Sisenand je bio vizigotski kralj u Hispaniji. Vladao je između 631. i 636. godine. Bio je grof Septimanije. Sudjelovao je u svrgavanju prethodnog kralja, Svintile tako što je osvojio provinciju Tarraconense uz pomoć Dagoberta od Neustrije.

Dodaj infookvir "monarh".
(Primjeri uporabe predloška)

Svintila je svojim promjenama, koje su išle na ruku narodu ali ne i plemstvu, navukao mržnju i netrpeljivost plemstva. Međutim, plemstvo je smatralo da nije bilo moguće da oni sami zbace Svintilu, pa su 630. godine poslali Sisenanda, vojvodu od Septimanije, na dvor kralja Neustrije - Dagoberta, da traži vojsku koja bi im pomogla u njihovim prevratničkim namjerama. Zauzvrat, Dagobertu je bila ponuđen zlatni pladanj (koji je poklonio rimski vojskovođa Aecije kralju Turismundu 451. godine) i 200.000 dukata.

U ožujku 631. godine vojska se okupila u Tolozi. Nešto kasnije bez borbe je osvojena Zaragoza. Septimanija se pobunila, a neodlučni plemići su se priklonili pobunjenicima u borbi protiv kraljeve vojske. Čak se i kraljev brat, Geila, pobunio. Brzina širenja ustanka je primorala Svintilu abdicirati i pobjeći. Pobunjenici su se uputili ka glavnom gradu, Toledu, gdje je Sisenand proglašen za kralja 26. ožujka 631. Svintila je bio uhvaćen i utamničen pune dvije godine, da bi potom bio protjeran zajedno sa ženom i djecom. Umro je prirodnom smrću, 634. godine.

Sisenand je morao potom ugušiti brojne ustanke pristalica prethodnog kralja, naročito u provinciji Betica. Geila je bio jedan od vođa i imao je pomoć klera, što je izazvalo građanski rat. Sisenand je uspio kontrolirati situaciju opet zahvaljujući kralju Dagobertu koji mu je pomogao pobijediti ustanike.

Četvrti sabor u Toledu

uredi

Sisenand je sazvao četvrti sabor u Toledu kojim je predsjedavao Izidor Seviljski i na kojem su se formulirali svjetovni i crkveni zakoni. Cilj ovih zakona je bio davanje veće moći kralju i stabilnost gotskoj naciji. Na ovom saboru je također potvrđen izbor Sisenanda za kralja, a Svintila je proglašen tiraninom zbog zločina i bogaćenja na račun siromašnih. Svi svećenici bili su oslobođeni od poreza, a donesene su smrtne kazne onima koji se ne zakunu na odanost kralju ili se pobune protiv njega. Geila je protjeran, a njegovo imanje konfiscirano. Sisenand je obećao da će biti umjeren, dobronamjeran, pravednan i pobožna vladar. Što se tiče nasljedne monarhije, nije učinjen nikakav ustupak. Određeno je da i dalje plemići i biskupi biraju kraljeve.

Sisenand je umro u Toledu, 636. godine nakon pet godina vladavine. Na vizigotskom prijestolju naslijedio ga je Hintila.