Sjeverni sedmogodišnji rat
Sjeverni sedmogodišnji rat (također poznat kao sedmogodišnji rat, Prvi sjeverni rat ili Sedmogodišnji rat u Skandinaviji) bio je rat između Kraljevine Švedske i koalicije Danske i Norveške, Lübecka i Poljsko-litvanske unije, koji se vodio između 1563. i 1570. godine. U njemačkoj historiografiji se naziva "rat tri krune" (Dreikronenkrieg). Rat je bio motiviran nezadovoljstvom kralja Fridrika II. od Danske pri raspadu Kalmarske unije i oporukom kralja Erica XIV. od Švedske s ciljem razbijanja danske dominantne pozicije. Borbe su trajale dok obje vojske nisu iscrpljene, te mnoštvo ljudi poginulo. Ugovor iz Stettina je smirio sukob, bez teritorijalnih promjena.
GalerijaUredi
Fridrik II. (1534.–1588.), kralj Danske i Norveške od 1559. do 1588. g.
Erik XIV. (1533.–1577.), švedski kralj od 1560. do 1568. g.
Ivan III. Vasa (1537.–1592.), švedski kralj od 1568. do 1592. g.
Herluf Trolle 1551. g.
Nedovršeni članak Sjeverni sedmogodišnji rat koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.