Seljačka buna (Šenoa)

Seljačka buna je povijesni roman hrvatskog književnika Augusta Šenoe.

Seljačka buna

Oton Iveković: Smaknuće Matije Gupca (na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu)
Autor August Šenoa
Država Hrvatski
Jezik hrvatski jezik
Rod
(stil, žanr)
Povijesni roman
Izdavač Vijenac (prvo izdanje)
Datum (godina)
izdanja
1877.
Vrijeme radnje druga polovica 16. stoljeća
Glavni lik(ovi) Matija Gubec

Prvi put je objavljen u časopisu Vijenac 1877. godine. Jedan je od pet romana Augusta Šenoe i njegov najvažniji povijesni roman. Radnja se temelji na stvarnim događajima Seljačke bune, koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu, zbog povećanja rente i terora Franje Tahija i drugih plemića, 1573. godine.[1]

Šenoa na početku iznosi posvetu prečasnomu i prevrijednomu gospodinu Mihovilu Pavlinoviću[2], jednom od najistaknutijih hrvatskih preporoditelja u Dalmaciji[3].

U romanu se odvija više paralelnih radnji: sukob Uršule Hening i Franje Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav između Jane i Đure Mogaića, te ljubav Sofije Hening i Tome Milića.[4] Plemići su podijeljeni na dvije protivničke strane. Na čelu prve strane je Franjo Tahi s banom Petrom Erdődyjem i Gašparom Alapićem. Protiv njih su Uršula Hening i Ambroz Gregorijanec. Buna počinje kada Tahi nepravedno namjerava protjerati Uršulu s njenog imanja. U početku romana, Uršula je uz seljake, dok se kasnije saznaje kako želi oženiti svoju kćer za Tahijeva sina, stoga se seljaci okreću i protiv nje i cijelog plemstva. Šenoa iznosi međusobne odnose feudalaca te položaj seljaka koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Uzrok bune su potlačivanje kmetova i visoki nameti. Detaljno su opisane masovne scene bitaka, a najviše se ističe Matija Gubec, vođa pobunjenih seljaka koji je u izravnom sukobu s Franjom Tahijem. Gubec je kmet iz Stubice, borac za pravdu i slobodu, kojeg su seljaci kasnije proglasili za "kralja". Na kraju roman Gubec pogiba pred crkvom sv. Marka u Zagrebu, kako bi spasio nekolicinu svojih ljudi. Autor često patnje hrvatskog naroda uspoređuje s biblijskim motivima.

Šenoa u romanu osuđuje ponašanje niskog plemstva i ujedno kritizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i bratstvu svih ljudi. Potrudio se istražiti stvarne događaje i na njima temelji radnju.

Izvori

uredi
  1. Hrvatski obiteljski leksikon: Seljačka bunaArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Preuzeto 28. veljače 2013.
  2. Seljačka buna/Posveta – Wikizvor. hr.wikisource.org. Pristupljeno 4. siječnja 2024.
  3. Pavlinović, Mihovil | Proleksis enciklopedija. proleksis.lzmk.hr. Pristupljeno 4. siječnja 2024.
  4. http://www.lektire.me/prepricano/august-senoa-seljacka-buna_87Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. siječnja 2013. (Wayback Machine) Preuzeto 28. veljače 2013.

Vidi i:

uredi

Vanjske poveznice

uredi