Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (1756.1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku. Ostali istovremeni sukobi uključuju Francusko-indijanski rat (1754.1763.), Karnatske ratove (1744.1763.) i Britansko-španjolski rat (1762.1763.). Suprotstavljene saveze predvodile su Britansko Carstvo i Kraljevina Francuska, obje nastojeći uspostaviti globalnu prevlast.

Sedmogodišnji rat

Vrijeme 17. svibnja 1756.
15. veljače 1763.
(6 godina, 8 mjeseci, 4 tjedna i 1 dan)
Lokacija Europa, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Azija, Afrika, Tihi ocean
Ishod Pobjeda britanske koalicije
Teritorijalne promjene  • Francuska i Španjolska vraćaju Britanskom Carstvu i Portugalu osvojeni teritorij
 • Francuska ustupa svoje sjevernoameričke posjede istočno od rijeke Mississippi, Kanadu, otoke Sveti Vincent, Tobago, Dominiku i Grenadu Britanskom Carstvu
 • Francuska predaje Španjolskoj Luizijanu i teritorij zapadno od rijeke Mississippi
 • Španjolska ustupa Floridu Britanskom Carstvu
 • Mogulsko Carstvo ustupa Bengal Britanskom Carstvu
Sukobljeni
Kraljevina Francuska
Habsburška Monarhija
Rusko Carstvo
(1756.1762.)
Burbonska Španjolska
Švedska
Kalmički Kanat
Elektorat Saska
Hesse-Darmstadt
Britansko Carstvo
Kraljevina Pruska
Kraljevina Portugal
Rusko Carstvo
(1762.1763.)
Elektorat Hanover
Brunswick-Wolfenbüttel
Hesse-Kassel
Schaumburg-Lippe
Hyderabad
Karnatski Sultanat
Vojne snage
Kraljevina Francuska: 210.000 vojnika (1756.1757.)
Habsburška Monarhija: 250.000[1] vojnika (ukupno)
Rusko Carstvo: 333.000 vojnika
Burbonska Španjolska: 70.000 vojnika (ukupno)
Britansko Carstvo: 300.000 mobiliziranih
Kraljevina Pruska: 210.000[2] vojnika
Kraljevina Portugal: 10.000 vojnika (1762.)
Posljedice
Kraljevina Francuska:
200.000 mrtvih[3]
Habsburška Monarhija:
140.000 mrtvih[4]
Rusko Carstvo:
120.000 mrtvih[5]
Švedsko Carstvo:
28.000 mrtvih[6]
Britansko Carstvo:
160.000 mrtvih[7]
Kraljevina Pruska:
180.000 mrtvih[8]
900.000 – 1.400.000 mrtvih[9]

Uzroci i pozadina uredi

Austrijska carica Marija Terezija je u periodu nakon rata za austrijsko nasljeđe htjela povratiti pokrajinu Šleziju od pruskog kralja Fridrika II. koju je izgubila u tom ratu. Protiv Pruske i Engleske, koja je stala na njenu stranu, stvorena je velika koalicija u kojoj su bili Austrija, Francuska, Rusija, Saska, Švedska i Poljska.

Borbe u Europi uredi

Zarobljavanjem saske vojske kod Pirne u listopadu 1756., pruski kralj Fridrik II. samo je djelomice ostvario svoj ratni plan. Zbog poodmaklog doba godine, pokušaj zaposjedanja Češke ne bi li Austriju prisilio na odustajanje od rata morao je odgoditi za proljeće sljedeće godine.

Fridrik II. upao je u Češku između 18. i 22. travnja 1757., krenuvši koncentrično prema Pragu u četiri kolone: feldmaršal Schwerin s 34.300 vojnika iz Šleske i vojvoda od Beverna s 20.300 vojnika iz istočne Saske, sjedinivši se 27. travnja na rijeci Isar pod Schwerinovim zapovjedništvom, te kralj s 39.600 vojnika iz središnje Saske od Dresdena, kojem se 25. travnja pridružio knez od Anhalta dolazeći s 19.300 vojnika iz zapadne Saske.

Feldmaršal Browne, zamjenik vrhovnoga austrijskog zapovjednika u Češkoj princa Karla Lotarinškog, koji je zbog bolova u nogama ostao u Beču, nije vjerovao kako će neprijatelj krenuti naprijed, iako su se tijekom travnja množile vijesti o mogućem napadaju. Prusima stoga nije bilo teško napredovati jer su se iznenađene i raštrkane austrijske postrojbe još nalazile usred priprema za vojnu: Nadasdy s 15.000 vojnika u Moravskoj i austrijskom dijelu Šleske, Serbelloni s 27.200 vojnika u istočnoj Češkoj, 39.100 vojnika pod izravnim Brownovim zapovjedništvom oko Praga i Budima, te Königsegg s 22.900 vojnika u sjevernoj i vojvoda od Arenberga s 24.200 vojnika u zapadnoj Češkoj.

