Sestrunj je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Sestrunj
Croatia - Sestrunj.PNG
Podatci
Smještaj Jadransko more
Koordinate 14° 56´ 43˝ - 15° 02´ 23˝ i. z. d.  ; 44° 07´ 31˝ - 44° 12´ 14˝ sj. z. š..
Država Hrvatska
Glavno naselje Sestrunj
Površina 15,12[1] km2
Obalna crta 29,345[1] km
Broj stanovnika 48
Sestrunj.JPG
Sestrunj, satelitska snimka

Otok Sestrunj spada među manje otoke zadarskog otočja. Neposredno je okružen „kanalima“ i to Sestrunjskim na jugoistoku, Rivanjskim sa sjeverozapada i Srednjim s juga. Kako je središnje položen i visinom istaknut, s njega se pruža izvanredan pogled na dio zadarskog priobalja i otočja.

Od Zadra je udaljen 15 km zračne linije, a udaljenost između Zadra i luke Kavlin na južnom dijelu otoka je 12 milja.

Dosadašnji pokušaji da ga se svrsta u neku od skupina otoka zadarskog arhipelaga, najčešće su završavali izdvajanjem tzv. sestrunjske otočne skupine kojoj se priključuju Rivanj i Žverinac sa pripadajućim otocima. Otok spada u male otoke naše obale, te sa površinom od 15,12 km² tek je deseti u zadarskom arhipelagu i trideseti u RH.

Za život stanovnika od presudne je važnosti njegov položaj i veličina. Relativno slaba povezanost sa Zadrom, što se u zadnje vrijeme nastoji popraviti, te slaba povezanost s drugim mjestima na obližnjim otocima, uvjetuju da Sestrunj ima malo značenje među otocima. Iako to nije nikad bilo ekstremno istaknuto, u periodima povijesno-geografskog razvoja, Sestrunj razvija aktivnosti koje se nadopunjuju s aktivnostima susjednih otoka i pruža mu kontinuitet naseljenosti i zadržavanje stanovništva od pretpovijesti do danas.

Sadržaj

StanovništvoUredi

Natalitet 27
n (%) 4,2
Mortalitet 79
m (%) 12,3
Prirodni pad - 52
p (%) - 8,1

S obzirom na malu površinu i na skućene mogućnosti agrarne valorizacije, Sestrunj je oduvijek bio jedan od populacijsko najmanjih naselja na zadarskim otocima. Kako je s otokom Rivnjom predstavljao jedinstvenu crkvenu župu, često se u povijesnim podacima tretiraju i kao jedinstveno naselje.

Drugi svjetski rat na otoku je uvjetovao značajan pad stanovnika, a smatra se da je otok prije toga dosegnuo svoj populacijski maksimum. Svi sljedeći popisi utvrdili su pad stanovnika, osim popisa 1971. godine.

Sestrunj potvrđuje znanstvenu činjenicu da se društveno-ekonomske prilike manjih otoka više odražavaju na stanovništvo nego na velikim otocima, što dovodi do znatnijih demografskih oscilacija i populacijskih stresova.

Izrazito visoke stope smanjenja stanovništva na otoku iza 1948. godine u neposrednoj su vezi s negativnim prirodnim priraštajem i mehaničkim kretanjem stanovnika na otoku.

Znatno izraženija stopa mortaliteta od stope nataliteta rezultira negativnom stopom prirodnog kretanja.

Koliko su god one posljedica izrazito loše dobne strukture, a s time u vezi i smanjenog vitaliteta i fertiliteta pučanstva, toliko se ujedno pojavljuju i kao uzrok atrofiranja dobne strukture.

Također je i emigracija, kao posljedica i kao uzrok mijenjanja demografskih struktura otoka lako uočljiva i izrazito negativnog migracijskog salda u promatranom periodu.

Kao i na susjednim otocima zadarskog arhipelaga, ovakvo stanje ukazuje na stanovništvo koje se našlo u nezaustavljivom procesu prirodnog odumiranja i u kojem nema više vlastite prirodne snage za opstanak.

Dobno-spolna strukturaUredi

 
Piramida dobnog i spolnog sastava stanovništva otoka Sestrunja 1981. godine
 
Piramida dobnog i spolnog sastava stanovništva otoka Sestrunja 2001. godine

Struktura prema dobi govori o poražavajućoj demografskoj situaciji na otoku. Brojčano su opale sve dobne skupine, ponajviše mlada i zrela.

Mlado stanovništvo na otoku 1981. godine predstavlja svega 9,4 % stanovništva, što je ispod svakog minimuma, zrelo 31,3 % što je izrazito malo, a staro sa udjelom od čak 59,3 % najočitije predstavlja ostarjelu, nereproducirajuću demografsku masu.

Pojava da uopće nema muške djece do 10 godina starosti, da nedostaje ženska populacija između 20 i 40 godina i da, brojčano slabije, hipertrofiraju dobne skupine iznad 65 godina, govore da je vitalitet stanovništva drastično smanjen, fertilitet praktično ne postoji, a mortalitet, uz iseljavanje postaje glavni i najutjecajniji činilac promjene stanovnika.

