Otvori glavni izbornik

Skender Vakuf

bosanskohercegovačka općina i istoimeni gradić
(Preusmjereno s Skender-Vakuf)

Skender Vakuf (Skender-Vakuf; srp. Кнежево, Kneževo) je gradić i općina u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić.

Skender Vakuf
Grb općine Skender Vakuf
BH municipality location Knezevo.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Skender Vakuf
Načelnik Bore Škeljić
Površina 360 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

19.418 (1991.)
?/km²
Pošta

ZemljopisUredi

Općina Skender Vakuf se nalazi 50 km jugistočno od Banje Luke s kojom je povezana magistralnim putem M-56. Prostire se na površini od 2500 km2, na kojoj je nastanjeno 17350 stanovnika. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m, i vrlo je bogata kao crnogoričnom tako i bjelogoričnom šumom.

StanovništvoUredi

 Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Skender Vakuf

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Skender Vakuf imala je 19.418 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja.

Stanovništvo općine Skender Vakuf
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 13.263 (68,30 %) 15.953 (69,51 %) 15.926 (74,35 %)
Hrvati 4770 (24,56 %) 5395 (23,50 %) 4431 (20,68 %)
Muslimani 1071 (5,51%) 1141 (4,97%) 947 (4,42%)
Jugoslaveni 169 (0,87 %) 318 (1,38 %) 9 (0,04 %)
ostali i nepoznato 145 (0,74 %) 141 (0,61 %) 106 (0,49 %)
ukupno 19.418 22.948 21.419

Skender Vakuf (naseljeno mjesto), nacionalni sastavUredi

Skender Vakuf
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 2484 (66,08 %) 1491 (51,23 %) 723 (42,83 %)
Muslimani 1063 (28,27 %) 1118 (38,41 %) 923 (54,68 %)
Hrvati 42 (1,11 %) 45 (1,54 %) 17 (1,00 %)
Jugoslaveni 111 (2,95 %) 205 (7,04 %) 5 (0,29 %)
ostali i nepoznato 59 (1,56 %) 51 (1,75 %) 20 (1,18 %)
ukupno 3759 2910 1688

Naseljena mjestaUredi

PovijestUredi

Skender-Vakuf je osnovan u drugoj polovini 17. stoljeća. Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Skender-Vakufu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao Stara džamija, jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Ovu džamiju je izgradio jedan od četiri sina Ali-Dede, poznat kao Ali-Hodža, koji se zajedno sa Skender-Vakufom prvi put spominje u sidžilu jajačkog kadije. Džamiju su zajedno s drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao Nova džamija, početkom rata (1991./1992.) godine srušile velikosrpske snage provodeći etničko čišćenje Bošnjaka. Nakon toga velikosrpska vlast u Skender-Vakufu mijenja ime grada i općine u Kneževo. Na području općine Skender Vakuf, nalazi se veliki broj stećaka, kamenih spomenika iz srednjovjekovne Bosne. Najpoznatiji su oni na selu Baština, nedaleko od grada. Iz XVII. i XVIII. stoljeća nalazimo veći broj drvenih crkava, zanimljive, lokalne arhitekture. Najpoznatije su one u Javoranima (Sv. Nikole) i u Imljanima (Sv. Ilije), koje je zavod za zaštitu spomenika kulture BiH, uknjižio kao kulturnu baštinu. U crkvi Sv. Ilije u Imljanima čuva se vrijedna relikvija, poznata kao đedovski štap, za koju lokalno stanovništvo vjeruje da je štap svetitelja po kome je crkva dobila ime.Nakon Daytonskog sporazuma, pretežito hrvatska sela južno od rijeke Ugar formirala su općinu Dobretići, unutar Federacije Bosne i Hercegovine.

GospodarstvoUredi

U sjedištu općine nalazi se poštanski ured 78230 Kneževo.

Poznate osobeUredi

Spomenici, znamenitosti i regijeUredi

ObrazovanjeUredi

KulturaUredi

ŠportUredi

  • malonogometni klub "Dubrave" - od 1974.
  • Karate klub "Kneževo" - od 2000.

IzvorUredi

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)


Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Skender Vakuf koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Skender Vakuf treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.