1760. je uslijedila pobjeda pruskog kralja u bitkama kod Torgaua i Legnice, ali je nakon toga Fridrik II. 1761. morao pretrpjeti napad na Brandenburg te zauzimanje Berlina od strane Rusa i Austrijanaca.

Borbe u Kanadi uredi

Do polovice 18. stoljeća u Sjevernoj je Americi povremeno dolazilo do ratnih sukoba između Britanaca i Francuza oko trgovine te zbog njihovih sukoba u Europi.

1753. godine Francuzi iz Kanade kreću prema jugu kako bi zauzeli dio doline Ohija. Britanska vojska i doseljenici s istočne obale su ih krenuli presresti. U pojedinačnim bitkama su obje strane bilježile uspjehe ali ne i konačnu pobjedu. 1756. godine Francuzi šalju novog zapovjednika, markiza de Montcalma, a 1758. iz Britanije dolazi general James Wolfe. Britanci napadaju francuski teritorij pa i Quebec, glavni grad francuske Kanade.

U kolovozu 1759. Wolfe je utaboren istočno od Quebeca. Planirao je iznenadni napad u kojem bi se njegove snage iskrcale uzvodno od Quebeca, u podnožju strmih litica. 13. rujna u 1 sat poslije ponoći, on i njegovi ljudi krenuli su u akciju. U 4 sata ujutro došli su do mjesta iskrcavanja, popeli se uz litice i već u zoru se počeli primicati Abrahamovoj visoravni. Ubrzo su nanijeli poraz Montcalmovoj iznenađenoj vojsci, no i Wolfe i Montcalm su smrtno ranjeni u bitci.

Kraj rata uredi

Iznenadno povlačenje Rusije, zbog smrti carice Elizabete, te dolazak na rusko prijestolje izrazito propruski raspoloženih careva, Petra III. i njegove supruge Katarine II., spasilo je Fridrika II., pa je sklopljen mir koji se sastojao od dva ugovora 1763.: u Parizu, gdje je priznat poraz Burbona u korist Engleske i predaja francuskih kolonija Englezima, i u Hubertsburgu, kojim je potvrđen status quo, tj. Šlezija ostaje Pruskoj.

Bibliografija uredi

  • Bertoša, Slaven. Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb 2004.

Izvori uredi

  1. Hochedlinger, Michael. 2003. Austria's Wars of Emergence: War, State and Society in the Habsburg Monarchy, 1683-1797 [Austrijski ratovi uspona: Rat, država i društvo u Habsburškoj Monarhiji, 1683. – 1797.]. Pearson Education. London, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo. str. 298. ISBN 0-582-29084-8
  2. Wilson, Peter Hamish; i dr. (Dickson, Peter George Muir). 2009. Prussia as a Fiscal-Military State, 1640–1806 [Pruska kao fiskalno-vojna država, 1640. – 1806.]. Storrs, Christopher (ur.). The Fiscal-military State in Eighteenth-century Europe: Essays in Honour of P. G. M. Dickson [Fiskalno-vojna država u Europi osamnaestog stoljeća: Eseji u čast P. G. M. Dicksona] (engleski). Ashgate Publishing Ltd. Surrey, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo. str. 119. doi:10.4324/9781315558110-4. ISBN 978-0-7546-5814-6
  3. Danley, Mark; Speelman, Patrick. 9. studenoga 2023. The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare) [Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)] (engleski). Brill Academic Publishers. Leiden, Nizozemska. str. 524. ISBN 978-900-423408-6
  4. Danley, Mark; Speelman, Patrick. 9. studenoga 2023. The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare) [Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)] (engleski). Brill Academic Publishers. Leiden, Nizozemska. str. 524. ISBN 978-900-423408-6
  5. Danley, Mark; Speelman, Patrick. 9. studenoga 2023. The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare) [Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)] (engleski). Brill Academic Publishers. Leiden, Nizozemska. str. 524. ISBN 978-900-423408-6
  6. Danley, Mark; Speelman, Patrick. 9. studenoga 2023. The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare) [Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)] (engleski). Brill Academic Publishers. Leiden, Nizozemska. str. 524. ISBN 978-900-423408-6
  7. Danley, Mark; Speelman, Patrick. 9. studenoga 2023. The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare) [Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)] (engleski). Brill Academic Publishers. Leiden, Nizozemska. str. 524. ISBN 978-900-423408-6
  8. Danley, Mark; Speelman, Patrick. 9. studenoga 2023. The Seven Years' War: Global Views (History of Warfare) [Sedmogodišnji rat: Globalni pogledi (Povijest ratovanja)] (engleski). Brill Academic Publishers. Leiden, Nizozemska. str. 524. ISBN 978-900-423408-6
  9. White, Matthew. Statistics of Wars, Oppressions and Atrocities of the Eighteenth Century [Statistika ratova, ugnjetavanja i zločina osamnaestog stoljeća] (engleski)

Vanjske poveznice uredi

Sestrinski projekti
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Sedmogodišnji rat
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sedmogodišnji rat