upravitelji su ga obnovili, ali dosta skromnije. Vandali su opustošili Sabratu i srušili joj zidine 455. godine. U nekoliko stotinu godina nakon arapskog osvajanja magreba trgovina se premjestila u druge pomorske gradove i Sabrata je ostala samo selo.

Panorama Doline arheološkog lokaliteta Sabrate

Tijekom aktualnog Rata u Libiji, Sabrata je isprva bila u rukama pobunjenika, ali je od 2. ožujka 2011. ponovno u rukama pro-Gadaffijevih snaga. Generalna direktorica UNESCO-a, Irina Bokova, je pozvala obje strane da poštuju hašku Konvenciju o zaštiti kulturne baštine iz 1954. godine kako bi se zaštitili vrijedni spomenici u Libiji.

ZnamenitostiUredi

 
Podni mozaik termi na obali

Veličanstveno kazalište u kojem je sačuvana jedinstvena trokatna mramorna scena pozornice potječe najvjerojatnije iz vladavine cara Komoda (161.-92.). Kazalište je imalo oko 5,000 sjedala, a prednja strana pozornice (pulpitum) je bila bogato ukrašena reljefima povijesnih, vjerskih i dramskih prizora u čijem središtu su bile uokvirene dvije božice koje su alegorijski predstavljale Rim i Sabratu.

Pored kazališta iz 3. stoljeća, Sabrata ima i brojne druge rimske spomenike poput amfiteatra koji je imao i podzemne prolaze, a tu su i Kapitolij, hramovi Liber Pater, Herkulesa, Serapisa i Izide, te Justinijanova kršćanska bazilika. Mnoge građevine i vile su bile ukrašene raskošnim podnim mozaicima, poput onih u kući Jasona Magnusa, ili u termama koje su imale pogled na morsku obalu.

U dva muzeja na lokalitetu čuvaju se iskopani spomenici poput grobnih predmeta, kovanica, porculana, feničanskih starina, rimskih skulptura i zidnih mozaika iz bizantskog razdoblja.

IzvoriUredi

  1. Libya’s five World Heritage sites put on List of World Heritage in Dange. UNESCO pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  2. Anthony Richard Birley, Septimius Severus: the African emperor, 2002, Taylor & Francis e-Library, str. 2. ISBN 0-415-16591-1

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sabrata

Koordinate: 32°47′32″N 12°29′03″E / 32.79222°N 12.48417°E / 32.79222; 12.48417