Na dobno spolnoj piramidi iz 1981.godine uočljiva je još nekakva raspodjela muško – ženskih omjera i relativna raspodjela stanovništva karakteristična za etapu laganog odumiranja stanovnika na otoku. Na otoku je bilo 46 muškaraca ili 47,9 % ukupnog stanovništva i 50 žena ili 52,1 % ukupnog stanovništva popisanog te godine.

Na popisu 2001. godine dobno spolna piramida pokazuje drastičnu promjenu u izgledu same piramide. Prvih 40 godina kod žena nema mlađeg stanovništva, a kod muškaraca je postotak vrlo mali pretežno radi poticaja koji pokušavaju mlade zadržat ili vratit na otoke.

Osim tog iz slike se može ustanovit da je prevladalo staro stanovništvo i da nema sumnje da stanovništvo odumire. Popisano je 28 muškaraca (58,33 %) i 20 žena (41.67 %), tj. 48 stanovnika na cijelom otoku. Rezultat ovih brojeva je da se stanovništvu na otoku u 20 godina smanjilo za cca. 50 %.

Ekonomska strukturaUredi

Otok obilježavaju tijekom 20. stoljeća veoma nagle i gotovo predvidive izmjene u ekonomskoj strukturi stanovništva. Od prostora čije je pučanstvo sve do početka 20-tog stoljeća bilo usmjereno najvećim dijelom na rad u poljoprivredi, Sestrunj se transformirao u otok sa relativno malo aktivnog stanovništva.

Poljoprivredno stanovništvo sačinjavalo ja glavninu stanovništva otoka sve do iza II svjetskog rata. Još je 1953.g. na otoku bilo 52,2 % ili 196 stanovnika vezano za poljoprivredu. Već od 1961.g. broj naglo pada na 68 što je bilo samo 21,1 % ukupnog stanovništva.

Godine 1971. popisom je ustanovljeno svega 18 poljoprivrednika (5,1 %) što je u odnosu na druge izvore prihoda (npr. rad u inozemstvu) bilo zanemarujuće, mada se obrada maslina, loza i povrće vodila kao usputna djelatnost za „krpanje kraja s krajem“.

1953. 1961. 1971. 1981. 2001.
Djelatnost uk.  % uk.  % uk.  % uk.  % uk.  %
Poljoprivreda i ribarstvo 100 67,6 25 30,9 2 2,1 5 26,3 4 40,0
Industrija i građevinarstvo 2 1,4 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0
Promet 27 18,2 47 58,0 12 12,2 1 5,2 0 0,0
Trgovina i ugostiteljstvo 2 1,4 2 2,5 15 15,3 0 0,0 3 30,0
Zanatstvo 3 2 0 0,0 1 1,0 0 0,0 0 0,0
Kultura, prosvjeta, upravljanje 3 2 2 2,5 2 2,0 0 0,0 0 0,0
Ostalo 0 0 3 3,7 1 1,0 6 31,6 2 20,0
Van djelatnosti ili nepoznato 11 7,4 2 2,4 3 3,1 1 5,3 0 0,0
Na pri. radu u inozemstvu 0 0 0 0,0 62 63,3 6 31,6 1 10,0
Ukupno 148 100 81 100,0 98 100,0 19 100,0 10 100,0
Udio u ukupnom stan. 39,7 25,2 27,7 20,0 20,8

Godine 1981. broj aktivnog stanovništva naglo pada što je posljedica izrazite emigracije i traženja posla u Zadru. Većina se obitelji premješta u Zadar i tamo gradi novi život, a na otoku ostaje samo staro stanovništvo i nešto aktivnog stanovništva u srednjim dobnim skupinama.

2001.godine stopa aktivnog stanovništva je ista međutim na otoku je duplo manje stanovnika i više nema izražene ijedne gospodarske aktivnosti. Broj aktivnog stanovništva je 10 jer se poticajima pokušava vratit i zadržat mlade na otoku te se iz priloženog vidi da se potakao opet razvoj trgovine i ugostiteljstva.

Demografsku sliku Sestrunja koju je probudilo novorođeno dijete dokumentirala je Ljiljana Bunjevac Filipović u dokumentarnom filmu 'Ima jedan otok... (2008.), čija je scenaristica i redateljica.[2]

LiteraturaUredi

  • Fatović, Ive; Agrarno stanovništvo otoka Sestrunja, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, 2005.
  • Magaš, D. , Filipi, A. R.; Otok Sestrunj u zadarskom arhipelagu, Zadar, 1983.
  • Elaborat za izradu N.E. Vir; Općinski zavod za društveno planiranje i statistiku Zadar, interni popis 1977.godine, Zadar, 1977.

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi

IzvoriUredi


  Nedovršeni članak Sestrunj koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.